Title: Message

SVETOZAR MAROVI� - Potpredsednik DPS-a

Da dr�ava ne zavisi od �ena na dvoru

To je kontradikcija u embrionu – ljudi koji su za Jugoslaviju, mimo volje svojih bira�a, na �elo nekih gradova dovode liberale, ljude koji su protiv Jugoslavije. U svemu tome �to se de�ava, mo�ete prepoznati sujetu, zavist, potrebu za osvetoljubivo��u – e, dosta je DPS vladao, hajde malo da i mi vidimo kako izgleda vlast

Radmila Radosavljevi�


Ma koliko Srbija i Crna Gora pred Evropom glumile da im je izrada Ustavne povelje budu�e zajedni�ke dr�ave ili samo unije prioritetan posao, unutra�nji politi�ki obra�uni u obe �lanice biv�e SRJ zauzimaju neuporedivo vi�e medijskog prostora. Svetozar Marovi�, potpredsednik vladaju�eg (u ostavci) DPS-a Crne Gore intervjuom za Reporter, na neki na�in, izlazi iz kratkotrajne medijske ilegale, makar kad je Srbija u pitanju, obja�njava da ko�enje u izradi Povelje nije ni pravnog, ni politi�kog, ve� politikantskog karaktera.
“Mislim da se ona mogla donijeti mnogo ranije, onda kad je potpisan dokument. Ljudi sa dobrim namjerama koji poznaju duh toga sporazuma, mogli su napraviti povelju za nekoliko dana. Za�to nije tako u�injeno, malo je nevjerovatno. Meni se �ini zato da razlog le�i u tome �to su svi nakon �oka od potpisivanja sporazuma, kod nekog pozitivnog, kod nekog negativnog, po�eli da kalkuli�u - hajde da vidimo �ta mo�emo napraviti, �to bi bilo bolje za nas, kako bismo svoje bira�e uspjeli da ubedimo kako smo, eto, pobijedili. Ne samo �ukanovi�a, nego smo i Solanu malo pridobili, i obrnuto. Da poka�emo kako, recimo, Ko�tunica i �in�i�, za razliku od Milo�evi�a, ne �uvaju Jugoslaviju, nego je dovode u pitanje. Zato su po�ela i��itavanja sporazuma na subjektivan na�in, i zato se svako pojavio sa svojim paketom ’ustavnih rje�enja’ – neko �eli da sporazum protuma�i kao preimenovanje Milo�evi�eve Jugoslavije, i to po principu - u redu, Milo�evi�a vi�e nema, on je u Hagu, ne mora biti ni Jugoslavije, ali nije lo�e da ipak sve ostane kako jeste. Tako misle politi�ke elite koje su malo vi�e nacionalno obojene, a gledaju�i iz Crne Gore, vidim da bi dio iz Koalicije ’Za Jugoslaviju’ zaista to i �eleo - odli�no, mi smo uspjeli da sa�uvamo Jugoslaviju, pri �emu Jugoslavije vi�e nema, uspjeli smo da sa�uvamo zajedni�ku dr�avu, pri �emu zajedni�ke dr�ave u politi�kom sporazumu nema, �to zna�i da smo pobjednici. Na njihovu �alost to nije tako, ali potvr�uje praksu demagoga – pri�a se ono �to narod voli da �uje, za dvije godine taj narod �e shvatiti da nije tako, ali �e neko, u me�uvremenu, dvije godine biti na vlasti, pa �e smisliti i neku novu pri�u“, smatra Marovi�.

