Title: Message
Ako nastave ovako, Srbi �e za �etrdesetak godina sahraniti maternje pismo

�irilica ide u raj

Neverovatno je to da roditelji ne �ele da �irilica "zbunjuje" decu i da im ote�ava u�enje engleskog jezika

Ako se nastavi nehajno kori��enje �irilice, za �etrdesetak godina Srbi �e sahraniti svoje osnovno pismo i zameni�e ga latini�nim - ka�e za "Glas" Gordana Lola �urovi�, poverenica Dru�tva za za�titu �irilice srpskog jezika "�irilica" iz Beograda.

Ona ka�e da zanemaruju�i srpsko pismo i jezik, ve� nekoliko godina, osnovci znaju matematiku, ali sve manje maternji jezik. Rezultati ovogodi�njih testova za prijem u srednje �kole jo� jednom opominju da treba da se probudimo, i da ne dozvolimo izumiranje �irilice.

- Kada ne znate maternji jezik, to je kao da ne znate istoriju svog naroda. Jo� su Heleni govorili da se "stvar" najbolje upoznaje ako se zna odakle ona poti�e. �irili�no pismo ima sli�nosti sa najstarijim jezikom, sanskritom. Ako to zaboravimo, jezik �e se osvetiti i utopi�emo se u tradiciju i kulturu drugih naroda. I to vi�e ne�e biti Srbi. Pismo je osnova svakog jezika. Zaborav �irilice po�etak je uni�tavanja sopstvene istorije i kulture. Ima li naroda na svetu koji �eli da zaboravi poreklo, a da to nisu Srbi - pita Lola Novakovi�.

Na�a sagovornica predlo�ila je direktorima osnovnih �kola u op�tini Stari grad i na Crvenom krstu u Beogradu da se kolektivno u�lane u udru�enje za za�titu �irilice.

�irilicu spasavaju i matemati�ari

Rade Daci�, profesor BU i nau�ni savetnik Matemati�kog instituta SANU, u penziji, ka�e da srpski jezik jeste plodan i da se ne sme sakatiti:
- Ako se ne okrenemo na�im pismenima, srpske re�i zamenjiva�e tu�i�ta, tj. re�i koje jezi�ari nazivaju tu�icama. Na�e pismo i jezik polako �e se udaljavati od najboljih dela srpske knji�evnosti, i ne�e se vi�e �itati, jer ta dela vi�e niko ne�e razumeti. Kada se zaboravi �irilica, srpski jezik i knji�evnost, vremenom, dobi�emo drugi narod, koji �e tada biti slobodan da promeni, �ak i svoje ime. Na� je jezik ne samo lep, ve� i plodan i razumljiv srpskom narodu. Umesto doma�e re�i "razlagati", mi koristimo gr�ku "analiza". A mnogo je takvih primera. Jezi�ari tvrde da je srpski jezik neplodan. Me�utim, ako uzmete samo jednu osnovu, recimo, od imenice "ruka", vide�ete da �e se izroditi najmanje 102 re�i - ka�e Daci�.

- Time bi se probudila svest o o�uvanju maternjeg pisma, ali direktori ka�u da su �kole "u samom gradskom jezgru" i da zbog toga moraju da vode ra�una o tome �ta roditelji ka�u, a oni ho�e da im deca u�e engleski, i da je zbog toga nepotrebno da pi�u �irilicom. Neverovatno je to da roditelji ne �ele da �irilica "zbunjuje" decu i da im ote�ava u�enje engleskog jezika. Ne vidim za�to bi nekog zbunjivalo poznavanje sopstvenog pisma prilikom u�enja tu�eg. I uostalom, kako je mogu�e poznavati strani, a pri tom ne poznavati maternji jezik? Sasvim je jasno da u�enje engleskog danas spada u domen op�te kulture, ali ne spada li poznavanje sopstvenog jezika u osnovnu kulturu?

Ne �elimo da otimamo posao nastavnicima srpskog jezika, ve� da uka�emo na potrebu osnivanja ovog udru�enja, a to samo po sebi pokazuje �ta �inimo, ili bolje, �ta ne �inimo sa �irilicom. Na�e udru�enje istra�ilo je koliko se procentualno koristi �irilica, a koliko latinica na svim javnim natpisima u Novom Sadu i u Beogradu. Rezultati su pokazali da je u Novom Sadu �irilica zastupljena 18,50 odsto u odnosu na latinicu, a u Beogradu 31,50. U Srbiji skoro da nema privatnih televizijskih stanica koje koriste �irili�no pismo.

Noviji dnevni listovi tako�e koriste latinicu. A svi imaju jedinstveno obrazlo�enje : da bismo iza�li u svet, treba pisati latinicom ! Nedavno je objavljena vest da se srpski listovi vra�aju na hrvatsko tr�i�te, i da je zbog toga potrebno koristiti latinicu. A hrvatski knji�evnik Ante Tomi� tra�io je, u oktobru pro�le godine, da se njegov roman "�ta je mu�karac bez brkova" �tampa isklju�ivo �irili�nim pismom! Da li svet zaista uslovljava da menjamo maternje pismo ? - pita Novakovi�.

Ona je, nedavno, na putu Beograd - Valjevo prebrojavala javne natpise na �irilici i javne natpise na latinici, i evo do kakvih je rezultata do�la:
- Od 196 natpisa, 125 je ispisano latini�nim pismom, a samo 71 �irilicom. Nai�la sam na groblje "Orlova�a", koje je ispisano latinicom. Istim pismom ispisan je i naziv motela "Lipova�ka �uma".

Me�utim, ima i onih koji jo� neguju na�e osnovno pismo, kao recimo, "Trajkovi� firma", kafana "Kod Mom�ila" i "Prodaja nema�kih ov�ara". U samom Valjevu, u kraju Vuka Karad�i�a, od 82 natpisa, samo je 40 ispisano �irilicom. Ako ovi podaci nisu alarmantni za spasavanje �irilice, zaista nisam sigurna �ta �e nas onda probuditi - ka�e Lola Novakovi�.

Udru�enje za za�titu �irilice srpskog jezika "�irilica" jo� nema radne prostorije, �lanovi se sastaju u privatnim stanovima. Me�utim, Lola Novakovi� se nada da �e uskoro re�iti i taj problem.

- Kancelariju �emo, najverovatnije, otvoriti u Ulici Mike Alasa u Beogradu. Vrata �e biti otvorena svima koji smatraju da �irilicu treba spasiti izumiranja.

Verica Miki�  http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/R02071501.shtml

Attachment: spacer.gif
Description: GIF image

Attachment: black.gif
Description: GIF image

Attachment: spacer.gif
Description: GIF image

<<cir.jpg>>

<<cir1.jpg>>

Одговори путем е-поште