politika.rs
<http://www.politika.rs/sr/clanak/429495/Od-Srbije-zavisi-brzina-ulaska-u-EU
>  


Od Srbije zavisi brzina ulaska u EU


Dragan Vukotić

10-13 minutes

  _____  

Dok su izbori za Evropski parlament sve bliži, a njihov ishod sve
nepredvidiviji, čini se da bi ista ocena mogla da se primeni i na pregovore
koje pod okriljem Evropske unije već nekoliko godina vode Beograd i
Priština. O izazovima koji predstojeći period predstavlja za EU, o njihovim
mogućim posledicama za prilike na Balkanu, kao i o statusu evropskih
integracija ovog regiona za „Politiku”, govori Tomas Osovski, direktor za
pitanja EU u Ministarstvu spoljnih poslova Nemačke, koji danas dolazi u
Beograd.

Tokom susreta koji su krajem aprila sa liderima zemalja zapadnog Balkana
upriličili nemačka kancelarka i francuski predsednik nije došlo do pomaka u
pregovorima između Beograda i Prištine. Briselski portal „Politiko” je,
analizirajući samit u Berlinu, ocenio da je on javnosti pokazao „evropsku
nefunkcionalnu diplomatiju” i podeljenost „ne samo između Kosova i Srbije
nego i između Pariza i Berlina”. Kako vi komentarišete ovakve ocene na konto
efekata diplomatije Evropske unije?

Sastanak savezne kancelarke Merkel i predsednika Makrona sa predsednicima
država i vlada iz regiona, kao i sa visokom predstavnicom EU Federikom
Mogerini nije bio smišljen kao još jedan krug pregovora u dijalogu o
normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, već kao forum za razmenu mišljenja
svih učesnika o pitanjima relevantnim za zapadni Balkan, među kojima su
prioritetna bila pitanja regionalne stabilnosti i samim tim, naravno,
pitanje normalizacije odnosa Srbije i Kosova. Stagnacija u dijalogu o
normalizaciji odnosa nosi izvesne rizike. Stoga će se početkom jula u Parizu
održati još jedan sastanak na kojem će se opet pokušati obnoviti briselski
dijalog sa ciljem da se postigne sveobuhvatan, politički održiv i dugoročan
sporazum koji će doprineti stabilnosti celog regiona. Nemačka i Francuska
izričito podržavaju postojeći format za dijalog.

Suština uspešne diplomatije jeste da se održi komunikacija. Upravo se o tome
radilo u Berlinu. Sastanak u Berlinu je potvrdio koliko je našim zemljama
važan zapadni Balkan. Evropska diplomatija je zapravo interakcija zemalja
članica i Službe za spoljnu politiku Evropske unije. Tu interakciju smo 29.
aprila mogli videti na delu.

Izvestilac za zapadni Balkan u nemačkom parlamentu Peter Bajer upozorio je
da će EU perspektive Beograda i Prištine biti stavljene ad akta ukoliko na
sastanku u Berlinu ne pokažu ozbiljnu volju za napretkom u procesu
normalizacije. Kako danas posle održanog berlinskog samita izgleda ta
perspektiva?

Pozivate se na članak koji su zajedno objavili tri poslanika nemačkog
Bundestaga, naime gospoda Bajer, Juratović i Saracin, koji su, uzgred budi
rečeno, članovi tri različite stranke od kojih su dve u vladajućoj
koaliciji, a jedna iz redova opozicije. Sva trojica su odlični poznavaoci
prilika u regionu. Kad njih trojica zauzmu jedinstven stav, onda to ima
svoju težinu. I dozvolite mi tu opasku: ovakve primere konstruktivnog
nadstranačkog ophođenja bih želeo da vidim i u parlamentima zemalja zapadnog
Balkana. Što se tiče citata, naveli ste skraćenu verziju. Ova tri
parlamentarca perspektivu pristupanja Srbije i Kosova Evropskoj uniji nisu
osporila u načelu, a kamoli tvrdila kako sve zavisi od ovog sastanka.

