Title: Message

UVODNIK

DRESURA

Bogoljub PEJ�I�

      

      Posle jednogodi�njeg zagrevanja, onemogu�avan na startu strogim pravilima sudije Ri�arda Meja da poka�e �ta zna, Slobodan Milo�evi� kona�no, danas, staje na crtu najdu�eg sudskog maratona na kome �e morati da dokazuje razne svoje ve�tine u vo�enju poslednje parnice sa celim svetom, ali gde �e, po svoj prilici, biti pro�e�ljani i ovi novi vlastodr�ci u Srbiji, koji su mu najpre napakovali masovne grobnice iz razli�itih dubina reka i policijskih poligona, zarad cini�nog dokazivanja njegovih monstruoznih dela, a zatim ga, nipoda�tavanjem pravosu�a, kao zverku iz Bojovi�evog vrta isporu�ili na dresuru Karli del Ponte.

      Upravo zbog takvog dr�avnog prostakluka "novodemokrata" u ignorisanju institucija pravde odnekud se, tek sada, oglasio okru�ni javni tu�ilac sa zahtevom za pokretanje krivi�nog postupka protiv biv�eg upravnika Centralnog zatvora Dragi�e Blanu�e zbog zloupotrebe polo�aja prilikom izru�enja Slobodana Milo�evi�a Hagu, iako dobro zna, a to bogme znaju i gra�ani emocionalno nepotreseni ovim slu�ajem, da takvu odluku nije doneo osumnji�eni Blanu�a ve� Vlada, svojeru�nim potpisom sedamnaest ministara. Tu�ilac, dakle, nije imao onu mu�ku stvar da povede pretkrivi�ni postupak protiv imenom i prezimenom poznatih �lanova Vlade koji su svojom odlukom prekr�ili Ustav i zakon, nego se okomio na �inovnika, pukog izvr�ioca volje ministara, koji sad, umre�en i zastra�en, svoj postupak pravda "telefonskim pristankom" istra�nog sudije Gorana �avline i predsednika Okru�nog suda Vide Petrovi�-�kero. Po�to su oboje, istog dana, pobili tvrdnju Dragi�e Blanu�e za re� se javio, neupitan, ministar pravde Vladan Bati� obja�njenjem da upravnik zatvora nije zloupotrebio polo�aj, jer je akt o izru�enju biv�eg predsednika SRJ obavljen po odluci Vlade objavljene u Slu�benom glasniku tom i tom, datuma tog i tog, i tako dalje. Po onome �to sledi ministar javno priznaje da Vlada bagateli�e nadle�nost sudskih organa i njenu volju progla�ava jedino va�e�om, posle �ega �ak i jedan ugledni "Fajnen�el tajms" posprdno konstatuje da �e Beograd jo� dugo �ekati da na njegovu kapiju zakuca demokratija zbog iskazanog siled�ijstva prema sudskoj vlasti.

      Naravno, nepo�tovanje pravne procedure mo�da i ne tangira ljude koji su jo� uvek pod stresom totalitarizma i Milo�evi�evog "divljeg pluralizma" ali bi i te kakva uzbuna nastala u zemljama uzornih demokratija, sve do pada njihovih vlada da kojim slu�ajem izvr�na zaja�e sudsku vlast. Toni Bleru nije se dopadao Augusto Pino�e, daleko ve�i dr�avni razbojnik od onog na�eg u Hagu i nije skrivao �elju da ga isporu�i �paniji �iji su mnogi gra�ani netragom nestali po kazamatima �ileanskog diktatora, tim pre �to nije bila re� o britanskom dr�avljaninu. Uprkos njegovim nastojanjima da se ratosilja ne�eljenog gosta, englesko pravosu�e zabranjuje ekstradikciju i Pino�ea vra�a ku�i u nadle�nost doma�ih sudskih organa. Neki su to protuma�ili kao �amar pravdi a ustvari radilo se o javnoj opomeni Blerovom kabinetu da se �injenjem i javnim istupima opasno pribli�io Rubikonu striktne podele vlasti.

      Otuda i doma�a pri�a Zorana �in�i�a, na prijemu povodom otvaranja nove zgrade Vrhovnog suda Srbije, o "nezavisnom sudstvu kao osloncu zapo�etih reformi" zaudara na vonj iz prepoznatljive bare politi�kog marketinga, jer se bar do sada pokazalo u praksi da u Srbiji nema druge vlasti do njegove.

      To i jeste adut naj�uvanijeg ha�kog zato�enika u dokazivanju nelegalnog transfera, na�ina kidnapovanja ali i upozorenju javnosti da njegov odlazak ne zna�i i dolazak demokratije. �tavi�e, Slobodan Milo�evi� danas �e u rasko�noj sudnici uz svetlost kamera i uz prisustvo sve one sudijske pompe, toga i perika, mnogo �ega vratiti od harizme izgubljene pored Ma�ka �uvara kao zatvorenik beogradskog Centralnog zatvora. Sve to, naravno, ne zaslugom Ri�arda Meja i Karle del Ponte ve� ovih novih vlastodr�aca u Srbiji, koji nisu smeli ni umeli da organizuju su�enje u zemlji, jer Slobodan Milo�evi� ipak vi�e duguje svojim gra�anima negoli svetu, bar zbog onih pet maraka s kojima se toliko dugo �ivelo i umiralo.

 

http://www.srpska-rec.co.yu/arhiva/289/dajstranu.php?a=1

      





Одговори путем е-поште