Četvrtak, 11. veljače 2010.
 

Feithov plan čeka neka bolja vremena

Sve izgleda romantično dok sjedite u svom toplom uredu u Bruxellesu i 
razmišljate o dinamičnom napretku koji se ostvaruje na Kosovu
Međunarodni civilni ured (ICO) u Prištini ima oko 200 zaposlenih. Kad je 
stvoren, u veljači 2008. godine, sa zadatkom da pomogne razvitak demokratskih 
struktura najmlađe europske države, ideja je bila da se, kopiranjem modela 
Ureda Visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu, uspostavi privid o temeljnoj 
zainteresiranosti međunarodne zajednice za upravljanje Kosovom. 
Umjesto da sjede u Prištini, gdje se, uistinu, nema gdje sjediti - svakako ne u 
tolikom broju - vodeći eksperti u svojim oblastima bi periodično dolazili na 
Kosovo, pomagali Međunarodnom civilnom predstavniku, koji je istovremeno i 
posebni izaslanik EU-a, pisali razvojne strategije i upravljali projektima, dok 
bi se takozvani follow-up pratio preko Interneta (zvuči logično i veoma 
štedljivo, zar ne?). 
Međunarodnoj upravljačkoj grupi, forumu 25 zemalja koje su stale iza projekta 
kosovske neovisnosti i osnovale ICO, nije palo napamet da bi dvije godine po 
proglašenju neovisnosti, na primjer, opskrba električnom energijom mogla 
predstavljati glavni izazov razvitku najmlađe europske države.
Sve izgleda veoma romantično dok sjedite u svom toplom uredu u Bruxellesu ili, 
zašto ne, u Zagrebu i razmišljate o dinamičnom napretku koji se ostvaruje na 
Kosovu iz dana u dan, iz sata u sat. Osjeti se čovjek ponosnim što sudjeluje u 
poslu stvaranja države, kojem po važnosti nema ravnog, bar u Europi. No, kad 
dobije priliku da pođe na teren kako bi izbliza vidio to na čemu je radio 
posljednjih mjeseci, shvati da je najvažnije imati stan u dijelovima Prištine 
gdje rjeđe isključuju struju, po mogućnosti u jednoj od onih zgrada koje su 
građene za zaslužne drugove iz bivšeg Saveza komunista, u kojima gradsko 
grijanje još uvijek radi. Napredak djeluje dinamično jer ljudi obavljaju sve 
svoje poslove u kratkim razdobljima kad ne moraju misliti o vlastitoj 
egzistenciji.
ICO ima devet odjeljenja u zgradi u Prištini: za strategijsko planiranje, za 
sigurnosnu politiku, za socijalnu politiku (uključujući decentralizaciju i 
religijska i kulturna pitanja), za ekonomsku i fiskalnu politiku, za pravna 
pitanja, za štampu i odnose sa javnošću, za administraciju i opću upravu, te za 
unutarnju sigurnost. Ispostavu u Mitrovici čine članovi odjeljenja iz Prištine, 
koji se periodično mijenjaju. Na papiru, to izgleda kao veliki broj ljudi. U 
stvarnosti, međutim, kada se izuzmu tajnice, vozači i ostalo pomoćno osoblje, 
Međunarodnom civilnom predstavniku Pieteru Feithu, pomaže ne više od 40 
eksperata s punim radnim vremenom i još 60-ak njih koji povremeno posjećuju 
Kosovo.
ICO je šesti najveći poslodavac na Kosovu, poslije NATO-a, vlade Kosova, vlade 
Srbije, EULEX-a i vlade SAD-a. Krajem siječnja, predstavio je strategiju o 
integraciji sjevernog dijela Kosova koja podrazumijeva održavanje izvanrednih 
izbora u općinama sa srpskom većinom, eliminaciju paralelnih struktura 
srbijanske lasti, povećano angažiranje Kosovske policijske službe, uspostavu 
carinskih punktova prema Srbiji i primjenu jedinstvenog pravnog sustava na 
cjelokupnom teritoriju Kosova. 
Ovaj dokument u Prištini je odmah dobio naziv Feithov plan, što bi ga trebalo 
dovesti u istu ravninu s planom glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona o šest 
točaka, koji kosovska vlada navodno ne priznaje. Pripremljen je za godišnji 
sastanak Međunarodne upravljačke grupe. Prisutni politički direktori 
ministarstava vanjskih poslova 25 zemalja dali su podršku Feithovom planu i 
najavili financijsku pomoć svojih vlada za programe povratka izbjeglih i 
vladavine prava.
Neslužbeno se doznaje da su u ponedjeljak u Beču izražene rezerve prema 
mogućnosti primjene sile protiv Srba u cilju eliminacije paralelnih struktura 
na Kosovu. Predstavnici nekoliko zemalja, među kojima je prednjačila Njemačka, 
ocijenili su da je Srbija konačno krenula pravim putem, poslije silnih napora 
međunarodne zajednice, i da bi sad bio veoma pogrešan trenutak da se 
destabilizira stanje u sjevernom dijelu Kosova. Naprotiv, smatra njemački 
predstavnik, trebalo bi pokazati da EU podržava opstanak Srba na Kosovu. Stoga 
će vlada u Berlinu s još nekim vladama financirati uspostavljanje televizijskog 
kanala na srpskom jeziku koji bi pokrivao cijeli teritorij Kosova, i programe 
mikroekonomskog razvitka srpskih enklava južno od Ibra.
Kosovu, koje je do sada priznalo 65 zemalja članica UN-a (najnovije priznanje 
stiglo je od Mauritanije 13. siječnja 2010.), poslana je poruka da ne provocira 
Srbiju. Šef EULEX-a, umirovljeni francuski general Yves de Kermabon izjavio je 
u srijedu da ta misija EU za vladavinu prava od dvije tisuće pripadnika nije 
sudjelovala u izradi strategije za integraciju sjevernog djela Kosova. »To nije 
strategija EU-a. Mi vjerujemo da se napredak na sjeveru Kosova može ostvariti 
samo dijalogom, korak po korak«, rekao je Kermabon, uz podsjećanje da EULEX ne 
podržava paralelne strukture, ali ostaje statusno neutralan.
U provedbi Feithovog plana, ključnu ulogu trebala bi imati Kosovska policijska 
služba koja bez naloga EULEX-a ne čini gotovo ništa. Bez obzira na svu 
zainteresiranost vlade Kosova da se nametanjem uprave u sjevernom djelu Kosova 
pokaže uspješnom i odlučnom, teško da će primjena Feithovog plana nastupiti 
prije negoli Srbija dobije status zemlje kandidata za članstvo u EU. Eksperti 
ICO-a vjerojatno su opravdali plaće za 2010. godinu, ali do stvaranja 
funkcionalne države na Kosovu moglo bi proteći još mnogo vode ispod mosta na 
Ibru koji dijeli južni, albanski, od sjevernog, srpskog djela Kosovske 
Mitrovice, pa tako i zemlju, u odnosu 80:20.
Bojan al Pinto-Brkić
http://www.vjesnik.hr/html/2010/02/11/ClanakTx.asp?r=tem&c=3


                           Srpska Informativna Mreza

                                sim@antic.org

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште