Roberts: Kosovo treba podeliti 

 


Description: http://www.bbc.co.uk/f/t.gif

        

Ser Ajvor Roberts 
<http://www.bbc.co.uk/worldservice/images/2007/06/20070619115905sir_ivor_roberts_203x152.jpg>
 

Povodom dogovora Srbije i EU u vezi sa rezolucijom UN o Kosovu za BBC je 
govorio bivši britanski ambasador u Beogradu Ajvor Roberts.

Roberts je danas predsednik Triniti koledža na Univerzitetu u Oksfordu, a prvo 
pitanje BBC-ja za njega bilo je da li se ono što je nedavno učinio Beograd 
moglo opisati kao zaokret, kao prihvatanje neminovnosti, ili kao kapitulacija? 

"Ne bih koristio jake reči kao što je kapitulacija; mislim da je to ustupak 
zapadnim zemljama. Teško je međutim sa sigurnošću reći šta bi mogao da bude 
sledeći pozitivni korak. Problem u pozadini svega ovoga je da Srbija sa 
Prištinom želi da razgovara jedino o statusu; Priština uopšte ne želi da 
razgovara o tome, ali je srećna da razgovara o praktičnim pitanjima. U 
usaglašenom tekstu rezolucije ne vidim ništa što bi dve strane moglo da primora 
da razgovaraju o onome što je , sa srpske tačke gledišta, najvažnije." 

Praktična ili tehnička pitanja

Čini se da je Srbija ovim pristala na razgovore o takozvanim praktičnim ili 
tehničkim pitanjima, tj. da se pomirila sa time da razgovora o statusu nema? 

"Da, i to ne može da bude loše, a moglo bi da bude i pozitivno ako dovede do 
smanjenja tenzija. Ali to nije korak ka ostvarenju glavnog cilja Srbije - a to 
je rešavanje statusa Kosova tako da se zadrži makar privid suvereniteta Srbije 
nad teritorijom koju ona smatra svojom", kaže Roberts za BBC. 

Upravo zato je pitanje i bilo da li je ovo poraz za Srbiju, ili, kako kažu neki 
u Beogradu, kapitulacija, ponovio je novinar BBC-ja. 

"Izvinite, ali ja sam predugo vremena proveo u diplomatiji da bih koristio tako 
jake reči, kada to nije opravdano. U većini diplomatskih manevara ne ostvarite 
ni stopostotni uspeh ni stopostotni neuspeh. Mislim da ovde treba reći da 
Srbija nije dobila sve ono što je htela, ali ni da nije doživela potpunu 
katastrofu. Ja bih to nazvao nekom sivom zonom", kaže Ajvor Roberts. 

Neminovnost ili iznenađenje?

A koliko je bilo neminovno da se Srbija nađe u ovoj situaciji, posle odluke 
Međunarodnog suda pravde koja je ozbiljno oslabila poziciju Beograda? 

"Moram da kažem da sam bio iznenađen odlukom tog suda. Ne bih da se pravim da 
sam stručnjak za međunarodno pravo, ali moje shvatanje te oblasti je da se 
granice mogu menjati jedino uz saglasnost obeju strana. Zato mi je teško da 
shvatim kako je Međunarodni sud pravde zaključio da je jednostrana secesija 
Kosova bila u skladu sa međunarodnim pravom. Ne znam dovoljno o Međunarodnom 
sudu pravde da bih mogao da sudim koliko je on bio pod političkim pritiskom, 
ali jasno je da su Amerika i Britanija ulagale napore da mišljenje bude u 
skladu sa njihovom politikom. To mišljenje Suda je svakako oslabilo poziciju 
Srbije."

Do koje mere dogovor Srbije i EU ukazuje da je Srbija sada primorana da promeni 
strategiju, i da za Kosovo više neće moći da se bori onako energično kao do 
sada? 

"Mislim da od unutrašnjepolitičkih okolnosti u Srbiji zavisi da li će Srbija 
biti manje energična oko Kosova, a ja iz Oksforda o tome ne mogu da dam sud. 
Bio sam u Srbiji pre nekoliko meseci, i moram da kažem da ljudi nisu sa mnom 
sve vreme govorili o Kosovu. Možda se oni oko toga manje uzbudjuju nego što se 
nekima čini. Mislim da je Srbija zaključila da budućnost nije u sukobu sa 
međunarodnim faktorima, iako naravno ne podržavaju svi oni nezavisnost Kosova, 
već u saradnji sa EU i sa Amerikom. Pretpostavljam da će zauzvrat biti olakšano 
napredovanje Srbije ka EU", kaže za BBC Ajvor Roberts. 

Ne naročito prihvatljivo oruđe

Kako, međutim, gledate na ono što su u ovoj situaciji učinile vodeće evropske 
zemlje? Srbiji je, izgleda, rečeno da će ili napraviti ustupak oko ovoga ili će 
joj put ka EU biti blokiran. 

"To je već dugo vremena sastavni deo zapadog pristupa Balkanu, koji se sastoji 
od manipulacija i ucena. To jeste oruđe koje se koristi u diplomatiji, ali ja 
ga lično ne smatram prihvatljivim", kaže Roberts za BBC. 

Na pitanje za kakvo rešenje bi se on zalagao, nekadašnji britanski ambasador u 
Beogradu je rekao:

"Čini mi se da bi i dalje najbolji rezultat donela ideja o podeli Kosova za 
koju sam se zalagao u prošlosti. Čak je i Medjunarodna krizna grupa u svom 
poslednjem izveštaju govori o podeli odnosno o razmeni teritorija. Meni je to 
najrazumnije rešenje, i da sam na mestu Vuka Jeremića vrlo energično bih se za 
to zalagao", navodi Roberts. 

Ostaje, međutim, pitanje koliko bi vodeće zapadne sile na tako nešto pristale. 
One, kako se čini, nastoje da učine upravo suprotno: da Srbiju primoraju da se 
pomiri sa činjenicom da je Kosovo nezavisno. Ajvor Roberts o tome kaže: 

"Činjenično stanje na terenu je drugačije. Sever Kosova je faktički i dalje deo 
Srbije - okrenut je Beogradu, a ne Prištini. Mislim da bi bilo razumno da 
međunarodna zajednica prizna činjenično stanje na terenu. Potpuno je bilo 
predvidljivo da će na terenu nastati situacija koja je suprotna onome što želi 
Zapad. Zapad je jednostavno želeo da što pre problem Kosova skine sa dnevnog 
reda, i priznanje nezavisnosti Kosova se činilo kao najmanje bolno rešenje. Ali 
u međunarodnim odnosima stvari nisu uvek tako jednostavne, i razvoj situacije 
na terenu je to pokazao", kaže Ajvor ROberts na kraju razgovora za BBC. 

http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2010/09/100909_ivor_roberts.shtml

<<image001.png>>

_______________________________________________
SIM mailing list
s...@antic.org-snn
http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim

Одговори путем е-поште