Title: Message


         V e c e r n j e    N o v o s t i       
U zizi [8/3/2001]

INTERVJU - DRAGAN VESELINOV, LIDER KOALICIJE "VOJVODINA" O ZAHTEVIMA CANKA, ISAKOVA I KASE

SAMO SRBE SVADJAJU


      Niko iz medjunarodne zajednice ne trazi internacionalizaciju Vojvodine, pa zasto bismo mi to cinili? Potenciranjem vestackog sukoba sa Srbijom, Canak i istomisljenici podelili Vojvodjane na one "za" i one "protiv" Beograda
      Koalicija "Vojvodina" sa sedistem u Pancevu jeste autohtona vojvodjanska stranka, ali njen lider i republicki ministar za poljoprivredu, Dragan Veselinov, nije se pridruzio nedavnom "trojnom samitu" Canka, Isakova i Kase u Novom Sadu, koji teze cak i internacionalizaciji" vojvodjanskih pitanja.
      Nekadasnji istomisljenici, Canak i Veselinov, razmenjuju ovih dana ostre verbalne optuzbe vec nekoliko meseci, upravo povodom pitanja autonomije Vojvodine. To je kulminiralo nedavnom Cankovljevom tuzbom protiv Veselinova zbog klevete sto ovaj drugi nije zeleo ni da komentarise.
     
     
     �PRETNJE SRBIJI�
     
     
      O zakljuccima i zahtevima lidera Lige socijaldemokrata, Reformista i Saveza vojvodjanskih Madjara Canka, Isakova i Kase prvenstveno o njihovoj pretnji da ce, ako se nastavi odugovlacenje uspostavljanja autonomije Vojvodine, internacionalizovati ovo pitanje, Veselinov za "Novosti" kaze:
      - Niko u svetu do sada nije ni usput nagovestio da zeli na bilo koji nacin da posreduje u resavanju statusa Vojvodine. Zasto, onda, mi to sami da trazimo? Internacionalizacija znaci aktivno politicko i vojno mesanje, a ja sam ubedjen da to ne zeli niko razuman u Vojvodini. Zato poziv medjunarodnoj zajednici da arbitrira u Vojvodini dozivljavam kao - pretnju Srbiji.
      Nekolicina vojvodjanskih politicara uporno podgrevaju razlaz izmedju Beograda i Novog Sada o autonomiji Vojvodine. Kuda nas to moze odvesti?
      - U jos vece podele, a to je potpuno suvisno i neprirodno. U tom slucaju pocepace se vojvodjanski Srbi, kojih, ne zaboravimo, ima sto starosedelaca, kolonista i izbeglica, blizu 80 odsto. Oni ce, a bojim se da vec jesu, da se podele na one koji su "za" i "protiv" Beograda. Ovi drugi su, naravno, u ubedljivoj - manjini.
      Oni Vas upravo optuzuju da ste "srbijanski ministar", mada ste jedini ministar u republickoj Vladi iz Vojvodine?
      - Interes Vojvodjana jeste da ucestvujemo u Vladi Srbije, jer je to nasa vlast i jer smo se zalili da nas do sada u njoj nije bilo. Zasto smo, inace, ucestvovali u izborima? Da bismo sada odbili da delimo odgovornost za trenutno stanje u Srbiji? Licno, ponosan sam sto sam kao ministar poljoprivrede bio u prilici da povucem neke poteze, znacajne i dobre za celu Republiku. Zao mi je, istovremeno sto u republickoj Vladi nema jos Vojvodjana.
     
     
     �BEZ PRETERIVANJA�
     
     
      Jedna od zamerki Canka, Isakova i Kase DOS-u jeste da "neko tamo uporno koci vojvodjansku autonomiju?"
      - Niko ne usporava i niko se ne boji razgovora o autonomiji Vojvodine. Misljenja sam da se neki mnogo vise plase razgovora o lokalnoj samoupravi, jer na toj temi pasce u senku odnos Beograd - Novi Sad, a u prvi plan izbice odnos Novi Sad - ostale vojvodjanske opstine. A svi smo se zalozili da ingerencije lokalne samouprave moraju da budu mnogo vece nego do sada.
      Sta je DOS tacno obecao Vojvodini uoci proslogodisnjih septembarskih i decembarskih izbora?
      - Obecali smo da cemo ove godine otvoriti pitanje autonomnih nadleznosti Vojvodine. To smo i ucinili. Duzni smo da resimo i pitanje Kosmeta, koje je alarmantnije od vojvodjanskog. Nije Vojvodina ekstremni problem, nego unutrasnje pitanje Srbije, odnosno stvar reorganizacije i preraspodele politicke moci u celoj Republici. Nemamo pritom, pravo da preterujemo, da naturajuci interna pitanja, kao sto je autonomija severne pokrajine, dovedemo u pitanje opstanak cele drzave.
      JOVANKA SIMIC
     