REPORTER: Postoje li i principijelni razlozi za odugovla�enje posla na Povelji?
Bojim se da je strana�ka politika suvi�e preopteretila jednu krupnu dr�avnu stvar, a to je kako urediti, demokratski i do kraja racionalno, odnose Srbije i Crne Gore, kako oni ne bi zavisili od raspolo�enja monarhisti�kih ku�a, od previ�e ambicioznih �ena na dvoru, od biv�ih pukovnika KGB-a ili KOS-a u nekom predsjedni�kom kabinetu, od komunizma ili ideologije nacionalizma. Nego bi prosto narod rekao – imamo Crnu Goru koja je bila stara dr�ava, imamo Srbiju koja je, tako�e, stara dr�ava, mi smo bratski narodi, logi�no je da svako ima svoju ku�u i da brine o njoj, da �ivimo prijateljski, da na�emo zajedni�ki interes i da jedni drugima pomognemo u onome �to sami ne mo�emo dobro da uradimo. Evropa misli da bismo u ovom trenutku morali vrlo racionalno da se pona�amo, ako �elimo da nam brzo otvori vrata za integraciju, i da prosto vi�e nemamo �ansu da nam se toleri�e bilo koja gre�ka. Zato mislim da sve ipak ide u pozitivnom smjeru, �ak i ako bude nekih vremenskih prekora�enja u dono�enju Ustavne povelje. DPS �e raditi u takvom duhu, bez obzira na neke pojedina�ne izjave koje se mogu �uti.

Dono�enjem ovog dokumenta opet postajete partneri sa DOS-om, va�om “prirodnom koalicijom”, kako se govorilo do 5. oktobra. Smatrate li da ste i danas “prirodna koalicija” ili su se odnosi ipak dosta izmenili?
Te�ko je na Balkanu, ili jugoisto�noj Evropi, govoriti o prirodnosti i ne�emu �to je normalno. Ovdje sve �to je nenormalno vrlo brzo postane normalno, i obrnuto, i prosto se na to naviknete. Ono �to je izvjesno jeste da se od na�eg demokratskog partnerstva i zajedni�kog djelovanja protiv Milo�evi�evog autoritarizma mnogo toga promjenilo. U to vrijeme, pisali smo zajedni�ke planove za neku novu demokratsku budu�nost Crne Gore i Srbije. Imao sam zadovoljstvo da u ime Koalicije “Da �ivimo bolje”, primim predsjedni�kog kandidata Vojislava Ko�tunicu i da mu obe�am da �emo mu pomo�i u pobjedi nad Milo�evi�em. DPS je poturao le�a svojih simpatizera da bi se DOS za�titio od izborne kra�e, i, sa ove distance, mo�da na� neizlazak na izbore i nije bio najsre�nije rje�enje. Ali, mi nismo mogli druga�ije da postupimo nakon Milo�evi�evog ustavnog pu�a. Srbija i DOS su to shvatili kao pomanjkanje neke na�e partnerske energije, i logikom interesa na�li su nove saveznike da bi se konstituisala nova vlast. To su bili oni koji su u Crnoj Gori krali glasove za Milo�evi�a, po�to ovdje uvijek imate na stend baju one koji tra�e kome su potrebni glasovi u Beogradu. Oni su, jednostavno, iz Milo�evi�evog voza pre�li u voz DOS-a, i kompozicija je nastavila dalje, pri �emu je vagon Crne Gore opet negdje bio na kraju. Moram bar sada re�i da meni nije poznato da je nakon pobjede DOS–a iz Srbije stigla bilo kakva ponuda ve�inskoj Crnoj Gori za premijersko mjesto, kako se to kalkulisalo u javnosti. DOS nije iskoristio trenutak demokratske pobjede da Milo�evi�eve saveznike ostavi u Crnoj Gori, nego im je dao �ivot, i to je bio trenutak kad se preko no�i zaboravilo dugogodi�nje prijateljstvo i saradnja. Ne mislim da je sve to prestalo, ali se jednostavno zaboravilo. Kao i �injenica da je Crna Gora nekoliko godina bila oaza za mnoge �iji su �ivoti i sigurnost pod Milo�evi�em bili ugro�eni, i koji su ovdje imali �ak i li�no obezbje�enje. Bilo je, dakle, prirodno da se ipak osjetimo malo povrije�eni i da se pitamo – �ta smo to zeznuli, da se bar elementarno ne uva�e neke stvari koje smo predlagali. Dodu�e, nismo ni mi bili ambiciozni da tra�imo neki mandat kad nismo u�estvovali na izborima. Ali, o�ekivali smo da se prihvati na� predlog da predsjednik Savezne vlade bude Miroljub Labus ili neko ko �e biti manje strana�ka li�nost, i da se SNP prinudi da da podr�ku takvoj reformskoj vladi, koju bismo i mi podr�ali. Ali, �ak ni taj na� predlog nije bio prihva�en, i desilo se ono �to se desilo.

