Četvrtak, 11. veljače 2010. Feithov plan čeka neka bolja vremena
Sve izgleda romantično dok sjedite u svom toplom uredu u Bruxellesu i razmišljate o dinamičnom napretku koji se ostvaruje na Kosovu Međunarodni civilni ured (ICO) u Prištini ima oko 200 zaposlenih. Kad je stvoren, u veljači 2008. godine, sa zadatkom da pomogne razvitak demokratskih struktura najmlađe europske države, ideja je bila da se, kopiranjem modela Ureda Visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu, uspostavi privid o temeljnoj zainteresiranosti međunarodne zajednice za upravljanje Kosovom. Umjesto da sjede u Prištini, gdje se, uistinu, nema gdje sjediti - svakako ne u tolikom broju - vodeći eksperti u svojim oblastima bi periodično dolazili na Kosovo, pomagali Međunarodnom civilnom predstavniku, koji je istovremeno i posebni izaslanik EU-a, pisali razvojne strategije i upravljali projektima, dok bi se takozvani follow-up pratio preko Interneta (zvuči logično i veoma štedljivo, zar ne?). Međunarodnoj upravljačkoj grupi, forumu 25 zemalja koje su stale iza projekta kosovske neovisnosti i osnovale ICO, nije palo napamet da bi dvije godine po proglašenju neovisnosti, na primjer, opskrba električnom energijom mogla predstavljati glavni izazov razvitku najmlađe europske države. Sve izgleda veoma romantično dok sjedite u svom toplom uredu u Bruxellesu ili, zašto ne, u Zagrebu i razmišljate o dinamičnom napretku koji se ostvaruje na Kosovu iz dana u dan, iz sata u sat. Osjeti se čovjek ponosnim što sudjeluje u poslu stvaranja države, kojem po važnosti nema ravnog, bar u Europi. No, kad dobije priliku da pođe na teren kako bi izbliza vidio to na čemu je radio posljednjih mjeseci, shvati da je najvažnije imati stan u dijelovima Prištine gdje rjeđe isključuju struju, po mogućnosti u jednoj od onih zgrada koje su građene za zaslužne drugove iz bivšeg Saveza komunista, u kojima gradsko grijanje još uvijek radi. Napredak djeluje dinamično jer ljudi obavljaju sve svoje poslove u kratkim razdobljima kad ne moraju misliti o vlastitoj egzistenciji. ICO ima devet odjeljenja u zgradi u Prištini: za strategijsko planiranje, za sigurnosnu politiku, za socijalnu politiku (uključujući decentralizaciju i religijska i kulturna pitanja), za ekonomsku i fiskalnu politiku, za pravna pitanja, za štampu i odnose sa javnošću, za administraciju i opću upravu, te za unutarnju sigurnost. Ispostavu u Mitrovici čine članovi odjeljenja iz Prištine, koji se periodično mijenjaju. Na papiru, to izgleda kao veliki broj ljudi. U stvarnosti, međutim, kada se izuzmu tajnice, vozači i ostalo pomoćno osoblje, Međunarodnom civilnom predstavniku Pieteru Feithu, pomaže ne više od 40 eksperata s punim radnim vremenom i još 60-ak njih koji povremeno posjećuju Kosovo. ICO je šesti najveći poslodavac na Kosovu, poslije NATO-a, vlade Kosova, vlade Srbije, EULEX-a i vlade SAD-a. Krajem siječnja, predstavio je strategiju o integraciji sjevernog dijela Kosova koja podrazumijeva održavanje izvanrednih izbora u općinama sa srpskom većinom, eliminaciju paralelnih struktura srbijanske lasti, povećano angažiranje Kosovske policijske službe, uspostavu carinskih punktova prema Srbiji i primjenu jedinstvenog pravnog sustava na cjelokupnom teritoriju Kosova. Ovaj dokument u Prištini je odmah dobio naziv Feithov plan, što bi ga trebalo dovesti u istu ravninu s planom glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona o šest točaka, koji kosovska vlada navodno ne priznaje. Pripremljen je za godišnji sastanak Međunarodne upravljačke grupe. Prisutni politički direktori ministarstava vanjskih poslova 25 zemalja dali su podršku Feithovom planu i najavili financijsku pomoć svojih vlada za programe povratka izbjeglih i vladavine prava. Neslužbeno se doznaje da su u ponedjeljak u Beču izražene rezerve prema mogućnosti primjene sile protiv Srba u cilju eliminacije paralelnih struktura na Kosovu. Predstavnici nekoliko zemalja, među kojima je prednjačila Njemačka, ocijenili su da je Srbija konačno krenula pravim putem, poslije silnih napora međunarodne zajednice, i da bi sad bio veoma pogrešan trenutak da se destabilizira stanje u sjevernom dijelu Kosova. Naprotiv, smatra njemački predstavnik, trebalo bi pokazati da EU podržava opstanak Srba na Kosovu. Stoga će vlada u Berlinu s još nekim vladama financirati uspostavljanje televizijskog kanala na srpskom jeziku koji bi pokrivao cijeli teritorij Kosova, i programe mikroekonomskog razvitka srpskih enklava južno od Ibra. Kosovu, koje je do sada priznalo 65 zemalja članica UN-a (najnovije priznanje stiglo je od Mauritanije 13. siječnja 2010.), poslana je poruka da ne provocira Srbiju. Šef EULEX-a, umirovljeni francuski general Yves de Kermabon izjavio je u srijedu da ta misija EU za vladavinu prava od dvije tisuće pripadnika nije sudjelovala u izradi strategije za integraciju sjevernog djela Kosova. »To nije strategija EU-a. Mi vjerujemo da se napredak na sjeveru Kosova može ostvariti samo dijalogom, korak po korak«, rekao je Kermabon, uz podsjećanje da EULEX ne podržava paralelne strukture, ali ostaje statusno neutralan. U provedbi Feithovog plana, ključnu ulogu trebala bi imati Kosovska policijska služba koja bez naloga EULEX-a ne čini gotovo ništa. Bez obzira na svu zainteresiranost vlade Kosova da se nametanjem uprave u sjevernom djelu Kosova pokaže uspješnom i odlučnom, teško da će primjena Feithovog plana nastupiti prije negoli Srbija dobije status zemlje kandidata za članstvo u EU. Eksperti ICO-a vjerojatno su opravdali plaće za 2010. godinu, ali do stvaranja funkcionalne države na Kosovu moglo bi proteći još mnogo vode ispod mosta na Ibru koji dijeli južni, albanski, od sjevernog, srpskog djela Kosovske Mitrovice, pa tako i zemlju, u odnosu 80:20. Bojan al Pinto-Brkić http://www.vjesnik.hr/html/2010/02/11/ClanakTx.asp?r=tem&c=3 Srpska Informativna Mreza sim@antic.org http://www.antic.org/