Vecernje novosti,
Politika:
GODINA
VELIKIH
RASPLETA
RASPLETA
Dubravka VUJANOVIĆ ` Predrag VASILJEVIĆ, 30. decembar
2005
SRPSKOG premijera Vojislava Kotunicu 2005. godina
nije ba mazila. U njoj je sve počelo: i pregovori sa EU, i početak rasplitanja
kosmetskog čvora, i odluka o referendumu, i najtei deo hake priče...
Nastupajuća 2006. staviće tačku na sve ono to je u protekloj godini započeto.
Mnogi su uvereni da nema neprijatnijeg mesta za čekanje epiloga od onog na kojem
se nalazi Kotunica. On, međutim, tvrdi da se nije pokajao i da ima mnogo
razloga za optimizam u godini koju je nazvao "godinom razreenja".
Najtei problem sa kojim će da se suoči Srbija već prvih dana nove godine jeste - Kosovo. Čeka se da se saopti srpska pregovaračka platforma...
- Srbija je spremna za početak pregovora. U pravom trenutku pregovarački tim će izaći sa dravnom platformom. U godini iza nas veliki deo posla već je urađen. Imamo čvrsto postavljene okvire u međunarodnom pravu kada je reč o naem gledanju na budućnost KiM. A budućnost Kosova i Metohije treba traiti u sutinskoj autonomiji - kae u intervjuu "Novostima" predsednik Vlade Srbije.
Dravni vrh se kritikuje da je u defanzivi, da kasni sa strategijom... ta je jo ostalo da se uradi? Koji detalji su ostali nerazrađeni?
- Već sam rekao da treba izabrati pravi trenutak kada ćemo saoptiti nau platformu. Svi najvaniji detalji su razrađeni, posebno delovi koji se odnose na sutinsku autonomiju, decentralizaciju KiM unutar Srbije i Crne Gore, poloaj nealbanskog i srpskog ivlja, veze između optina u kojima ive Srbi, njihovu horizontalnu povezanost, vezu sa Beogradom...
ta je sporno? Navodno, ekipa koja učestvuje u izradi konačne platforme "zapela" je kod određivanja jezičkog termina za entitete...
- Mislim da upotreba različitih termina ne predstavlja neki poseban problem. Među različitim terminima koje je upotrebljavalo vie zvaničnika u vie javnih nastupa, jedan termin je zajednički: decentralizacija. On je najmanje sporan. Bitna je osnovna ideja - kako će da ive Srbi u optinama u kojima su većina, kako u malim enklavama, kakav će biti status duhovnih svetinja. Dakle, kako taj prostor povezati, a sačuvati narod na toj teritoriji. Zvali mi to entitetom, kako je rekao predsednik Srbije, ili srpskim regionom, kako stoji u planu Vlade, manje je vano.
Decentralizacija će biti prva tema pregovora?
- Po svim naznakama - da. Decentralizacija je odavno prva i prava tema, ali se, naalost, u toj oblasti nije gotovo uopte odmaklo. Nisu to uspeli ni Unmik, ni međunarodna zajednica. Najvie je na tome uradila Vlada Srbije u okviru svog plana, koji je prole godine usvojila Skuptina. Taj plan je detaljan, ali smo spremni, uzimajući u obzir realne okolnosti i saradnju u pregovaračkom timu, da dodatno tragamo za reenjima koja su primerena trenutku. Osnovna ideja jeste - kroz decentralizaciju vlasti povećati bezbednost Srba na KiM, omogućiti povratak i ostvarenje svih prava, prvenstveno u oblastima prosvete, kulture, policije, pravosuđa itd.
Najmarkantnija tačka i vaeg i Tadićevog plana su entiteti. Plaite li se da međunarodna zajednica u tom predlogu ne prepozna tenje za podelom KiM i da ga u startu eliminie?
- Decentralizaciju treba reavati na celoj teritoriji KiM. Mi se zalaemo za celovito reenje, za razliku od Unmika koji je to pokuao da rei "na parče" kroz pilot-projekte u nekoliko optina, davanjem Srbima neke male većine koja bi se sutra pretvorila u manjinu. Smatramo da decentralizacija ne moe da se primenjuje na parče i eksperimentalno, već isključivo u celini. Ideja da će razgovori o budućem statusu započeti pitanjem decentralizacije, pokazuje da smo bili u pravu. Prvo treba da se obezbede prava za Srbe, da im se omogući povratak, ivot i ekonomski razvoj, a decentralizacija je sredstvo da se to postigne. O tome će se u januaru razgovarati i, načelno, niko ne prua otpor toj temi. Kaem u načelu, jer će se jo lomiti koplja o pojedinostima i modalitetima decentralizacije.