U Crnoj Gori je nedavno do�lo do sporazuma izme�u Liberalnog saveza i Koalicije “Za Jugoslaviju”, koja vam je odnela vlast u nekoliko op�tina.
U Crnoj Gori danas imamo posljednje Milo�evi�eve �uvare, pretorijance, koji se zovu SNP ili SNS i koji, na oficijelan na�in, odr�avaju vezu sa demokratskom Srbijom. Tu su i liberali, koji nezadovoljni beogradskim sporazumom bivaju vi�e zadovoljni Jugoslavijom. Oni su, optu�uju�i DPS zbog izdaje Crne Gore i zbog toga �to gra�ane nije izveo na refendum o nezavisnoj Crnoj Gori, odlu�ili da brane Jugoslaviju. Oni to, naravno, ne�e priznati, iako objektivno po�inju da predvode Koaliciju “Za Jugoslaviju”, �to zna�i da se na �elu te koalicije nalazi najradikalnija struktura za odvajanje Srbije i Crne Gore. To je kontradikcija u embrionu – ljudi koji su za Jugoslaviju, mimo volje svojih bira�a, na �elo nekih gradova dovode liberale, ljude koji su protiv Jugoslavije. U svemu tome �to se de�ava, mo�ete prepoznati sujetu, zavist, potrebu za osvetoljubivo��u – e, dosta je DPS vladao, hajde malo da i mi vidimo kako izgleda vlast. Mislim da �e ova jesen razjasniti politi�ke pozicije i u Beogradu i u Podgorici, jer nas �ekaju predsjedni�ki izbori. Narod �e morati da se opredjeli da li �e podr�ati koncept evropske Crne Gore koji joj nudimo i koji treba da okupi sve demokratske snage. Tu mislim i na nevladine organizacije, pa �ak i na neke dosta potisnute partnere iz Koalicije “Za Jugoslaviju”. Meni ne bi bilo tako strano da Narodna stranka shvati da je ta koalicija u kompoziciji za pro�lost i da, ako doista dr�i do onoga �to govori, treba da promjeni voz. Da u�e u onaj koji prave Francuzi i Japanci, a ne da se vozi starom i dotrajalom lokomotivom koju jedino mo�ete prefarbati.

Da li biste u�li u koaliciju i sa mek�im krilom SNP-a?
Sada definitivno treba sa�ekati izbore. O�igledno da �e oni pokazati pravi odnos snaga. Pretpostavljam da �e biti jo� puno iznena�enja, jer ne vjerujem da �e ti dogovori u koalicijama oko podjele mandata i�i ba� tako jednostavno. Kad djelite mandat, mimo volje gra�ana koji su vas birali, onda se uvijek pravi neka trgovina. To se doga�a i na na�oj strani, a to nije realna demokratska provjera. Meni bi bilo najdra�e kad bi svaka stranka samostalno i�la na izbore i sama se odmjerila, jer bismo jedino tako apsolutno znali ko i koliku podr�ku bira�a ima, a da se tek nakon izbora ide u neke pregovore. Tako bi se izbjegli i neki simulirani blokovi koji Crnu Goru, de facto, zadr�avaju u njenom pretpoliti�kom i predistorijskom stanju, a to su podjele na zelena�e, bjela�e, partizane, �etnike, monarhiste, neotitovce, golooto�ane, Jugoslovene, Crnogorce, Srbe, ateiste... Dakle, stalno imate neki virus podjela koji uni�tava ili sputava proces konstituisanja gra�anina kao temelj svake demokratske dr�ave.

