CORPUS SEPARATUM
Euroatlantska mitologija
Sve �to dolazi sa Zapada to je dobro i napredno, cool. A prvo �to dolazi i
�to se najlak�e prima, obi�no je najgore sme�e
Pi�e:
Josip JOVI�
----------------------------------------------------------------------------
----
Ovih se dana u Dubrovniku odr�avao nekakav me�unarodni skup posve�en
omladinskoj seksualnosti. I zamislite, kao jedan od glavnih zaklju�aka toga
premudrog skupa istaknuta je �injenica da mladi Hrvati and Hrvatice prva
seksualna iskustva do�ivljavaju tek sa sedamnaest godina, i na samom smo, po
tom pokazatelju, za�elju tranzicijskih zemalja, a da se o visokorazvijenim
zemljama i ne govori. Ergo, kad se hrvatska mlade� po�ne pariti s petnaest
godina, valjda �e to biti kona�an dokaz da smo prebrodili sve tranzicijske
probleme i svrstali se u red najnaprednijih zemalja na svijetu. U tom cilju
valja usmjeriti �kolske, obiteljske, pa mo�da i crkvene napore. �itava
stvar, dakako, ima i svoju duboku ekonomsku osnovicu. �to se mladi budu vi�e
parili, to �e se prodavati vi�e kondoma. Zacijelo je i spomenuti me�unarodni
skup odr�an pod pokroviteljstvom nekog od mo�nih predstavnika kondomske
industrije, koja ima svijetlu perspektivu.
Hrvatska na repu
Hrvatska je i po nizu drugih pokazatelja na samom repu modernih kretanja i
svjetskih trendova. U njoj ima zabrinjavaju�e malo ubojstava, broj poba�aja
je nezadovoljavaju�e nizak, incest jo� nismo ozakonili, potro�nja coca-cole,
duhana, alkohola i droge dramati�no zaostaje, plja�ke banaka, ako se izuzme
Sforov prepad na Hercegova�ku banku, tek su simboli�ne, boja mora i neba je
iritantno modra, homoseksualizam je tek u povojima i u opasnom zaostajanju
za razvijenim zemljama, side i kravljeg ludila gotovo i nema, �to je
nedvojben dokaz izolacionisti�ke politike biv�e vlasti.
U izvrnutom sustavu vrijednosti koji produciraju sredstva masovnog
priop�avanja koja su financijski i politi�ki ovisna o mo�nim svjetskim
skupovima, kojima je novac jedino bo�anstvo, te intelektualni hoh�tapleri i
ksenofreni�ari, koje impresionira sve �to dolazi iz razvijenih civilizacija,
gotovo su ve� naciji nametnuli takav vrijednosni sustav u kojemu je dobro
zlo, a zlo dobro, lijepo ru�no, a ru�no lijepo, istina la�, a la� istina. Mi
moramo u Europu, mi moramo u euroatlantske integracije, to �ujete od svakog
politi�ara s boljim ambicijama. Onaj tko ne ponavlja te fraze bez ikakve
rezerve i bez suvi�nih pitanja, kao primjerice kako, za�to, kada i sl., bit
�e odba�en i zaboravljen kao konzervativac, desni�ar ili �ak fa�ist, koji se
ne uklapa u planove stvaranja novoga svjetskog poretka.
Nitko u ovoj zemlji ne ide dalje od pukih fraza, malo tko se pita kakva je
pozicija Hrvatske u toj Europi, malo tko uop�e poku�ava napraviti puku
ra�unicu �to dobivamo, a �to gubimo. O Europi se razmi�lja jedino na razini
mitologije, a ni�ta antieuropskije nema od klanjanja mitovima, kao �to ni�ta
europskije nema od kriti�nosti i racionalizma. Sve �to dolazi sa Zapada, to
je dobro, to je napredno, to je cool. A prvo �to dolazi i �to se najlak�e
prima i prodaje, obi�no je sme�e najgore vrste.