Očekujete li, zaista, da Srbi i Albanci sednu i dogovore se, ili se, iako većina naih zvaničnika tvrdi da je to nemoguće, moe dogoditi da nam reenje bude nametnuto?
- U međunarodnoj zajednici bilo je onih koji su smatrali da se to pitanje moe brzo i preko kolena reiti. U poslednje vreme, međutim, iz sveta, ali i iz okruenja samog Martija Ahtisarija, stiu procene da su nerealni rokovi za okončanje pregovora koji su pominjani.
ta znači da se status KiM neće znati do kraja 2006. godine...
- Licitiralo se sa tim da sve moe biti zavreno za tri, ili za est meseci. Sada se vidi da je stvar daleko sloenija i ne određuju se vie čvrći vremenski okviri. Potpuno je prirodno da je bolje stvar reiti ranije nego kasnije, ali, jednostavno, ni mi, ni međunarodna zajednica, ne moemo sebi vezati ruke nekim vremenskim limitima. Trenutno, u procesu pregovora učestvuju Kontakt-grupa, pregovarački timovi Beograda i Pritine i tim Martija Ahtisarija. Ali, zavrnu reč daće Savet bezbednosti UN. Od njega nema pozvanijeg i odgovornijeg tela na kojem počiva međunarodni poredak. Mislim da nam to uliva sigurnost.
Iako su, ne ba zanemarljivi, delovi međunarodne zajednice sugerisali nezavisnost Kosova kao najrealnije reenje...
- Naravno, bilo je i takvih tonova u delu međunarodne zajednice, od nekih političara i članova Međunarodne krizne grupe i Međunarodne grupe za Balkan, kao i lobista za nezavisnost. Nasuprot njima, Srbija insistira na potrebi potovanja međunarodnih principa na kojima počiva međunarodni poredak. A temeljni princip Saveta bezbednosti je princip suvereniteta i teritorijalnog integriteta postojećih, a pre svega, demokratskih drava. Kada dovedete u pitanje taj princip, doveli ste u pitanje sve - red i poredak na kojima počiva međunarodna zajednica. Tako da odbacujem nametnuto reenje. Nametnuto reenje nije reenje i ne moe biti prihvaćeno. To bi bilo pravno nasilje.
Postoje tvrdnje da smo KiM već izgubili. Kakve su vae procene, ima li nade da sačuvamo taj deo teritorije?
- Ukoliko se oslanjate na međunarodno pravne principe i demokratske vrednosti i čvrsto u njih verujete, i ako se međunarodna zajednica oslanja na te vrednosti, nema razloga da ne budemo optimisti.
Teko je poverovati da naa pregovaračka pozicija o KiM neće biti dodatno oteana činjenicom da general Mladić nije u Hagu...
- Nema krupnih političkih i dravnih stvari, a da nisu uzajamno povezane. Saradnja sa Hagom je u vezi i sa pregovorima o KiM, i sa pregovorima sa EU. Ali, kada je u pitanju saradnja sa Hagom, bitno je kakav je stav i odnos Beograda.
Pa, kakav je?
- Beograd je vie i od Haga i od ostalih drava zainteresovan za uspeno okončanje te saradnje. I to na osnovama na kojima se ta sasradnja odvijala uspeno u proteklih godinu dana.
ta to znači? Mladićevu dobrovoljnu predaju?
- Ima jako mnogo spekulacija o tome kako će se saradnja privesti kraju. Kada je reč o Ratku Mladiću, ima spekulacija i licitacija. Za nas je bitno da se odnos javnosti jako promenio i prihvatio model za koji se Vlada zalagala i uspeno ga primenila. Neke stare sumnje i podozrenja su otklonjeni. Pre svega, zbog činjenice da je veliki deo obaveza ispunjen kroz dobrovoljne predaje i mnogo optuenika se vratilo da bude na slobodi do suđenja. Pojačana je i učestala saradnja i komunikacija Beograda i Haga. Iz svega toga mora da se zaključi da saradnja mora da bude privedena kraju.
Na čemu zasnivate optimizam? Potraga za Mladićem je napredovala?
- Kad se sve rečeno i urađeno sabere, mora da usledi pozitivan ishod. Spekulacije i nagađanja sa rokovima samo tete okončanju saradnje.
Najtei problem sa kojim će da se suoči Srbija već prvih dana nove godine jeste - Kosovo. Čeka se da se saopti srpska pregovaračka platforma...
