ZAGOVORNICI ULASKA CRNE GORE U NATO BRINU O STANjU DEMOKRATIJE U AVGANISTANU I 
IRAKU 

 

Borci protiv talibana ne mogu da spasu ni konje 

 

~Jedinice Vojske nijesu nedavno mogle spasiti krdo životinja na Skadarskom 
jezeru, prilikom poplave, a sada kreću za Kabul Posljednjih mjeseci u Crnoj 
Gori se zapaža jedna interesantna pojava - neki krugovi koji zdušno podržavaju 
NATO integracije, kao najveće izazove pred nama vide demokratizaciju 
Avganistana, slamanje talibanskog pokreta ili opstanak aktuelnog ustrojstva u 
Iraku.
Mladi crnogorski atlantisti polaze od teze da je Crna Gora zemlja sa vrlo 
visokim demokratskim rejtingom, tu i tamo nekim komunalnim problemom i 
neriješenim pitanjem klevete i uvrede u medijima - što je kvalifikuje da bude 
vjesnik demokratije u svijetu.
Ove ocjene atlantista javljaju se, inače, uoči odlaska jedinice crnogorske 
vojske u Avganistan, one iste vojne strukture koja je na jedva spasavala krdo 
divljih konja na Skadarskom jezeru prilikom nedavnih poplava.
Profesor Filip Kovačević nema dilemu - ova godina na međunarodnom planu prijeti 
da eliminiše mogućnost stvaranja imidža Crne Gore kao miroljubive države, koja 
se zalaže za sporazumno i mirno rješavanje međunarodnih sukoba.
- Slanjem crnogorskih vojnika u Avganistan, DPS-SDP koalicija, zbog sopstvenih 
hipoteka i mimo većinske volje građana, uključuje Crnu Goru u imperijalistički 
projekat američkog vojno-industrijskog kompleksa i time izdaje crnogorsku 
slobodarsku tradiciju. Ne čudi što su se zaželjeli ratova stari ratnici iz 
devedesetih (jer nijesu bili kažnjeni kako priliči) ali čudi zašto jedan dio 
crnogorske intelektualne elite misli da svoju slobodu mora braniti time što će 
drugoga baciti u ropstvo. Ko svoju slobodu zasniva na tlačenju drugih, tome 
sloboda neće biti dugog vijeka. Treba pamtiti imena onih koju su zagovarali 
slalje trupa u Avganistan, za dan kada se NATO bude povlačio u porazu. A tada 
ih treba lustrirati za dobro budućih generacija - ocijenio je Kovačević za 
"Dan".

Aktivista NVO sektora i član Nacionalnog savjeta za evropske integracije Boris 
Raonić kaže da u Crnoj Gori mnoge stvari ne funkcionišu, jer su postavljene na 
pogrešan način, tačnije strukturne greške su vidljive na previše mjesta.
- Najznačajnija mjesta za zaštitu ljudskih prava ne treba da zauzimaju 
pripadnici grupa koje su ugrožene, već većinskih grupa. Zato bi bilo logično da 
Albanac ili Bošnjak budu ministri unutrašnjih poslova, finansija ili 
diplomatije, a pripadnici većinskih naroda ombudsman ili ministar manjina - 
smatra Raonić.
- Mladi atlantisti se kod nas bave situacijom u Kandaharu, ali ih ne interesuje 
situacija u Pljevljima. Neko bi trebao da se zapita kako to da se studentski i 
sindikalni lideri, koji su devedestih došli autobosom u Podgoricu, sada u rodna 
sela vraćaju luksuznim kolima, sa vlasništvom nad stotinama kvadrata poslovnog 
i stambenog prostora. Nelogično je da su najcrnogorskiji Crnogorci, koji 
najviše vole Crnu Goru u Crnoj Gori, ovih dana od svih problema fiskirali baš 
predsjednika, kao ključni problem. Svjetlost njihove ljubavi prema "Crnogorici" 
izgleda im zasljepljuje oči, pa ne mogu proviriti u rudarske jame i druge 
oblike podzemlja - zaključio je Raonić. 

M.V.

Neozbiljno

Raonić se pita na koji način običan čovjek može da zauzme jedno turističko 
preduzeće, prevede ga na svoje ime, radi sve poslove u gotovini, a povrh svega 
ne plaća struju a zato istu naplaćuje drugim privrednim subjektima.
- Ima li igdje još javnosti koja ne ignoriše nekoga ko objavi da napušta javni 
život, ali se poslije desetak dana vrati, pa čak postane i lider jedne partije. 
Ili pak, da podnese ostavku na jedno mjesto, pa se poslije nekog vremena isti 
vrati na to mjesto - kaže Raonić.
Po njegovoj ocjeni, dok ozbiljne države samo u izuzetnim slučajevima imenuju 
političare za diplomate, kod nas je obrnut slučaj.
- Tek u posljednje vrijeme karijerne diplomate, dobijaju ambasadorska mjesta. 
Bez znanja o protokolu, sa površnim znanjem engleskog, bez iskustva i cilja, 
slali smo previše ambasadora. Očigledno je da se u Crnoj Gori još igramo 
demokratije. Strukturne nelogičnosti su nam i u sportu, civilnom sektoru, 
medijima... A zna se da zemljotresi nastaju, onda kada struktura nije stabilna 
i kada prirodni procesi dovedu do klizanja - smatra Raonić.

 

http://www.dan.co.me/index.php?nivo=3&rubrika=Politika&clanak=220564&datum=2010-02-21

Одговори путем е-поште