Nemačka se nadalje zalaže za evropsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana
koja je otvorena 2003. u Solunu i potvrđena 2018. u Sofiji. Srbija se već
nalazi usred pregovaračkog procesa. Međutim, da li će se perspektiva
pristupanja i ostvariti to zavisi od ispunjenja uslova, između ostalih, i od
normalizacije odnosa Beograda i Prištine. Napredak u pregovaračkom procesu
zahteva sprovođenje neophodnih reformi i njihovu održivu implementaciju..
Automatizma tu nema. Dakle, brzina vođenja pregovora se određuje konkretnim
napretkom u sprovođenju reformi. I dopustite da tu posebno naglasim jednu
stvar: ti uslovi nisu veštački postavljene prepreke. Naprotiv. Reforme koje
su vezane za to doprinose jačanju vladavine prava, transparentnosti,
bezbednosti i investicionoj klimi, od čega u prvoj liniji koristi imaju
građanke i građani vaše zemlje.

Gde je Srbija danas u pogledu ispunjenja reformi?

Trenutno sam zabrinut pre svega zbog reformi u oblasti vladavine prava u
Srbiji. Tokom prethodnih meseci nismo primetili suštinski napredak. Zastao
je rad na reformi pravosuđa o kojoj su se duže vreme vodili pregovori.
Rasprave o nacrtima zakona i godišnjim izveštajima ombudsmana, Agencije za
borbu protiv korupcije i poverenika za informacije od javnog značaja u
skupštini se ne održavaju u dovoljnoj meri. Parlament samim tim nedovoljno
vrši svoju kontrolnu funkciju. Što se tiče borbe protiv korupcije, Savet
Evrope je upravo ovih dana iznova ustanovio da važne preporuke nisu
implementirane. A i situacija u medijima je zabrinjavajuća: organizacija
Reporteri bez granica i Fridom haus konstatuju kontinuirano pogoršanje
situacije u oblasti štampanih medija. A što se tiče prilagođavanja spoljne
politike Srbije stavovima Evropske unije, Evropska unija bi želela da Srbija
bude posvećenija toj temi, iako nam je drago da Srbija učestvuje u stranim
misijama Evropske unije. Druge zemlje u regionu su tu već daleko naprednije
i pokazuju svoju privrženost strateškim spoljnopolitičkim odlukama Evropske
unije. Sve su to aspekti o kojima će članice Evropske unije voditi računa
kad u junu budu donele odluku o otvaranju daljih poglavlja.

Pitanje proširenja EU na region zapadnog Balkana dosad nije dobilo
značajniji prostor tokom debata koje se vode u zemljama EU uoči izbora za
Evropski parlament. Imajući u vidu manjak interesovanja javnog mnjenja za
temu prijema novih članica, kao i nedostatak entuzijazma za ovo pitanje i u
mejnstrim i u evrospkeptičnim partijama, utisak koji se nameće jeste da će
proces evrointegracija za ovaj region biti dodatno usporen...

Postoji trenutno u Evropskoj uniji čitav niz tema koje brinu ljude, kao što
su socijalna i ekonomsko-politička pitanja, pitanja raspodele, gorući
ekološki problemi, celi kompleks pitanja oko izbeglica i migracija, uticaj
globalizacije i novih tehnologija na naš svakodnevni život – da navedem samo
nekoliko. Prema tome, za mene nije iznenađenje da se spoljnopolitička
pitanja – iako se odnose na naše neposredno okruženje – ne nalaze u fokusu
debate.

Međutim, bez obzira na to, mnogi poznavaoci prilika na Balkanu su zabrinuti
zbog stanja demokratije i situacije oko vladavine prava. Među njima sam i
ja. Nadam se da će Srbija započete reforme vrlo odlučno da privede kraju i
da ih održivo implementira. Srbija drži sve konce u svojim rukama da pokaže
da skepsa kritičara nije na mestu. Na samoj je vladi da sprovođenjem
iskrenih i ambicioznih reformi dokaže svoju privrženost procesu pristupanja
Srbije zajednici vrednosti Evropske unije.

Jedno mora da bude jasno, i to često čujem i od predstavnika Vlade Srbije:
Srbija ove reforme ne sprovodi radi Evropske unije. Ne radi se o štikliranju
nekog spiska sa zahtevima. Srbija ove reforme sprovodi radi sebe, kako bi
životni standard svih građanki i građana ove zemlje bio bolji. U tome joj
Evropska unija pomaže ne samo rečima već i delima, pružanjem konkretne
pomoći: samo u periodu od 2014. do 2020. EU je Srbiji dala podršku u visini
od preko 1,5 milijardi evra!