Dana�nji smjer odnosa Hrvatske i Europe upu�uje na jedan zaklju�ak: Hrvatska
je sve dalje od Europe po standardu, a Europa, ma �to to zna�i i ma �to se
ispod toga krilo, sve vi�e osvaja Hrvatsku. Izme�u Europe i Hrvatske postoji
tek jednosmjerna ulica i to je klju�ni problem. Kolonijalizam, a ne
partnerstvo. Ta Europa (i Amerika) zainteresirana je za kupnju cjelokupne
financijske, energetske, medijske i turisti�ke infrastrukture, uklju�uju�i i
samu obalu, za odlaganje otpada, za pro�irenje svog tr�i�ta, i to za onu
robu koja se vi�e ne mo�e prodavati kod ku�e. U takav koncept ne uklapa se
ja�anje hrvatskog i sli�nih gospodarstava, ne uklapa se, �ak �tovi�e, ni
sistem granica ni postojanje nacionalnih dr�ava s njihovim tradicijskim
vrednotama.
Stranih ulaganja u Hrvatsku nema, ne zbog, kao �to se obi�no misli,
administrativnih te�ko�a (kako je sve jednostavno kad se kupuju hoteli, ili
telekomunikacije, ili kad se grade strani trgova�ki centri), ve� zato �to
zemlja osiroma�i u toj mjeri kako bi bila prisiljena po �to ni�oj cijeni
prodati ono najbolje i najvrjednije �to ima. Hrvatska bi trebala u�i u
Europu svojim proizvodima, ali �e tamo nai�i na nepremostive prepreke.
Hrvatska tehnolo�ki zaostaje �itavo jedno stolje�e. U hrvatskim trgovinama
vi danas ne mo�ete kupiti ni hrvatske �ibice ili �a�kalice.
Sport kao predigra
Hrvatska nema strategiju svog razvoja, a �itava upravo ponu�ena strategija
svodi se iznova na pri�u o globalnom tr�i�tu. Hrvatska, �ak �tovi�e, i ne
odlu�uje ni o �emu pa nije ni va�no �to premijer ne zna puno o ekonomiji. O
pla�ama, mirovinama, investicijama, porezima, lokalnoj samoupravi,
obiteljskom zakonu izravno odlu�uje Me�unarodni monetarni fond i Svjetska
banka. Oni dr�avni prora�un �ele rezervirati za naplatu svojih kredita i
kamata.
Tako�er, jedan od neupitnih zadataka hrvatske vanjske politike je ulazak u
NATO. Ulazak u NATO zna�it �e vi�e izdvajanja za naoru�anje, a ne manje, kao
�to se obi�no zna obja�njavati, jer NATO sve vi�e i slu�i za �irenje
ameri�kog utjecaja i �irenje tr�i�ta za ameri�ku vojnu industriju. NATO �e
za nas zna�iti i ukidanje vlastite vojske i slanje profesionalnih vojnika u
razna krizna �ari�ta �irom svijeta, jer mladi Amerikanci vi�e ne �ele i�i u
vojsku. I za�to se ulazak u EU uvijek nu�no ve�e uz ulazak u NATO. Pa
�vedska i Austrija, primjerice, nisu �lanice toga vojnog saveza. Nakon �to
je izgubila gospodarsku, pravnu, zakonodavnu, Hrvatska �e izgubiti i svoju
vojno-politi�ku suverenost. Svaka usporedba s drugim europskim zemljama je
nezamisliva.
Dakako, Hrvatska je premala, iako geopoliti�ki jako zanimljiva, da bi ona
sama po sebi igrala tu ulogu pro�irenog tr�i�ta. Nju se �eli uklopiti u
koncept jedinstvenoga zapadnog Balkana ili jugoisto�ne Europe. Prvi korak je
stvaranje carinske unije, a onda i monetarne. O tome govore Pakt o
stabilnosti i Ugovor Hrvatske i EU-a o pridru�enom �lanstvu. J. Robertson,
glavni tajnik NATO-a, predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesi�u prije
njegova puta u Sarajevo daje precizne upute, a javnosti poru�uje:
jugoisto�na Europa �e se ujediniti ili �e propasti. Izjava koja doista tjera
strah u kosti. Sasvim specifi�nu ulogu u tom ujedinjavanju kao neka vrsta
duhovne predigre imaju sport i estrada. Ko�arka�ka jugoliga, bez ikakva
sportskog smisla i zna�enja, tek �to nije krenula, a nastupi Gorana
Bregovi�a s trubama iz Draga�eva, Zdravka �oli�a, ili �ole, kako mu tepaju,
te �or�a Bala�evi�a (�oke, �okice, �ole) pra�eni su nevi�enom medijskom
pompom i organiziranim hodo�a��ima
> Srpska Informativna Mreza
[EMAIL PROTECTED]
http://www.antic.org/