- Srbija je spremna za početak pregovora. U pravom trenutku pregovarački tim će izaći sa dravnom platformom. U godini iza nas veliki deo posla već je urađen. Imamo čvrsto postavljene okvire u međunarodnom pravu kada je reč o naem gledanju na budućnost KiM. A budućnost Kosova i Metohije treba traiti u sutinskoj autonomiji - kae u intervjuu "Novostima" predsednik Vlade Srbije.
Dravni vrh se kritikuje da je u defanzivi, da kasni sa strategijom... ta je jo ostalo da se uradi? Koji detalji su ostali nerazrađeni?
- Već sam rekao da treba izabrati pravi trenutak kada ćemo saoptiti nau platformu. Svi najvaniji detalji su razrađeni, posebno delovi koji se odnose na sutinsku autonomiju, decentralizaciju KiM unutar Srbije i Crne Gore, poloaj nealbanskog i srpskog ivlja, veze između optina u kojima ive Srbi, njihovu horizontalnu povezanost, vezu sa Beogradom...
ta je sporno? Navodno, ekipa koja učestvuje u izradi konačne platforme "zapela" je kod određivanja jezičkog termina za entitete...
- Mislim da upotreba različitih termina ne predstavlja neki poseban problem. Među različitim terminima koje je upotrebljavalo vie zvaničnika u vie javnih nastupa, jedan termin je zajednički: decentralizacija. On je najmanje sporan. Bitna je osnovna ideja - kako će da ive Srbi u optinama u kojima su većina, kako u malim enklavama, kakav će biti status duhovnih svetinja. Dakle, kako taj prostor povezati, a sačuvati narod na toj teritoriji. Zvali mi to entitetom, kako je rekao predsednik Srbije, ili srpskim regionom, kako stoji u planu Vlade, manje je vano.
Decentralizacija će biti prva tema pregovora?
- Po svim naznakama - da. Decentralizacija je odavno prva i prava tema, ali se, naalost, u toj oblasti nije gotovo uopte odmaklo. Nisu to uspeli ni Unmik, ni međunarodna zajednica. Najvie je na tome uradila Vlada Srbije u okviru svog plana, koji je prole godine usvojila Skuptina. Taj plan je detaljan, ali smo spremni, uzimajući u obzir realne okolnosti i saradnju u pregovaračkom timu, da dodatno tragamo za reenjima koja su primerena trenutku. Osnovna ideja jeste - kroz decentralizaciju vlasti povećati bezbednost Srba na KiM, omogućiti povratak i ostvarenje svih prava, prvenstveno u oblastima prosvete, kulture, policije, pravosuđa itd.
Najmarkantnija tačka i vaeg i Tadićevog plana su entiteti. Plaite li se da međunarodna zajednica u tom predlogu ne prepozna tenje za podelom KiM i da ga u startu eliminie?
- Decentralizaciju treba reavati na celoj teritoriji KiM. Mi se zalaemo za celovito reenje, za razliku od Unmika koji je to pokuao da rei "na parče" kroz pilot-projekte u nekoliko optina, davanjem Srbima neke male većine koja bi se sutra pretvorila u manjinu. Smatramo da decentralizacija ne moe da se primenjuje na parče i eksperimentalno, već isključivo u celini. Ideja da će razgovori o budućem statusu započeti pitanjem decentralizacije, pokazuje da smo bili u pravu. Prvo treba da se obezbede prava za Srbe, da im se omogući povratak, ivot i ekonomski razvoj, a decentralizacija je sredstvo da se to postigne. O tome će se u januaru razgovarati i, načelno, niko ne prua otpor toj temi. Kaem u načelu, jer će se jo lomiti koplja o pojedinostima i modalitetima decentralizacije.
Očekujete li, zaista, da Srbi i Albanci sednu i dogovore se, ili se, iako većina naih zvaničnika tvrdi da je to nemoguće, moe dogoditi da nam reenje bude nametnuto?
- U međunarodnoj zajednici bilo je onih koji su smatrali da se to pitanje moe brzo i preko kolena reiti. U poslednje vreme, međutim, iz sveta, ali i iz okruenja samog Martija Ahtisarija, stiu procene da su nerealni rokovi za okončanje pregovora koji su pominjani.
ta znači da se status KiM neće znati do kraja 2006. godine...
