[news] Američki militarizam ugrožava opstanak svijeta

[ANTIC.org-SNN]

JUÄER U NOVIGRADU GOSTOVAO NOAM CHOMSKY, JEDAN OD NAJUTJECAJNIJIH INTELEKTUALACA NAÅEG DOBA

AmeriÄki militarizam ugroÅava opstanak svijeta

ZastraÅujuÄa tehnologija upregnuta u transformaciju militarizma ugrozit Äe opstanak svijeta i zato je potrebno pokrenuti globalni mehanizam za preÅivljavanje. U suprotnom prijeti nam kraj ljudske vrste, istaknuo je Noam Chomsky, vodeÄi teoretiÄar svjetskog antiglobalistiÄkog pokreta

NOVIGRAD â Noam Chomsky, jedan od najutjecajnijih intelektualaca naÅega doba, poznati ameriÄki lingvist i vodeÄi teoretiÄar svjetskog antiglobalistiÄkog pokreta, juÄer je u sklopu svoje europske turneje posjetio istarski gradiÄ Novigrad, jedini grad u Hrvatskoj u kojemu je odrÅao predavanje. Dva dana prije Chomsky je u Ljubljani primio poÄasni doktorat ljubljanskog SveuÄiliÅta, a nakon Novigrada krenuo je prema Bologni gdje je juÄer poslijepodne takoÄer trebao odrÅati predavanje.     Pred novigradsku galeriju ÂRigoÂ, gdje je otvorio izloÅbu ÂMarilyn Monroe Andyja Warhola, Chomsky je u pratnji voditeljice galerije Jerice Ziherl i povjesniÄara umjetnosti Brane KoviÄa stigao s Äetrdeset i pet minuta zakaÅnjenja, a toliko je kasnilo i predavanje koje je odrÅao u mjesnom kinu.     UvaÅenog su gosta ispred galerije doÄekali brojni novinari i fotoreporteri, a da Chomsky uÅiva status prave antiglobalistiÄke i anarhistiÄke zvijezde potvrdio je i masovan odaziv predstavnika mladenaÄkih supkultura, dok smo meÄu posjetiteljima zapazili i velik broj intelektualaca i umjetnika iz Äitave Istre, drugih hrvatskih gradova i Slovenije.     Warholova izloÅba Uvod u predavanje Chomskog predstavio je kratak osvrt Brane KoviÄa na Warholovu izloÅbu, na kojoj su izloÅene tri kopije s portretom ameriÄke pop-ikone Marilyn Monroe izraÄene u tehnici serigrafije. KoviÄ je podsjetio da su kopije nap Intelektualci u sluÅbi moÄi         Nakon predavanja Chomskom je iz publike bilo upuÄeno nekoliko pitanja. NajveÄi dio njih odnosio se na dogaÄaje od 11. rujna, a bio je zanimljiv odgovor na pitanje o ulozi intelektualaca nove generacije:     â Uloga intelektualaca uvijek je tijekom povijesti bila ista, a to je da budu u sluÅbi moÄi. Da to nisu bili ne bi ni mogli postati intelektualci. Uostalom, poznato je da su povijest pisali upravo intelektualci. To je bila njihova uloga. MeÄutim, ako govorimo o onom tipu intelektualaca koji njeguju nezavisno miÅljenje, ruÅe barijere nerazumijevanja i dovode u pitanje autoritete, uvidjet Äemo da takvi ljudi ne mogu izbjeÄi teÅkoÄe i sukobe. Takvih ljudi ima i meÄu uÄiteljima, znanstvenicima...     Na pitanje jesu li njegove teorije prihvaÄenije u Europi ili SAD-u, Chomsky je odgovorio:     â Mislim da su prihvaÄenije u Europi, jer ja piÅem kritiÄki o Americi, ne o Europi. Ljudi su, naime, sretni kad mogu Äuti za tuÄe zloÄine.         