Title: Message
B I L T E
N V E S T I
08. OKTOBAR
2001.
SR
JUGOSLAVIJA
KOSTUNICA OTVARA SKUP O KONTROLI ORUZANIH SNAGA
BEOGRAD,
8. oktobra (Tanjug) Predsednik Jugoslavije Vojislav Kostunica otvorice
sutra strucni skup pod nazivom "Civilna kontrola oruzanih snaga", koji ce biti
odrzan u Klubu Vojske Jugoslavije (VJ) u Topcideru, saopstio je danas Vojni
kabinet predsednka SRJ.
U radu skupa
ucestvovace najvisi predstavnici Savezne skupstine, Savezne vlade, MUP Srbije i
Crne Gore, nevladinih organizacija i VJ.
Skup
organizuje Institut za ratne vestine Sektora za skolstvo, obuku, naucnu i
izdavacku delatnost Generalstaba VJ.
Predsednik
SRJ ce, istoga dana, obici i jedinice i ustanove RV i PVO, na aedromu u
Batajnici.
SVILANOVIC: MEDENI MESEC SA SVETOM
PROSAO
BEOGRAD,
8. oktobra 2001. (Beta) Jugoslovenski ministar inostranih poslova Goran
Svilanovic izjavio je da je "medeni mesec" SRJ sa medjunarodnom zajednicom
prosao i da je za dalju intergraciju zemlje u Evropu potrebno pre svega da sto
pre pocnu razgovori o buducim odnosima Srbije i Crne
Gore.
U
intervjuu za danasnji broj "Glasa javnosti", Svilanovic je rekao da odvajanje
Srbije i Crne Gore ne bi bila tragedija, ali da je protivnik takvog
resenja.
"Tvrdim
da je bolje da ostanemo zajedno. Brze cemo uci u Savet Evrope, sto je prvi pravi
izazov za nas", rekao je Svilanovic i dodao da je taj proces vec usporen zbog
polemike o odnosima u federaciji i unutar DOS, koja je "stvorila utisak opste
nestabilnosti u
zemlji".
On je
ocenio da bi u razgovoru o odnosima u federaciji trebalo da ucestvuju predsednik
SRJ Vojislav Kostunica, Crne Gore Milo Djukanovic i srpski i crnogoski premijeri
Zoran Djindjic i Filip
Vujanovic.
"Ta
cetiri coveka su odlicna za pocetak, ali razgovori ne mogu na tome i da se
zavrse. U jednom trenutku, to ce morati da dodje pred republicke i savezni
parlament i pred ostale politicare", rekao je Svilanovic, dodajuci da bi bilo
odlicno kada bi crnogorska vlast pristala da u razgovorima ucestvuje i
potpredsednik Savezne vlade Miroljub
Labus.
Svilanovic
je rekao da SRJ, posle "medenog meseca" sa medjunarodnom zajednicom, ulazi u
period u kojem ce imati tretman kao i sve druge zemlje, sto "cesto podrazumeva
mukotrpno, visemesecno pregovaranje sa najblizim susedima" i ostalim
drzavama.
On
je rekao i da SRJ "jos nije usla u prave izazove, kada je u pitanju spoljna
politika", ali je ocenio da je najveci prodor ucinjen u toj oblasti i dodao da
je ponosan onim sto je uradio od kada je stupio na duznost pocetkom novembra
prosle
godine.
Svilanovic
je ocenio i da su gradjani s razlogom nezadovoljni, pre svega zbog medjusobnih
prepirki u okviru DOS.
HITNO RESAVANJE SOCIJALNIH PITANJA U
REGIONU
BEOGRAD,
8. oktobra (Tanjug) Socijalna zastita je oblast u kojoj je dosad najmanje
ucinjeno u Jugoslaviji i zemljama u njenom okruzenju, ocenili su ucesnici
dvodnevnog sastanka Inicijative za socijalnu koheziju Pakta za stabilnost
jugoistocne Evrope, koji je danas poceo u Beogradu.
Savezni
sekretar za zdravstvo dr Miodrag Kovac saopstio je da je jugoslovenska radna
grupa sastavila listu od 38 projekata u oblasti socijalne zastite, koji ce biti
razmotreni u Bukurestu 25. i 26. oktobra, na konferenciji Pakta za stabilnost
jugoistocne Evrope.