- Licitiralo se sa tim da sve moe biti zavreno za tri, ili za est meseci. Sada se vidi da je stvar daleko sloenija i ne određuju se vie čvrći vremenski okviri. Potpuno je prirodno da je bolje stvar reiti ranije nego kasnije, ali, jednostavno, ni mi, ni međunarodna zajednica, ne moemo sebi vezati ruke nekim vremenskim limitima. Trenutno, u procesu pregovora učestvuju Kontakt-grupa, pregovarački timovi Beograda i Pritine i tim Martija Ahtisarija. Ali, zavrnu reč daće Savet bezbednosti UN. Od njega nema pozvanijeg i odgovornijeg tela na kojem počiva međunarodni poredak. Mislim da nam to uliva sigurnost.
Iako su, ne ba zanemarljivi, delovi međunarodne zajednice sugerisali nezavisnost Kosova kao najrealnije reenje...
- Naravno, bilo je i takvih tonova u delu međunarodne zajednice, od nekih političara i članova Međunarodne krizne grupe i Međunarodne grupe za Balkan, kao i lobista za nezavisnost. Nasuprot njima, Srbija insistira na potrebi potovanja međunarodnih principa na kojima počiva međunarodni poredak. A temeljni princip Saveta bezbednosti je princip suvereniteta i teritorijalnog integriteta postojećih, a pre svega, demokratskih drava. Kada dovedete u pitanje taj princip, doveli ste u pitanje sve - red i poredak na kojima počiva međunarodna zajednica. Tako da odbacujem nametnuto reenje. Nametnuto reenje nije reenje i ne moe biti prihvaćeno. To bi bilo pravno nasilje.
Postoje tvrdnje da smo KiM već izgubili. Kakve su vae procene, ima li nade da sačuvamo taj deo teritorije?
- Ukoliko se oslanjate na međunarodno pravne principe i demokratske vrednosti i čvrsto u njih verujete, i ako se međunarodna zajednica oslanja na te vrednosti, nema razloga da ne budemo optimisti.
Teko je poverovati da naa pregovaračka pozicija o KiM neće biti dodatno oteana činjenicom da general Mladić nije u Hagu...
- Nema krupnih političkih i dravnih stvari, a da nisu uzajamno povezane. Saradnja sa Hagom je u vezi i sa pregovorima o KiM, i sa pregovorima sa EU. Ali, kada je u pitanju saradnja sa Hagom, bitno je kakav je stav i odnos Beograda.
Pa, kakav je?
- Beograd je vie i od Haga i od ostalih drava zainteresovan za uspeno okončanje te saradnje. I to na osnovama na kojima se ta sasradnja odvijala uspeno u proteklih godinu dana.
ta to znači? Mladićevu dobrovoljnu predaju?
- Ima jako mnogo spekulacija o tome kako će se saradnja privesti kraju. Kada je reč o Ratku Mladiću, ima spekulacija i licitacija. Za nas je bitno da se odnos javnosti jako promenio i prihvatio model za koji se Vlada zalagala i uspeno ga primenila. Neke stare sumnje i podozrenja su otklonjeni. Pre svega, zbog činjenice da je veliki deo obaveza ispunjen kroz dobrovoljne predaje i mnogo optuenika se vratilo da bude na slobodi do suđenja. Pojačana je i učestala saradnja i komunikacija Beograda i Haga. Iz svega toga mora da se zaključi da saradnja mora da bude privedena kraju.
Na čemu zasnivate optimizam? Potraga za Mladićem je napredovala?
- Kad se sve rečeno i urađeno sabere, mora da usledi pozitivan ishod. Spekulacije i nagađanja sa rokovima samo tete okončanju saradnje.
Jasno je da izbegavate izjanjavanje o rokovima. Ipak,
da li je reč o danima, mesecima...
- Evo, ponoviću koji je to rok kada treba da stavimo tačku na saradnju sa Tribunalom: to je juče! Znači, to pre to bolje.
I dalje tvrdite da Mladić nije u Srbiji? Iako neke izjave o jatacima i "stezanju obruča" to demantuju...
- Događaji su se desili kada se stvarno dese. Njihovo deavanje u novinama ne znači nita.
Hoće li Savet za nacionalnu bezbednost pomoći u ispunjavanju obaveza prema Tribunalu?
- On će da pomogne koordiniranju dvaju nivoa vlasti i obavetajnih slubi. Ali, ne osniva se Savet samo zbog saradnje sa Hagom, jer bi to bilo dupliranje sa Nacionalnim savetom za saradnju sa Tribunalom. Postoji niz načelnih razloga zato je potrebno formirati jedno ovakvo telo. Verujem i da će Savet dati svoj doprinos zavretku saradnje sa Hagom.
Iako je Venecijanska komisija jasno preporučila referendumsku većinu, crnogorski premijer ponovo licitira sa niim procentima od polovine birača. Da li je stav Komisije konačan, ili jo ima prostora za korekcije?