     
     �CRNA GORA�
     
     
      Veselinov nije, kako veli, u onoj grupi Srba kojima je Crne Gore "preko glave" i jedva cekaju da ode i "ostavi nas na miru".
      - Pored ostalih veza, Srbiji su potrebni crnogorsko trziste i more. Nema sumnje da i mi trebamo Crnogorcima. Srbija, medjutim, ne moze i nece bezgranicno cekati. Pogotovo sto, po mom misljenju, novi republicki Ustav ne moze biti donesen dok se ne definise odnos dveju clanica SRJ
     
      �
     PODRSKA�
     
     
      - Canak i Isakov (izuzimam Kasu koji je predstavnik nacionalne manjine i samim tim je u specificnoj poziciji) imaju zanemarljivu podrsku vojvodjanskih biraca i zato nemaju pravo da namecu "sudbonosne" odluke, poput one da sami Vojvodjani treba da se izjasne o njenom polozaju u buducem republickom Ustavu - kaze Veselinov. Vojvodjansko pitanje mora biti resen zajedno sa tzv. beogradskom partijama koje imaju veliki broj clanova i glasaca u Pokrajini.
     
     



KAKO NEMACKO MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA VIDI STANJE U CRNOJ GORI

KORAK DO SOCIJALNE BEDE


     Vecina stanovnika bori se za goli opstanak Strane donacije se smanjuju, i mogle bi potpuno da prestanu. Domaca elita nesposobna i nespremna da sprovede bilo kakve reforme.
      PODGORICA - Unutrasnji nedostaci su takvi da Crna Gora ne moze da funkcionise kao nezavisna drzava, ali ni da prosperira unutar labave federacije ili konfederacije.
      Ovo je ocena iz "Studije o formiranju institucija u Crnoj Gori od 1998. do 2.001. godine", napravljene na osnovu istrazivanja koje je finansiralo Ministarstvo inostranih poslova Nemacke.
      U ovom izvestaju preovladavaju crni tonovi o gotovo svim oblastima funkcionisanja Crne Gore koja, po ocenama Nemaca, posle pada Milosevica, za Zapad "gubi stratesku vaznost". Upravo zbog toga, smanjuje se i pomoc SAD i drugih zapadnih zemalja. Recimo, Crna Gora je za proslu i pretproslu godinu od Amerike dobila 486 miliona maraka, za 2.001. godinu, barem u obecanjima, predvidjen je iznos od 280 miliona i vec se prognozira da ce stepen pomoci za iducu godinu biti "znatno nizi". A bas strane donacije, primecuju istrazivaci, sacuvale su u Crnoj Gori "politicku ekonomiju koja se zasniva na teskoj industriji, naduvanoj administraciji i velikom aparatu zastite".
     
     
     �NISTA OD REFORMI�
     
     
      - DRZAVA je najveci poslodavac, najveci potrosac i izvor dotacija za javna preduzeca koja posluju sa gubicima - stoji u izvestaju. - Parlament ima malo kontrole nad izvrsnom vlascu koja, u isto vreme, malo podleze javnoj odgovornosti. Sudstvo ostaje potcinjeno izvrsnoj vlasti. Skoro da je svaki uticajni politicar aktivan u javnoj ekonomiji...
      U studiji se konstatuje da su "Vujanoviceva uprava i predsednik DJukanovic redovno naglasavali svoju opredeljenost za institucionalne reforme".
      - Medjutim, kao sto je cesto bio slucaj sa bivsom Jugoslavijom, retorika je postala zamena za realnost - pise u studiji. - Na polju reforme pravosudja, ni jedan novi zakon nije usvojen otkako je 1998. poceo proces reformi. Na polju administrativnih reformi nije preduzeto nista, a na polju reforme lokalne uprave nisu se desile nikakve promene.
      Iako je to naizgled paradoksalno, analizira se dalje, koaliciji Mila DJukanovica je isla na ruku ustavna kriza i ukupno pogorsanje situacije, jer su crnogorske vlasti zbog konfrontacije sa Milosevicem dobijale bezuslovne subvencije kojima je "gasen" moguci socijalni pozar.
      Ali, ukupni efekti su na kraju - porazni.
     
     
     �MRACNE PROGNOZE�
     
     
      UPRKOS relativnom poboljsanju pozicije Crne Gore u toku protekle tri godine u poredjenju sa Srbijom, kazu Nemci, vecina stanovnistva se i dalje nalazi u nepovoljnom polozaju.
      - Sve je veci socijalni i ekonomski jaz izmedju razlicitih oblasti, narocito izmedju siromasnog severa i relativno dobrostojeceg priobalnog pojasa, ali i izmedju malobrojne elite na vrhu politicko-ekonomskog sistema i vecine stanovnistva koje zavisi od dotacija Vlade i strategije pojedinaca za prezivljavanje u sivoj ekonomiji - pise u studiji. - Vecina stanovnika bori se za goli opstanak, a tek samo nekih osam odsto izjavljuju da su dobrostojeci.
      Kako strana pomoc Crnoj Gori jenjava a "domaca elita" nije sposobna i spremna da sprovodi reforme zakljucuje se da: "postoji realan rizik da Crna Gora nastavi da socijalno propada".
      C. P.

Одговори путем е-поште