On je dodao
da se zemlje regiona pripremaju "da obezbede ubrzani razvoj kapaciteta u
zdravstvu, stvaranje zajednickog i jacanje pojedinacnih informacionih sistema,
unapredjenje hitnih medicinskih sluzbi, jacanje mentalnog zdravlja, snabdevanje
bezbednom i kvalitetnom hranom, sprecavanje zaraznih bolesti i snabdevanje
bezbednom krvlju".
Kovac je
naglasio da je Jugoslavija nosilac projekta snabdevanja bezbednom i kvalitetnom
hranom u regionu, a u njegovom sprovodjenju imace finansijsku i tehnicku pomoc
Svetske zdravstvene organizacije i Saveta Evrope Programa za socijalnu
koheziju.
Srpski
ministar za socijalnu politiku Gordana Matkovic je ukazala na hitnost pomoci za
resavanje socijalnih pitanja, s obzirom na to da se nasa zemlja odlucila za brze
ekonomske reforme, cije sprovodjenje mora da prati zastita najosetljivijih
slojeva stanovnistva.
Prema njenim
recima, u oblasti zdravstvene i socijalne zastite i obrazovanja "treba sto pre
definisati sta su bazicne usluge koje drzava mora da ispuni u skladu s
materijalnim uslovima, jer su iz prethodnog perioda nasledjena siroka prava koja
su postojala samo na papiru".
Nacionalni
koordinator Pakta za stabilnost Milan Pajevic je podsetio da Jugoslavija, na
predlog predstavnika Francuske, kopredsedava Inicijativom za socijalnu koheziju
Pakta za stabilnost i izrazio nadu da ce na konferenciji u Bukurestu biti
definisana najvaznija pitanja iz ove oblasti.
REPUBLIKA
SRBIJA
SKUPSTINA: DANAS NASTAVAK RASPRAVE O IZMENI
POSLOVNIKA
BEOGRAD,
8. oktobra 2001. (Beta) Skupstina Srbije nastavice danas raspravu o
predlogu Demokratske stranke Srbije (DSS) za izmenu i dopunu Poslovnika, na koji
je podneto vise od 600
amandmana.
Skupstinsko
zasedanje o tom predlogu, koji je jedina tacka dnevnog reda, pocelo je 2.
oktobra. Rasprava je bila prekinuta 4. oktobra zbog nedostatka
kvoruma.
Predlogom
DSS predvidjen je niz mera kojima bi trebalo da bude obezbedjen efikasniji rad
parlamenta, ukljucujuci novcane kazne za poslanike koji krse
Poslovnik.
Predlozeno
je i uvodjenje interpelacije na rad vlade ili odredjenog
ministarstva.
KOSOVO
- METOHIJA
SEDAM SEKTORA PRI KOORDINACIONOM CENTRU ZA KOSMET
BEOGRAD,
7. oktobra (Tanjug) Koordinacioni centar za Kosovo i Metohiju saopstio je
danas da je na jucerasnjoj sednici, nakon usvajanja Programa za implementaciju
Rezolucije 1244 (SB UN) i zadataka i administrativne strukture dobijenih od
Savezne i Vlade Srbije, "utvrdio zadatke i izvrsio njihovu raspodelu na sedam
sektora". "Usvojeni zadaci i struktura obezbedjuju da Koordinacioni centar za
Kosovo i Metohiju budu najvise telo koje objedinjava rad svih organa, sluzbi,
ustanova i inicijativa na Kosovu i Metohiji", navodi se u saopstenju.
Sluzbu za
povratak prognanih i interno raseljenih lica vodice Branislav Krstic,
potpredsednik Koordinacionog centra i Slavisa Ristic. Sluzbu brige o prognanim i
interno raseljenim, humanitarna pitanje i hitnu pomoc vodice potpredsednik
Koordinacionog centra Sanda Raskovic. O ocuvanju kulturne bastine brinuce sektor
koji vodi Jovan Despotovic, a Sektor pravde, policije i bezbednost vodice
Bozidar Prelevic, Sektor civilna administracija predvodice Momcilo Trajkovic,
potpredsednik Centra. O demokratizaciji i izgradnji institucija brinuce sektor
na cijem celu je Svetomir Stefanovic. Na celu sektora rekonstrukcija i ekonomski
razvoj je Oliver Ivanovic.
"Povodom
predstojecih izbora na Kosovu i Metohiji pokrenuto je pitanje u vezi s nastupom
pojedinih udruzenja i lokalnih lidera", kaze se u saopstenju i dodaju da je
Koordinacioni centar "jednoglasno ocenio da u resavanju drzavnih i nacionalnih
pitanja ne mogu postojati dve politike".