- Stav je konačan, a praksa na kojoj se zasniva taj stav, prosto govori sama za sebe. Venecijanska komisija je pola od toga da ukae na pravila kojima se reguliu referendumi o nezavisnosti ili secesiji. Takvih referenduma nema mnogo. Oni su zbog toga, piući tačku 39, poli od postojećih pravila i prakse. A praksa je jasna i u Evropi, i na prostorima bive SFRJ: referendumi o sudbini drave bili su utemeljeni ako je veliki broj birača glasao za odluku. To znači da ne treba ni pomiljati na neku većinu ispod 50 procenata ukupnog biračkog tela.
Sama činjenica da "venecijanci" nisu zahtevali učeće crnogorskih dravljana koji ive u Srbiji navodi na sumnju da, ipak, naginju uspehu referenduma...
- Ne bih se sloio. Nesumnjiva je činjenica da imamo nekoliko drava koje su nastale na prostorima bive SFRJ i primere referenduma u Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji. I, jo jedna stvar se katkad zaboravlja: sa kojom je većinom bilo izglasano da Srbija i Crna Gora oforme svoju dravu 1992. godine. Ako je tada dve trećine ukupnog biračkog tela glasalo za zajedničku dravu, onda je potrebna makar priblina većina da se drava rastavi, podeli. Po mom miljenju je i dalje sporno da svi crnogorski dravljani ne mogu da glasaju na referendumu. Na neki način, takvom odlukom je Venecijanska komisija "skočila sebi u usta" obrazloenjem da bi se time ugrozila stabilnost biračkog tela. To je tačno, biračko telo bi se uvećalo za vie od 50 odsto i to govori u prilog stavu da svi dravljani treba da glasaju, jer ih je polovina izostavljena.
Usuđujete li se da prognozirate - moe li referendum da uspe pod ovim uslovima?
- Moje uverenje je da ne moe. To je jasno i onima koji se zalau poto-poto za smanjivanje obaveznog procenta kvalifikovane većine.
Novi zahtev crnogorskog vrha da pokuamo da se dogovorimo o savezu nezavisnih drava, niste ni uzeli u razmatranje?
- Takav predlog nema nikakvog uporita u međunarodnoj praksi. To je nepostojeći, ili, u najboljem slučaju, promaeni projekat. Savez nezavisnih drava je zamka da se privuku oni koji nisu za nezavisnu dravu, uz uveravanje da ćemo ostati zajedno. Zato referendumsko pitanje mora da bude samo jedno i da bude jasno.
Ima li Vlada skuptinsku većinu - da li je ona 129, kako tvrde u vladajućoj koaliciji, ili 124, kako kae opozicija?
- Kad govorimo o ciframa, jasno je da je to 129, ali ima i jedna veća većina od 124, i od 129. Ona iznosi - 208. To je broj zakona koji je ova Skuptina usvojila, a, u najvećem delu, predloila Vlada. Kada uzmemo u obzir samo kvantitet, to je zaista retkost. Ne znam nijednu skuptinu i vladu koje su uspele da toliko zakona predloe i usvoje. A nije reč o samo o kvantitetu, već, pre svega, o kvalitetu. To su sistemski, vani zakoni, zakoni kojima se reguliu pojedine cele oblasti. Svi zakoni su ocenjeni najviim ocenama od Evropske unije i svih relevantnih evropskih i svetskih institucija. To je ono to je vanije od svega.
Ipak, nije nevana ni vladina većina. Kolika je ona?
- Vladina većina je potrebna većina da se svi ovi zakoni donesu na način koji je neophodan. Posle izbora, onaj ko ima većinu u Skuptini moe mirno i bezbedno da vlada sve dok je ima. Legitimno je pravo opozicije da tu većinu kritikuje. Svi oni koji govore o Evropi i kojima su puna usta Evrope zaboravljaju jednu stvar koja vai od nastanka modernog parlamentarizma: uloga vlade je da vlada, a uloga opozicije je da tu vladu kontrolie i da je osporava. Ali, kroz kontrolu, a ne tvrdnjama da većina ne postoji i pozivajući se na ankete javnog mnjenja. Jer, ako bi ankete bile merodavnije od izbora onda bi one zamenile izbore.
Hoćete li se drati te tvrdnje sve dok je ijedan poslanik iznad potrebne većine ili ste spremni da predloite raspisivanje izbora ako ta većina postane isuvie tesna?