Kako EU planira da dodatno motiviše ovaj region da sprovede preko potrebne
reforme, kada se čini da u ovom trenutku ne može da mu ponudi vremenski
preciziranu evropsku perspektivu?

U pitanju je nesporazum. Postoji sasvim jasna vremenska dinamika za
pristupanje Evropskoj uniji. Čim budu ispunjeni svi uslovi utvrđeni u 35
poglavlja pregovaračkog okvira, Srbija može, uz saglasnost svih članica
Evropske unije, pristupiti Evropskoj uniji. Ta perspektiva koja je
formulisana već 2003. godine u Solunu i potvrđena 2018. u Sofiji i nadalje
važi.

Obrnuto, ta dinamika znači da konkretan datum pristupanja zavisi od Vlade
Srbije, a ne od Evropske unije. Uz angažovano sprovođenje reformi, suštinski
napredak, pre svega u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava i
održivu implementaciju tih reformi, taj proces pristupanja bi se mogao
odvijati većom brzinom. Ali zaista samo ako su ti uslovi ispunjeni. Jer, s
druge strane, nema dileme: ukoliko neko smatra da ima sve vreme za
sprovođenje reformi, da ostvari samo neznatan napredak ili čak da uništi već
postignuti napredak, onda mora biti svestan da snosi i odgovornost za
sporiji i samim tim i duži proces pristupanja. Dakle, ne radi se o datumima,
već o merljivom napretku. To su jedini faktori koji utiču na brzinu i
uspešan završetak pristupnog procesa.

Sledeći sastanak Aleksandra Vučića i Hašima Tačija zakazan je u Parizu za
početak jula, dakle posle izbora za Evropski parlament. U kojoj meri
činjenica da će rukovodstvo EU biti uskoro promenjeno vezuje ruke sadašnjoj
administraciji u Briselu da bude efikasan medijator u ovom procesu?

Bez obzira na održavanje izbora za Evropski parlament, Evropska komisija i
Evropska služba za spoljne poslove nastavljaju sa radom kao i dosad. Niko ne
bi trebalo kadrovsku promenu na samom vrhu Evropske unije da iskoristi kao
izgovor za popuštanje u svom zalaganju za ostvarivanje zacrtanih ciljeva.

Kako komentarišete jačanje političkih opcija u EU koje sebe nazivaju
suverenističkim, a njihovi kritičari ih nazivaju populističkim?

Evropska unija se nalazi pred velikim izazovima i mnogi ljudi su zabrinuti,
bilo da se radi o migracijama, o ekonomskom razvoju u njihovim zemljama ili
o situaciji u svetu koja na prvi pogled izgleda sve fragilnija i složenija.
Populističke stranke za te strahove ljudi često nalaze naizgled jednostavne
odgovore koji na drugi pogled nisu ostvarivi ili koji idu na štetu drugih.. I
vrlo često se ne radi o traganju za rešenjima, već o iskorišćavanju, jačanju
ili izazivanju nesigurnosti i straha radi sticanja uticaja i moći.

Najnovije ankete polaze od toga da će populističke snage u novoformiranom
Evropskom parlamentu imati veću poslaničku grupu nego dosad. No demokratska
i proevropska većina nije ugrožena, rad parlamenta ove populističke snage
neće ugroziti.

Nama je važno da građankama i građanima objasnimo prednosti Evropske unije i
da im pojasnimo pozadinu teških odluka. Uostalom, to važi i ovde u Srbiji. I
ovde moramo zajedno sa našim srpskim partnerima da istaknemo koliko Evropska
unija čini za Srbiju. Evropska unija je daleko najvažniji trgovinski partner
i bilateralni donator.

Da li vam je prijemčiv scenario da u sledećoj „evroupravi” ovakve partije
imaju odlučujuću snagu i šta mislite kako bi se to odrazilo na politiku
Brisela prema zapadnom Balkanu?

Uveren sam da će i u novoformiranom Evropskom parlamentu proevropske i
demokratski orijentisane stranke imati ubedljivu većinu. Velika većina
Evropljana i te kako je svesna prednosti Evropske unije. Ni jedna evropska
zemlja, dakle ni Nemačka, nije dovoljno velika i ekonomski jaka da bi u
današnjem svetu mogla sama uspešno da potvrdi svoje mesto.

 

Одговори путем е-поште