Na sastanku
su "pozitivno ocenjeni rezultati registracije upravo kao potvrda jedinstvene
politike koju je ostvario Koordinacioni centar", navodi se u saopstenju i dodaje
da je Centar usvojio ginansijski plan za period oktobardecembar ove godine.
HEKERUP: JOS UVEK VISOK "NIVO NASILJA" NA KOSOVU
BEOGRAD,
8. oktobra (Tanjug) Administrator UN na Kosmetu Hans Hekerup ocenio je da
"nivo nasilja na Kosovu opada, ali je jos uvek
previsok". Kako je javio radio "Glas Amerike", Hekerup
je obecao da ce biti preduzeti specijalni napori da bi se kosmetski Srbi osecali
sigurni da ucestvuju na izborima zakazanim za 17. novembar.
"Potpuno se
slazem da bezbednosna situacija i sloboda kretanja kosovskih Srba, kao i
pripadnika jos nekih manjina nije dovoljno dobra i nas cilj je da to promenimo
sredstvima koja nam stoje na raspolaganju", rekao je Hekerup.
Medjutim, to
ne bi trebalo da ih spreci da bezbedno ucestvuju na izborima posto cemo
organizovati izbore na takav nacin da ce biti moguce da kosovski Srbi, koji se
mozda osecaju ugrozeni, izadju na biralistima bez ikakve bojazni, dodao je on.
Savet
bezbednosti UN se na poslednjoj sednici zalozio za znacajnu autonomiju Kosova,
ali tacne detalje jos uvek treba razraditi.
Prema
informaciji "Glasa Amerike", na kraju sastanka predsednik Saveta bezbednosti
Ricard Rajan iz Irske procitao je saopstenje kojim se apeluje za opste ucesce
gradjana na novembarskim izborima na Kosovu, ukljucujuci sve Srbe koji imaju
pravo glasa.
Savet
bezbednosti UN je "pozdravio vlasti SR Jugoslavije, narocito predsednika
(Vojislava) Kostunicu zbog njegovog ohrabrivanja zajednice kosovskih Srba da se
registruje sto potvrdjuje visenacionalni karakter Kosova", porucio je "Glas
Amerike"
REPUBLIKA
CRNA GORA
MAROVIC: NOVI PROGRAM DPS OKRENUT DOBRU CRNE
GORE
PODGORICA,
7. oktobra 2001. (Beta) Potpredsednik DPS Svetozar Marovic ocenio je danas
da su novi stranacki dokumenti koje je usvojio kongres DPS "programi akcija
okrenuti dobru Crne Gore". "To je njena demokratija (Crne Gore), povezanost sa
svetom, dogovor sa Srbijom i zajadenicki zivot sa svim evropskim narodima",
rekao je Marovic, a prenosi Radio Crne
Gore.
On je
kazao i da ce DPS u dijalogu sa svim partijama u Crnoj Gori traziti zajednicko
resenje posto, kako je rekao, "Crna Gora ne pripada nikome posebno" i jer je ona
"iznad partijskih interesa". "Zato mislim da je to program za nas, ali i opomena
svima da briga za Crnu Goru nije greh, da zalaganje za demokratsku Crnu Goru
nije izdajstvo", kazao je potpredsednik vladajuce crnogorske partije povodom
novih partijskih dokumenata koje je juce usvojio kongres
DPS.
"Crna
Gora je kuca u kojoj svi zivimo i ako hocemo dogovor sa Srbijom i sa ostalim
narodima onda svakako prethodno moramo imati svoju kucu", rekao je
Marovic.
AVGANISTAN
- DOMACE REAKCIJE
SVILANOVIC: NAPADI OCEKIVANI POSLE VELIKE
DIPLOMATSKE
OFANZIVE
BEOGRAD,
7. oktobra 2001. (Beta) Sef jugoslovenske diplomatije Goran Svilanovic
izjavio je veceras da je americki napad na Avganistan ocekivan, da mu je
prethodila velika diplomatska ofanziva, te da verovatno nece biti zavrsen za
nekoliko dana. On je izjavio BK Televiziji da ce vojna operacija SAD biti
iscrpljujuca za sve ljude, posebno za one koji su u nju
ukljuceni.
Svilanovic
je podsetio da je americkoj akciji prethodila "vrlo velika diplomatska ofanziva,
usmerena, pre svega, prema islamskom svetu i glavnim drzavama, da bi se dobilo
njihovo razumevanje za nastojanje da se terorizam
iskoreni".