- Nema nikakvog razloga da se neko ko ima većinu opredeli za raspisivanje izbora. Posebno to Vlada radi izuzetno dobro i to sam uveren da će se rezultati sve vie osećati u svakodnevnom ivotu svih građana.
Potpuno je nepredvidljivo ponaanje poslanika u poslednje vreme. Plai li vas mogućnost da vas dovedu pred svren čin?
- Zanimljiva pojava je manipulacija izbornom voljom. Razmere te pojave prete samom temelju demokratije - volji naroda. Ako se, posle izvesnog vremena, izborna volja preinači, prekroji, krivotvori, onda smo u ozbiljnom problemu, a institucije su ugroene. Ne moe se menjati neto to je narod rekao na izborima. U tom cilju biće potrebno dovesti u sklad izborno zakonodavstvo. U protivnom, izbori uopte nisu ni potrebni.
Prethodnu godinu označili ste kao godinu ustava. To se nije dogodilo. Hoće li 2006. biti ustavna?
- Svoju izjavu za prethodnu godinu mogu da zamenim jednom novom: ova godina mora da bude godina ustava! Ne samo zato to mislim da je to potrebno, već i zbog toga to nam sada tu obavezu nameće EU. Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju ne moemo da zaključimo dok ne donesemo novi ustav. A po dinamici koja je predviđena, taj sporazum treba da se potpie u novembru. Dakle, do novembra moramo da imamo novi ustav.
Taman da ostane vremena i za izbore do kraja godine...
- Tako je. Za sve nestrpljive, posle ustava biće mesta za opte izbore. To je logičan redosled.
ta će nam se jo, sem ustava i izbora, dogoditi u predstojećoj godini?
- Na predstojeću godinu moramo da gledamo sa optimizmom. Ma koliko teka, sloena i izazovna, ona će u velikoj meri biti godina razreenja. Značajan deo puta ka EU je pređen, i tu nema povratka. Neke nejasnoće biće reene, i to, uveren sam, na dobar način. Verujem da će se očuvati dravna zajednica i da ćemo urediti dravu iznutra.
TIM HOMOGEN
KOLIKO je pregovarački tim homogen? Jesu li se dva kabineta, va i predsednikov, konačno sloili?
- Tim je homogen. Postoji potpuna saglasnost o daljem radu i pregovorima, i to će se najbolje videti kroz novu dravnu platformu. Logično je, međutim, s obzirom na sloeni kosmetski čvor, da se i na njegovo raspetljavanje gleda na različite načine. To nije nita neobično.
RUKE ČISTE
JESU li ruke Vlade i stranaka vladajuće koalicije potpuno čiste u pričama o trgovini mandatima?
- Potpuno su čiste. Ali, ono to se desilo u Skuptini je pojava, nije pojedinačan slučaj. Pojedinac moe da se ne slae sa politikom stranke koja ga je stavila na listu, i tada je najmoralnije i u svetu uobičajeno da vrati mandat svojoj stranci, ili da bude nezavisan poslanik. Ali, ako toga ima mnogo, onda je očigledno problem u novcu, korupciji i potkupljivanju poslanika. S druge strane, zanimljivo je da svet i otkriće poslanika da se ne slau sa politikom svoje stranke ne nastaje bilo kada, nego u vanom trenutku za Vladu, a to je glasanje o budetu. To upućuje na potrebu da se učine dve stvari: izvre promene u izbornom zakonu i regulie uticaj novca u politici. Novac je vaan, ali ne sme da odnese prevagu nad političkim idejama, jer bi onda bilo sve obesmiljeno. Nastala bi vladavina novca.
NISAM SE POKAJAO
DA ste znali ta vas čeka, da li biste prihvatili ulogu premijera?
- Sigurno je da bih i sada prihvatio odgovornost koja proizlazi iz izborne narodne volje. U osnovi se moglo očekivati da će se sva ova pitanja naći na dnevnom redu tokom mandata ove vlade, mada ne i da će se sve verovatno razreavati u 2006. godini.
- Evo, ponoviću koji je to rok kada treba da stavimo tačku na saradnju sa Tribunalom: to je juče! Znači, to pre to bolje.
I dalje tvrdite da Mladić nije u Srbiji? Iako neke izjave o jatacima i "stezanju obruča" to demantuju...
- Događaji su se desili kada se stvarno dese. Njihovo deavanje u novinama ne znači nita.
Hoće li Savet za nacionalnu bezbednost pomoći u ispunjavanju obaveza prema Tribunalu?
- On će da pomogne koordiniranju dvaju nivoa vlasti i obavetajnih slubi. Ali, ne osniva se Savet samo zbog saradnje sa Hagom, jer bi to bilo dupliranje sa Nacionalnim savetom za saradnju sa Tribunalom. Postoji niz načelnih razloga zato je potrebno formirati jedno ovakvo telo. Verujem i da će Savet dati svoj doprinos zavretku saradnje sa Hagom.
Iako je Venecijanska komisija jasno preporučila referendumsku većinu, crnogorski premijer ponovo licitira sa niim procentima od polovine birača. Da li je stav Komisije konačan, ili jo ima prostora za korekcije?
- Stav je konačan, a praksa na kojoj se zasniva taj stav, prosto govori sama za sebe. Venecijanska komisija je pola od toga da ukae na pravila kojima se reguliu referendumi o nezavisnosti ili secesiji. Takvih referenduma nema mnogo. Oni su zbog toga, piući tačku 39, poli od postojećih pravila i prakse. A praksa je jasna i u Evropi, i na prostorima bive SFRJ: referendumi o sudbini drave bili su utemeljeni ako je veliki broj birača glasao za odluku. To znači da ne treba ni pomiljati na neku većinu ispod 50 procenata ukupnog biračkog tela.
Sama činjenica da "venecijanci" nisu zahtevali učeće crnogorskih dravljana koji ive u Srbiji navodi na sumnju da, ipak, naginju uspehu referenduma...
- Ne bih se sloio. Nesumnjiva je činjenica da imamo nekoliko drava koje su nastale na prostorima bive SFRJ i primere referenduma u Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji. I, jo jedna stvar se katkad zaboravlja: sa kojom je većinom bilo izglasano da Srbija i Crna Gora oforme svoju dravu 1992. godine. Ako je tada dve trećine ukupnog biračkog tela glasalo za zajedničku dravu, onda je potrebna makar priblina većina da se drava rastavi, podeli. Po mom miljenju je i dalje sporno da svi crnogorski dravljani ne mogu da glasaju na referendumu. Na neki način, takvom odlukom je Venecijanska komisija "skočila sebi u usta" obrazloenjem da bi se time ugrozila stabilnost biračkog tela. To je tačno, biračko telo bi se uvećalo za vie od 50 odsto i to govori u prilog stavu da svi dravljani treba da glasaju, jer ih je polovina izostavljena.
Usuđujete li se da prognozirate - moe li referendum da uspe pod ovim uslovima?
- Moje uverenje je da ne moe. To je jasno i onima koji se zalau poto-poto za smanjivanje obaveznog procenta kvalifikovane većine.
Novi zahtev crnogorskog vrha da pokuamo da se dogovorimo o savezu nezavisnih drava, niste ni uzeli u razmatranje?
- Takav predlog nema nikakvog uporita u međunarodnoj praksi. To je nepostojeći, ili, u najboljem slučaju, promaeni projekat. Savez nezavisnih drava je zamka da se privuku oni koji nisu za nezavisnu dravu, uz uveravanje da ćemo ostati zajedno. Zato referendumsko pitanje mora da bude samo jedno i da bude jasno.
Ima li Vlada skuptinsku većinu - da li je ona 129, kako tvrde u vladajućoj koaliciji, ili 124, kako kae opozicija?
- Kad govorimo o ciframa, jasno je da je to 129, ali ima i jedna veća većina od 124, i od 129. Ona iznosi - 208. To je broj zakona koji je ova Skuptina usvojila, a, u najvećem delu, predloila Vlada. Kada uzmemo u obzir samo kvantitet, to je zaista retkost. Ne znam nijednu skuptinu i vladu koje su uspele da toliko zakona predloe i usvoje. A nije reč o samo o kvantitetu, već, pre svega, o kvalitetu. To su sistemski, vani zakoni, zakoni kojima se reguliu pojedine cele oblasti. Svi zakoni su ocenjeni najviim ocenama od Evropske unije i svih relevantnih evropskih i svetskih institucija. To je ono to je vanije od svega.
Ipak, nije nevana ni vladina većina. Kolika je ona?
- Vladina većina je potrebna većina da se svi ovi zakoni donesu na način koji je neophodan. Posle izbora, onaj ko ima većinu u Skuptini moe mirno i bezbedno da vlada sve dok je ima. Legitimno je pravo opozicije da tu većinu kritikuje. Svi oni koji govore o Evropi i kojima su puna usta Evrope zaboravljaju jednu stvar koja vai od nastanka modernog parlamentarizma: uloga vlade je da vlada, a uloga opozicije je da tu vladu kontrolie i da je osporava. Ali, kroz kontrolu, a ne tvrdnjama da većina ne postoji i pozivajući se na ankete javnog mnjenja. Jer, ako bi ankete bile merodavnije od izbora onda bi one zamenile izbore.