Amerika ne Åeli jaku Europu         Chomsky se ukratko osvrnuo i na odnos Europske unije i Hrvatske:     â Nadam se da Äe Hrvatska kao nezavisna zemlja naÄi svoje mjesto unutar Europske unije. Åto se tiÄe Amerike, Washington je zabrinut da Äe EU postati previÅe nezavisna u ekonomskom, kulturnom i obrazovnom smislu. Za razliku od toga, SAD je jaÄi u vojnom pogledu. TrenutaÄno meÄu europskih zemljama prednjaÄe Francuska i NjemaÄka, Äiji utjecaj Amerika Åeli smanjiti. ravljene 60-ih godina vrlo brzo rasprodane, a nakon toga Warhol je napravio seriju koja nije bila potpisana njegovim imenom. PokuÅavajuÄi objasniti Åto se krije iza ovakve geste, KoviÄ je kazao da ona provocira pitanje da li kolekcionari kupuju umjetniÄka djela ili umjetnikov potpis?     Nakon otvorenja izloÅbe masa sljedbenika Chomskog i njegove intelektualne misli slila se po novigradskim uliÄicama i zaputila prema kinu, gdje je gost odrÅao predavanje pod naslovom ÂSila, zakon i perspektive preÅivljavanjaÂ, dok je neÅto kasnije predstavljena i njegova knjiga ÂPolitika bez moÄi objavljena u hrvatskom prijevodu.     Golem opus Noama Chomskog, koji broji oko 90 knjiga, predstavio je profesor Rudi Rizman sa SveuÄiliÅta u Ljubljani, istaknuvÅi da se radi o iznimnom Äovjeku koji drÅi predavanja po cijeloj Americi i svim kontinentima.     U svom jednosatnom izlaganju Chomsky je pred prepunim gledaliÅtem novigradske kinodvorane postavio pitanje preÅivljavanja ljudske vrste u kontekstu aktualnih meÄunarodnih odnosa i u vezi s tim ponudio nimalo optimistiÄne odgovore.     Razorna moÄ oruÅja â Nastojanja ameriÄkog predsjednika Busha i njegove administracije doveli su do transformacije militarizma u smrtonosni instrument kojemu je cilj kontrola prostora u ratne svrhe. PokuÅaj uspostavljanja vlasniÅtva nad prostorima u cijelome svijetu prouzroÄio je ekstremne posljedice. ZastraÅujuÄa tehnologija koja je upregnuta u transformaciju militarizma ugrozit Äe opstanak svijeta i zato je potrebno pokrenuti globalni mehanizam za preÅivljavanje. U suprotnom prijeti nam kraj ljudske vrste, a s tom se opasnoÅÄu suoÄavamo svi, pa i Amerikanci. Jedna od opasnosti koja nam prijeti je i moguÄnost da Äe nuklearno oruÅje dospjeti u ruke terorista, a najgore od svega je Åto nova oruÅja imaju toliko veliki doseg i razornu moÄ da mogu dovesti do uniÅtenja svih naroda na Zemlji. UkazujuÄi na krizu zapadne demokracije, Chomsky se u nastavku izlaganja osvrnuo i na ameriÄku invaziju na Irak koja je dovela do joÅ veÄeg terora, a upozorio je i na opasnost od eskalacije internacionalnog terorizma.     Planetarno poznati teoretiÄar dotaknuo je i pitanje Kosova i NATO-ve intervencije u bivÅoj Jugoslaviji, a na udaru njegove antiameriÄke kritike uz Busha su se naÅli i britanski premijer Tony Blair i ameriÄka drÅavna tajnica Condoleezza Rice.     Knjigu ÂPolitika bez moÄi predstavio je Zoran Senta iz izdavaÄke kuÄe DAF, koja objavljuje djela iz podruÄja politiÄke i anarhistiÄke teorije. Radi se o naslovu koji donosi odabir najpoznatijih tekstova Noama Chomskog, izmeÄu ostalog i poznate eseje ÂOdgovornost intelektualacaÂ, ÂJezik i sloboda i ÂAnarhizamÂ. Kim CUCULIÄ