On
je ocenio da ce biti interesantno cuti reakcije kljucnih zemalja u islamskom
svetu, koje ce, prema njegovoj oceni, "itekako imati uticaj na tok" americke
operacije.
Svilanovic
je rekao da nema nikakvih posebnih informacija o vecerasnjem pocetku napada na
Avganista, osim onih koje su poznate
gradjanima.
MICUNOVIC
I LJAJIC O AMERICKOJ VOJNOJ
AKCIJI
BEOGRAD,
7. oktobra 2001. (Beta) Predsednik Veca gradjana Savezne skupstine
Dragoljub Micunovic izjavio je veceras da je vazno sto je americka vojna akcija
u Avganistanu usmerena protiv vojnih ciljeva i terorista, a ne protiv islamskog
sveta. U izjavi Televiziji Studio B, Micunovic je izrazio nadu da ce "objektivni
arsini vaziti za sve" i da ce "svako ko ugrozava ljudske zivote morati da se
suoci sa reakcijom citavog
covecanstva".
Savezni
ministar za nacionalne i etnicke zajednice Rasim Ljajic izrazio je nadu da ce
americka vojna akcija dovesti do jacanja snaga u Avganistanu koje ce "izvojevati
bitku protiv onih koji bi citav narod da vrate u srednji vek". On je rekao
Studiju B da se nada da americki napadi na Avganistan nece dugo trajati i da ce
biti pronadjeni mehanizmi koji ce, s jedne strane, preduprediti buduce
teroristicke akcije, a s druge strane, omoguciti resavanje problema politickim
sredstvima.
SIMIC:
VOJNA OPERACIJA SAD DONOSI VELIKI
RIZIK
BEOGRAD,
7. oktobra 2001. (Beta) Savetnik jugoslovenskog predsednika Predrag Simic
izjavio je veceras da su se SAD odlucile za napad na Avganistan posle relativno
dugih politickih i vojnih priprema, tokom kojih su uspele da konsoliduju odnose
sa nizom islamskih zemalja i da prvi put posle Drugog svetskog rata dobiju
podrsku
Rusije.
Simic
je izjavio da americka vojna operacija protiv Avganistana, koja je veceras
pocela, istovremeno "donosi veliki rizik", kako za zapadne tako i za islamske
zemlje i
Rusiju.
"Ako
je Osama bin Ladenova organizacija AlKaida toliko mocna da ima mrezu u celom
svetu, onda ona ima sredstva da ugrozi ciljeve u SAD i zapadnoj Evropi", rekao
je Simic, savetnik predsednika SRJ za medjunarodne
odnose.
On je
rekao da je Osama bin Laden, "ako zaista stoji iza teroristickih napada na SAD
11. septembra, racunao na ovakvu americku vojnu reakciju" i da verovatno onda
"raspolaze ciljevima protiv kojih bi mogao da izvrsi odmazdu zbog vojne akcije
SAD" protiv
Avganistana.
Simic
je ocenio da je posebno moguca odmazda talibana u Tadzikistanu i
Uzbekistanu.
Prema
njegovom misljenju, posebno Pakistan rizikuje svojom podrskom americkim
napadima, jer bi vojni rezim u toj zemlji mogao da se suoci i sa reakcijom medju
svojim radikalnim
elementima.
Simic
je ukazao da su SAD prvi put od Drugog svetskog rata pocele oruzanu akciju u
kojoj imaju rusku podrsku, te da bi to moglo da dovede i do sustinski drugacijih
odnosa izmedju te dve zemlje, ali i na medjunarodnom planu.
On je dodao
da bi trebalo ocekivati i velike civilne zrtve i humanitarnu katastrofu u
Avganistanu, zbog americke vojne
akcije.
MIHAJLOVIC:
PODIGNUT NIVO
BEZBEDNOSTI
BEOGRAD,
7. oktobra 2001. (Beta) Srpski MUP Dusan Mihajlovic izjavio je veceras da
Ministarstvo unutrasnjih poslova preduzelo sve mere da "podigne nivo bezbednosti
u zemlji" i dodao da "nema nekih posebnih najava da se nesto moze desiti" posle
pocetka americke vojne akcije protiv Avganistana. On je ocenio da americki
napadi na Avganistan predstavljaju samo pocetak dugotrajne i teske, ali odlucne
borbe protiv terorizma.
U izjavi
Televiziji Studio B, Mihajlovic je ocenio da je jasno da problem terorizma u
svetu mora da se gleda ubuduce na nov
nacin.