Hoćete li se drati te tvrdnje sve dok je ijedan poslanik iznad potrebne većine ili ste spremni da predloite raspisivanje izbora ako ta većina postane isuvie tesna?
- Nema nikakvog razloga da se neko ko ima većinu opredeli za raspisivanje izbora. Posebno to Vlada radi izuzetno dobro i to sam uveren da će se rezultati sve vie osećati u svakodnevnom ivotu svih građana.
Potpuno je nepredvidljivo ponaanje poslanika u poslednje vreme. Plai li vas mogućnost da vas dovedu pred svren čin?
- Zanimljiva pojava je manipulacija izbornom voljom. Razmere te pojave prete samom temelju demokratije - volji naroda. Ako se, posle izvesnog vremena, izborna volja preinači, prekroji, krivotvori, onda smo u ozbiljnom problemu, a institucije su ugroene. Ne moe se menjati neto to je narod rekao na izborima. U tom cilju biće potrebno dovesti u sklad izborno zakonodavstvo. U protivnom, izbori uopte nisu ni potrebni.
Prethodnu godinu označili ste kao godinu ustava. To se nije dogodilo. Hoće li 2006. biti ustavna?
- Svoju izjavu za prethodnu godinu mogu da zamenim jednom novom: ova godina mora da bude godina ustava! Ne samo zato to mislim da je to potrebno, već i zbog toga to nam sada tu obavezu nameće EU. Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju ne moemo da zaključimo dok ne donesemo novi ustav. A po dinamici koja je predviđena, taj sporazum treba da se potpie u novembru. Dakle, do novembra moramo da imamo novi ustav.
Taman da ostane vremena i za izbore do kraja godine...
- Tako je. Za sve nestrpljive, posle ustava biće mesta za opte izbore. To je logičan redosled.
ta će nam se jo, sem ustava i izbora, dogoditi u predstojećoj godini?
- Na predstojeću godinu moramo da gledamo sa optimizmom. Ma koliko teka, sloena i izazovna, ona će u velikoj meri biti godina razreenja. Značajan deo puta ka EU je pređen, i tu nema povratka. Neke nejasnoće biće reene, i to, uveren sam, na dobar način. Verujem da će se očuvati dravna zajednica i da ćemo urediti dravu iznutra.
TIM HOMOGEN
KOLIKO je pregovarački tim homogen? Jesu li se dva kabineta, va i predsednikov, konačno sloili?
- Tim je homogen. Postoji potpuna saglasnost o daljem radu i pregovorima, i to će se najbolje videti kroz novu dravnu platformu. Logično je, međutim, s obzirom na sloeni kosmetski čvor, da se i na njegovo raspetljavanje gleda na različite načine. To nije nita neobično.
RUKE ČISTE
JESU li ruke Vlade i stranaka vladajuće koalicije potpuno čiste u pričama o trgovini mandatima?
- Potpuno su čiste. Ali, ono to se desilo u Skuptini je pojava, nije pojedinačan slučaj. Pojedinac moe da se ne slae sa politikom stranke koja ga je stavila na listu, i tada je najmoralnije i u svetu uobičajeno da vrati mandat svojoj stranci, ili da bude nezavisan poslanik. Ali, ako toga ima mnogo, onda je očigledno problem u novcu, korupciji i potkupljivanju poslanika. S druge strane, zanimljivo je da svet i otkriće poslanika da se ne slau sa politikom svoje stranke ne nastaje bilo kada, nego u vanom trenutku za Vladu, a to je glasanje o budetu. To upućuje na potrebu da se učine dve stvari: izvre promene u izbornom zakonu i regulie uticaj novca u politici. Novac je vaan, ali ne sme da odnese prevagu nad političkim idejama, jer bi onda bilo sve obesmiljeno. Nastala bi vladavina novca.
NISAM SE POKAJAO
DA ste znali ta vas čeka, da li biste prihvatili ulogu premijera?
- Sigurno je da bih i sada prihvatio odgovornost koja proizlazi iz izborne narodne volje. U osnovi se moglo očekivati da će se sva ova pitanja naći na dnevnom redu tokom mandata ove vlade, mada ne i da će se sve verovatno razreavati u 2006. godini.
YAHOO! GROUPS LINKS
- Visit your group "SrpskaInformativnaMreza" on the web.
- To unsubscribe from this group, send an email to:
[EMAIL PROTECTED]
- Your use of Yahoo! Groups is subject to the Yahoo! Terms of Service.