Kako vidite Ratka Kne�evi�a kao budu�eg predsedni�kog kandidata? Izjavio je da je za svoju kampanju anga�ovao savetnika predsednika Bu�a.
Ne vjerujem da je Bu� pobjedio samo zbog vje�tine svog savjetnika, nego zbog mnogo va�nijih stvari. Gospodina Kne�evi�a pamtim iz vremena kad je bio dosta blizak vlasti u Crnoj Gori i kad mi se �inilo da je to umeo vrlo pozitivno da iskoristi za sebe. Ne postoji dokaz da bi za to mogao biti i optu�en, ali prosto smatram da nije moralno ako ste sa nekim prijatelj, kum, i ako u�estvujete u projektu profilisanja jedne nove demokratske Crne Gore tako �to ste bili �inovnik u toj aparaturi, da sada pri�ate djelove ne�ije privatnosti. I to ne ba� previ�e ta�ne. Mislim da moralna karta upravo najvi�e govori o sposobnostima gospodina Kne�evi�a.

Kao eventualni kandidat za presedni�ku funkciju pominje se i Miodrag Leki�, ambasador u Italiji. Kako procenjujete njegove �anse?
Leki�a pamtim kao nesumnjivo anga�ovanog Crnogorca, ne gra�anina, nego ba� Crnogorca, na emancipaciji Crne Gore. Shvatio sam da je sada duboko zahvalan na produ�etku mandata u jugoslovenskoj ambasadi i da je postao privr�enik neke druga�ije politike. Ono �to sam poslednjih godina �uo o njemu jeste da je kao i svaki lojalan �inovnik postao vrlo optu�uju�i prema onome �to se doga�alo u Crnoj Gori. Do nas sti�u i informacije da se u Italiji veoma zainteresovano bavi prikupljanjem optu�nica protiv crnogorskog dr�avnog rukovodstva. Mislim, me�utim, da on nema politi�ku harizmu i politi�ku podr�ku u Crnoj Gori, i nema stranku koja stoji iza njega.

Za Vas se ka�e da ste jedan od najmo�nijih ljudi u Crnoj Gori i najmo�niji �ovek u Budvi.

Apsolutno bih pri�eljikivao da je to ta�no, jer bih mo� iskoristio na na�in koji bi bio evidentnije iskori��en za neki napredak. Svakako jesam uticajan u politici svoje stranke, odgovoran sam i za njene uspjehe, ali i za poraze. Nisam lider koji vu�e za sobom, za mnom ne idu mase, �ak su ljudi �esto kriti�ni prema mojim nastupima, ali mislim da respektuju ono �to ka�em. Tu vrstu uticaja mislim da imam u Crnoj Gori i gradu gdje sam ro�en. U Budvi sam svakome �elio da pomognem onoliko koliko sam znao i mogao, mo�da je to bila moja mo�. Ali, mo�da su neki o�ekivali vi�e, mo�da neki nisu bili zadovoljni u�injenim, tako da ne mogu re�i da me ba� svi plebiscitarno vole ili da odobravaju to. Ono �to mogu jeste da svakoga pogledam u o�i, da li to mogu i oni kojima sam pomogao, to neka ka�e neko drugi.

