ALEKSANDA SMILJANIĆ: PRODAJA TELEKOMA MOTIVISANA JE LIČNIM INTERESIMA 

utorak, 09 novembar 2010 20:39 

 

Svakojake zloupotrebe su moguće kada druga zemlja poseduje Telekom, od 
špijunaže državnih institucija do industrijske špijunaže 


Bivša ministarka za telekomunikacije i vrsni stručnjak za ovu oblast Aleksandra 
Smiljanić jedan je od najizrazitijih glasova stručne javnosti protiv prodaje 
Telekoma. Ovih dana ona se ljubazno odazvala našoj redakciji na poziv da 
odgovori na osam pitanja.  

Vlada Srbije donela je odluku i raspisala tender o prodaji 51 odsto akcija 
Telekoma i prihvatila izveštaj privatizacionog savetnika o proceni 100 odsto 
kapitala na 2,43 milijarde eura. Do pre izvesnog vremena su u obaveštenim 
krugovima ova odluka i raspisivanje tendera očekivani oko Nove godine, dok se o 
prvoj tranši uplate govorkalo da je predviđena za april mesec. Zašto je režim 
najednom sve ubrzao?

- S obzirom da prodaja Telekoma nije u državnom interesu i interesu građana, 
onda pretpostavljam da su lični interesi u pitanju. Zašto se sve to dešava tako 
brzo i netransparentno, možemo samo da nagađamo. 

Ko nam i kako može garantovati kako će se trošiti sredstva od prodaje Telekoma 
i da li bismo ta sredstva dobili od profita ove firme za nekoliko godina, a bez 
prodaje?

- Da, sredstva koja bi dobili od prodaje bi dobili za nekoliko godina od 
profita. Profit će značajno porasti za par godina kada se isplati kredit uzet 
za kupovinu Telekoma Republike Srpske. Kupac će uložena sredstva povratiti i 
pre jer će dizati cene. 

Prodaja pod ovim uslovima uključuje i prodaju fiksne i mobilne telefonije, kao 
i Telekomovog udela u preduzećima Mtel u Crnoj Gori i Telekomu RS-Mobis u 
Republici Srpskoj. Možete li nam plastično oslikati šta Telekom u ovom času 
predstavlja kao najjača srpska firma?

- Nedavno sam rekla da je prodaja Telekoma u oblasti telekomunikacija isto kao 
i prodaja čitave putne mreže u oblasti saobraćaja. Prvo, država kroz svoje 
vlasništvo nad Telekomom može da obezbedi telekomunikacione usluge svojim 
građanima i institucijama po pristupačnim cenama. Pri tome nisu u pitanju 
socijalne cene, jer održavanje i unapređivanje mreže ne košta puno. Dalje, 
država može kroz Telekom da podstiče razvoj IKT industrije, tako što će Telekom 
nabavljati od domaćih firmi. IKT industrija je jedna od najperspektivnijih u 
svetu a pri tome ne zahteva velika ulaganja. Istovremeno, Srbija ima jako dobre 
IKT stručnjake. Umesto da se ovaj potencijal razvije, on se prodajom Telekoma 
potpuno marginalizuje. 

U toku su razna obećanja radnicima i sindikatima Telekoma kako bi se sprečio 
njihov protest protiv prodaje. Šta oni dobijaju a šta gube menjanjem vlasničke 
strukture Telekoma?

- Iskustva iz regiona pokazuju da kupci po pravilu otpuštaju dosta zaposlenih. 
Pri tome nije u pitanju višak zaposlenih. Podaci pokazuju da u operatorima koji 
su prodati stranom kupcu radi mnogo manji broj zaposlenih prema broju korisnika 
nego u operatorima koji nisu prodati. Operatori koji su nastali od telefonskih 
operatora su po pravilu monopoli jer je u njih ulagano jako dugo. Oni mogu 
proizvoljno da otpuštaju jer ne moraju da obezbede kvalitetne servise s obzirom 
da nemaju pritisak konkurencije. 

