http://www.vesti-online.com/Vesti/Svet/78931/Bler-Insistirao-sam-da-Srbija-bude-bombardovana

02. 09. 2010. 02:49h  | Tanjug
Bler: Insistirao sam da Srbija bude bombardovana


Komentara 34
| veličina teksta:+-

Bivši britanski premijer Toni Bler objavio je da je odigrao ključnu 
ulogu u NATO bombardovanju Srbije 1999. godine i da je njegovo 
insistiranje na vojnom rešenju stavilo pod veliki pritisak odlične lične 
odnose koje je imao sa tadašnjim američkim predsednikom Bilom Klintonom.

Iskoristio poznanstvo sa Bil Klintonom: Toni Bler

U memoarima naslovljenim "Putovanje", u poglavlju "Kosovo" koje zauzima 
oko 30 strana, Bler piše o svojoj ulozi u NATO bombardovanju SRJ, zbog, 
kako je naveo, "etničkog čišćenja na Kosovu", preneo je Bi-Bi-Si (BBC). 
Bler je, prema sopstvenom uverenju, odigrao ključnu ulogu u toj vojnoj 
intervenciji i priznaje da je bio u manjini kada se zalagao za vojno 
rešenje kosovske krize.


Amerikanci, za razliku od njega, nisu bili toliko zainteresovani za 
vojno rešenje, pošto ga nije bilo lako prodati američkom javnom mnjenju 
- za razliku od sukoba u Avganistanu i Iraku, bilo je jako teško reći 
šta su direktni američki interesi na Kosovu, naveo je britanski radio.

Bler u memoarima piše i da ga je Klinton kritikovao zato što su se u 
američkoj štampi u to vreme pojavljivali tekstovi da britanski premijer 
vrši pritisak na SAD da pristanu na slanje kopnenih trupa na Kosovo i 
Metohiju, ukoliko vazdušni napadi ne budu dali rezultate, ali da je 
naposletku ipak pristao i na kopnene trupe.

  Veliko insistiranje Blera na vojnom rešenju kosovske krize, u principu 
se svodi na njegov već poznat stav o tzv. "humanitarnim intervencijama", 
preneo je Bi-Bi-Si. Bivši britanski premijer piše da je u prvom trenutku 
njegov glavni motiv za traženje vojnog rešenja za Kosovo bio "bes zbog 
onoga što se tada dešavalo na Kosovu".

Bler ja napisao da je Kosovo za njega u suštini bilo "moralno pitanje", 
ističući da svaka vojna intervencija sa sobom donosi određene rizike, 
ali i da je neintervenisanje takođe rizično i naveo kao primer Bosnu i 
Hercegovinu početkom devedesetih godina.

Bler u memoarima piše i da ga je Kosovo naučilo nizu lekcija - o vlasti, 
o vođstvu i o sebi i da sada, kada čita materijale iz tog vremena i 
razmišlja o tome kako se situacija razvijala, "divi". Bivši britanski 
premijer naveo je da je Kosovo "definisalo njegovo viđenje spoljnih i 
vojnih intervencija uopšte".

  Kako je preneo britanski radio, čini se da Bler ne žali ni zbog jedne 
odluke iz tog vremena; žao mu je, na primer, zbog toga što su NATO-ovi 
avioni tokom bombardovanja pogodili jedan civilni konvoj - ne navodi i 
koji. On je napisao i da mu je žao što je u bombardovanju Beograda 
stradala i kineska ambasada. Bler takođe priznaje da, kako je napisao, 
niko ne može da kaže da su problemi Balkana sada rešeni, ali da ovaj 
prostor, koji je više od veka bio sinonim za nestabilnost barem ima 
šansu za bolju budućnost.

On je navodi da je Hrvatska počela pregovore o pristupanju Evropskoj 
uniji, a da je Slovenija već punopravni član EU. Današnju Srbiju Bler ne 
pominje, i ne bavi se pitanjem jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.

U poglavlju posvećenom Kosovu Bler opširno govori i o svom odnosu sa 
Bilom Klintonom, koga smatra "najimpresivinijem političarem koga je 
ikada upoznao", pominje i Klintonovu aferu sa Monikom Levinski, kao i 
lični odnos Bila i Hilari Klinton.

Одговори путем е-поште