Da ste gra�anin Srbije, za koga biste glasali na predsedni�kim izborima?
Te�ko pitanje. Mislim da je Ko�tunica jo� uvijek, ne samo po osnovu istra�ivanja nego po ukupnoj situaciji u kojoj je Srbija - a Srbija je vrlo sli�na Crnoj Gori - referentni lik. On je jedan introvertni demokrata, za razliku od svog agresivnog prethodnika, koji svoju demokratsku strukturu vje�to koristi da sakrije svoja nacionalna interesovanja. Moglo bi se re�i da je jedan demokratski nacionalista ili nacionalista demokrata koji pazi pro�lost, koji ho�e da sa�uva i te razo�arane glasa�e SPS-a, radikala, svih tih ljudi koje je talas prethodnog vremena ostavio nezadovoljnim i koji tra�e novog lidera. Milo�evi�, svakako, ne�e biti Mendela, a i dugo bi bilo �ekati toliko. Ko�tunica nikuda ne �uri, voli da sa�eka, uvijek ima problema sa informacijama koje su kod njega zaka�njele. Ali, ono �to mi iz Crne Gore imamo kao iskustvo jeste da on nije �ovjek bez rije�i. Mo�ete mu vjerovati ako vam ne�to obe�a, �ak i onda kad znate da vam nije naklonjen. Vjerujem da bi on, vjerovatno, vi�e �elio da umjesto nas na �elu Crne Gore ima NS, ali problem je �to je to mali procenat i mora uva�iti realnost. Prije predsjedni�kih izbora, dobro smo sara�ivali. Poslije prvih dana od njegove inauguracije, kad je sve bilo kao da je Tit Andronik u�ao u Rim, vi�e nismo imali bli�e kontakte. �in�i� je druga vrsta li�nosti - on je pragmati�an, i �ovjek promjena, tranzicije. Ponekad imam utisak da prosto ne vodi ra�una da li ga to i bira�ki mnogo ko�ta. Mislim da �in�i� sebe ugra�uje kao �rtvu u nu�ni demokratski preobra�aj. Uostalom, u svim demokratskim zemljama vlade tranzicija su morale da plate tu cijenu. Naravno, on je utilitarista, �ovjek koji je spreman da brzo mijenja odluke, ali Srbija jo� uvijek misli ritmom kao i Crna Gora, i da je tu vi�e “Ko�tunica“, a manje “�in�i�a“, u nekom ve�inskom dijelu. Ako je rije� o gospodinu Labusu, on je stru�njak, njegova li�nost svakako zaslu�uje po�tovanje u toj stru�noj profilaciji. Ali ne znam njegove krajnje politi�ke domete i liderske ambicije, uvijek je bio dio tima.


Koliko su pri�e o duvanskoj aferi, u kojoj se ovih dana pominje i Va�e ime, realno ugrozile poziciju Crne Gore u svetu?
Mislim da je afera pokrenuta preko zagreba�kog Nacionala, u svakom slu�aju, potro�ila dio na�e energije i vremena. U Skup�tini, ovih dana, treba da se podnese izvje�taj anketne komisije na tu temu, a ovdje je nekoliko puta dolazila i evropska komisija koja je kontrolisala �ta se doga�a. Svi njeni rezultati bili su pozitivni. Znamo, me�utim, da su sve zemlje u regionu bile izlo�ene ili su izlo�ene, jednom takvom vidu “trafika”, trgovine, jedino �to one imaju mudriju i opoziciju i vlast, pa ne pri�aju previ�e o tome i oslanjaju se na neke evropske standarde i praksu. Oni ne povrije�uju javni evropski re�im �ivota, ali isto tako koriste neke tajne pogodnosti, ako ve� to mogu.
Mislim da se �itava stvar sa tranzitom cigareta previ�e “naduvala”, da su ljudi zaboravili da smo ovdje godinama imali samo sitne donacije iz Evrope, i da se po osnovu tranzicionih taksi rje�avalo i pitanje penzija, i socijalnih davanja. Naravno, ako je neko u tome ne�to zabrljao, ako je ne�to uzeo mimo zakona i pravila, on �e morati i da odgovara, ali to se prvo mora dokazati. Nikakvih zvani�nih optu�bi, me�utim, nema, pa ni onih iz Italije. Sva pri�a o cigaretama, najvi�e je kori��ena za unutra�nje politi�ko destabilizovanje i od nje �e koristi mo�da imati samo neke stranke. Ako je sve to osmi�ljeno samo zato da se udari predsjednik �ukanovi�, onda nisam siguran da se to ba� uspjelo – posljednje istra�ivanje javnog mnjenja pokazuje da ne samo da mu se ne smanjuje politi�ki rejting, nego se pove�ava. Dakle, u cijeloj ovoj pri�i mo�da je izgubila samo Crna Gora, koja je ostala bez nekih prihoda koje je, ina�e, u nekom tranzitu mogla da ima, a koji koriste i druge zemlje.
http://www.reportermagazin.com/look/reporter/articlereporter.tpl?IdLanguage=4&IdPublication=1&NrIssue=222&NrSection=2&NrArticle=350

Одговори путем е-поште