Da li je država mogla da izađe sa prodajom znatno manjeg dela svog vlasništva i 
time zadrži kontrolu nad preduzećem od strateškog značaja za razvoj Srbije?

- Država uopšte ne mora niti treba da prodaje Telekom. Prodaja dela akcija bi 
možda imala smisla samo ako bi Telekom želeo da se širi, na primer da kupi 
nekog drugog operatora u regionu pa su mu za to potrebna sredstva, ali čak bi i 
takva kupovina mogla da se finansira iz profita. Naime kada se otplati Telekom 
Republike Srpske, profit će se značajno uvećati. 

Koliko kao država ovom prodajom prepuštamo strancima kontrolu nad strateški 
važnim telekomunikacionim sistemom i time otvaramo mogućnost za narušavanje 
integriteta, tajnosti i sigurnosti telefonskih veza i komunikacionih linkova za 
informacione sisteme širom Srbije, uključujući i one koji pripadaju najvažnijim 
državnim organima i vojnim, bezbednosnim i obaveštajnim strukturama?

- Telekom poseduje gotovo celokupnu fiksnu infrastrukturu. Tako da bi sve 
informacije koje prolaze kroz ovu mrežu bile na raspolaganju stranom kupcu. U 
toku je suđenje u Nemačkoj protiv Dojče Telekoma, koji je osumnjičen da je 
prisluškivao svoje zaposlene kako u Nemačkoj tako i u Hrvatskoj a takođe i 
zaposlene u Lufthanzi. Svakojake zloupotrebe su moguće kada druga zemlja 
poseduje Telekom, od špijunaže državnih institucija do industrijske špijunaže. 

Ključni argumenti za prodaju su da će usluge Telekoma biti dostupnije i 
jeftinije? Šta kažu iskustva drugih zemalja?

- Zvanični podaci govore suprotno. U zemljama regiona koje su prodale svoje 
operatore su cene telekomunikacionih usluga više nego u Srbiji. Pri tome su 
cene bazičnih usluga, koje su neophodne svima, značajno nekoliko puta više nego 
u Srbiji. Primera radi, lokalni impulsi koji se najviše troše su u Hrvatskoj, 
Crnoj Gori i Makedoniji u proseku 4-10 puta skuplji nego u Srbiji. A razlika 
cena u minimalnim paketima je još veća. Dakle, da ponovim, pošto je Telekom 
prirodni monopol, strani kupac može proizvoljno da diže cene jer nema 
konkurenciju. 

Kakva je perspektiva studenata, stručnih saradnika i profesora ETF, FON i 
drugih srodnih državnih i privatnih fakulteta ako ovo državno preduzeće bude 
prodato? Kako će prodaja uticati na IKT industriju?

- Prodaja Telekoma će biti težak udarac za našu IKT industriju, jer će strani 
kupac forsirati kooperante iz svoje zemlje. Dominantni vlasnici u svim 
zainteresovanim operatorima su matične države ovih operatora, i oni kupuju 
operatore drugih zemalja kako zbog profita, tako i da bi plasirali robu i 
usluge svojih firmi na novim tržištima. Tako da možemo očekivati otpuštanja ne 
samo u Telekomu već i u firmama koje rade za Telekom. Verujem da će neke firme 
biti i ugašene. Drugim rečima, umesto da širimo IKT tržište mi ćemo ga na ovaj 
način smanjivati. Ja očekujem da će opasti i kvalitet studija, jer će profesori 
imati manje prilike da sarađuju sa IKT industrijom koja će gubiti mnoge 
poslove. Profesori tako gube mogućnost da steknu praktična iskustva koja zatim 
mogu preneti studentima. 

 <http://www.dverisrpske.com/tekst/1874286> 
Srpski sabor Dveri 

 

_______________________________________________
Sim mailing list
Sim@antic.org
http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim

Одговори путем е-поште