On je
rekao da i Srbiji i SRJ predstoji prilagodjavanje novonastaloj situaciji,
posebno zbog slozenih prilika u regionu, a pre svega imajuci u vidu stanje na
Kosovu, u Makedoniji i delimicno na jugu
Srbije.
Mihajlovic
je rekao da se u tom pogledu mora uzeti u obzir i "postojanje odredjenih
teroristickih grupa na ovom podrucju kojima nije u interesu bezbednost
SRJ".
MEDJUNARODNI
TERORIZAM - BALKAN
RUSIJA-CIZOV: TERORIZAM AKTIVAN I NA
BALKANU
RIM,
7. oktobra 2001. (Beta/ItarTas) Specijalni predstavnik sefa ruske
diplomatije Vladimir Cizov izjavio je danas u Veneciji da je medjunarodni
terorizam aktivan i na Balkanu, sto predstavlja rizik za Evropu. "Rusija je
upozoravala svoje partnere da je medjunarodni terorizam postao realnost", rekao
je Cizov na konferenciji posvecenoj problemima na
Balkanu.
Terorizam
je, prema njegovim recima, aktivan na Filipinima, u Indoneziji, Avganistanu, na
Kavkazu i Balkanu. "Poslednji izvestaji o kontaktima izmedju Osame Bin Ladena i
albanskih ekstremista nisu iznenadili Moskvu", kazao je
Cizov.
On je
ocenio da situacija na Balkanu nije "mirna", i da se regionalna stabilnost nije
povecala od odlaska bivseg predsednika SRJ Slobodana Milosevica sa vlasti.
"Danas imamo posla sa sistematicnom destabilizacijom regiona, sa serijom
lokalnih konflikata na Balkanu", rekao je Cizov, dodajuci da su "Kosovo, juzna
Srbija i Makedonija povezani jednim i istim
lancem".
HRVATSKA
- JUGOSLAVIJA
SKUP HRVATSKIH I SRPSKIH ISTORICARA-MESIC: BICE
BOLNO PROUCAVANJE
ISTORIJE
ZAGREB,
7. oktobra 2001. (Beta) Hrvatski predsednik Stjepan Mesic izjavio je danas
na naucnom skupu o hrvatskosrpskom dijalogu istoricara da ce proucavanje
protekle decenije biti bolno, i da ce suocavanje sa istorijskim cinjenicama, uz
proces katarze, morati da prodju obe
zemlje.
"Moracemo
se suociti i sa pitanjem krivice, ali ne naroda nego pojedinaca, bilo da je rec
o pojedinacnoj ili kolektivnoj krivici", rekao je Mesic na svecanom skupu
odrzanom povodom 6. simpozija o hrvatskosrpskom dijalogu, na kojem je protekla
dva dana u organizaciji Zaklade "Friedric Naumann" u Zagrebu ucestvovalo
tridesetak hrvatskih i srpskih
istoricara.
"Dijalozi
istoricara" su naucni skupovi o kontroverznim temama iz istorije dveju zemalja".
"Pred nama je veliki zadatak da istoriji vratimo dostojanstvo, a istorijske
cinjenice u njihov kontekst, jer je ona poslednje decenije bila
zloupotrebljavana", rekao je hrvatski
predsednik.
Treba
prestati sa revidiranjem istorije i prepustiti je naucnicima, ali to nije
dovoljno, rekao je Mesic i dodao da treba ispraviti i pogreske koje su nastale
njenom zloupotrebom kako bi bila putokaz prema evropskoj
buducnosti.
Mesic
je kazao da se u nekim skolama u Hrvatskoj istorija jos uci po politickim
pamfletima i revidiranim udzbenicima. "Mladima treba staviti na raspolaganje
udzbenike koji ce ih uciti istini, a ne lazima", porucio je
on.
Hrvatski i
srpski istoricari raspravljali su o temama kao sto su elita i modernizacija u
Hrvatskoj i Srbiji, nacionalni identitet Hrvata i Srba, ljudski gubici Hrvatske
i Srbije u dvadesetom veku, polozaj Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj u
istoriji i razdoblje socijalisticke Jugoslavije
(19451990).
Po
uzoru na slicne francuskonemacke, nemackopoljske i druge dijaloge istoricara,
Zaklada je od 1998. vec organizovala pet takvih skupova na kojima je sudjelovalo
vise od 70 istoricara, a sada prvi put i u Zagrebu.