Title: Message
 


 

broj 38, 28.oktobar, 2002.

 

 


Bogdan Tirnani�, �lan biblioteke, u seriji tekstova za Patriot

Spoljni poslovi: Srpska mafija, nova epizoda

Goli i mrtvi

Period "posle 5. oktobra" po broju "politi�kih ubistava" ve� se izjedna�io sa decenijom diktature. Nijedan od tih zlo�ina nije razre�en. Ali, ako se nekada bar naslu�ivalo odakle dolazi nalog za likvidaciju, danas je to velika tajna, skrivena iza sedam neprozirnih velova

Poslednji don ameri�ke mafije D�on Goti napustio je ovaj svet pre nekoliko meseci. Za razliku od tolikih svojih prethodnika, on nije stradao u uli�noj pucnjavi, kao �rtva znamenite gangsterske "sa�eku�e". Umro je od raka grla. Jedino �to se to dogodilo u zatvorskoj bolnici. Smrt je Gotija zadesila na izdr�avanju stogodi�nje robije. Da se nije kobno razboleo, jednom bi opet bio slobodan. Pa bi od starosti umro u sopstvenom krevetu, okru�en sinovima i unucama.
I �ta ho�e da ka�e ova pri�a? Njena poruka je jednostavna: mafija nije vi�e ono �to je bila, ona je danas sve vi�e deo civilizovanog sveta. Njenoj transformaciji najvi�e je doprineo specijalni javni tu�ilac �ulijani, kasnije gradona�elnik Njujorka, danas u penziji. O tome je napisana �itava knjiga. Ali se sve to dogodilo u Americi.
Bez obzira na na�e odnose sa tom zemljom, koji su - znamo - podlo�ni munjevitim promenama, mi danas do�ivljavamo Ameriku kao zemlju iz doba "pr! vobitne akumulacije gangsteraja". Izgleda kao da je, ustav�i iz mrtvih, zombi Al Kapone naprasno postao Srbin.

Kolektivna �itulja
Ova asocijacija je, donekle nasilno, proistekla iz spiska koji je, pre nekoliko dana, objavljen u nekim ovda�njim novinama. To je bila neka vrsta kolektivne �itulje. Jer je sadr�ala pedesetak imena onih koji su, posle 5. oktobra, ostali da zauvek le�e na uli�nom plo�niku, mrtvi. Sve ih je sredila "sa�eku�a". Me�u stradalima je dosta tzv. "samuraja asfalta", osoba odranije poznatih policiji, ali ima i mrtvih policajaca, pukovnika i generala. Onih koji su, mo�e biti, uobrazili da su Eliot Nes. Nisu do�ekali penziju. Ubijen je i jedan sudija. Ili, mo�da, posredno, �ak dvojica - najbolji prijatelj ubijenog ubrzo je umro, tvrdi se od bolesti.
S druge strane, istini na volju, onaj spisak sadr�i i neka imena koja su ovom novinaru savr�eno nepoznata. Verovatno je re� o obi�nim gra�anima koji su se u pogre�no vreme za! tekli na pogre�nom mestu. Ranije - pre 5. oktobra - nije bilo takvih "kolateralnih �rtava". Ovo nas neminovno vodi zaklju�ku da su pretpostavka demokratije i obe�ane dru�tvene reforme dovele do maligne transformacije srpskog podzemlja, koje se na�lo u panici, s onu stranu svog nekada�njeg "profesionalnog morala". Taj moral zabranjivao je stradanje nevinih. Vi�e se o tome, kako vidimo, ne vodi ra�una. Uskoro se mo�e o�ekivati rafalna paljba nasred Terazija. Pa, ko pre�ivi, neka pi�e izve�taj.
Postoje bar dva razloga takvoj izmeni pona�anja. Nova srpska vlast je, ako ni�ta drugo, suzila delatno polje kriminala. Nema vi�e �verca naftom, sa �vercom cigaretama je sve te�e. Opet, s druge strane, ne�to je i ostavila sve gladnijim krokodilima u maloj bari na�e sudbine. Mafija i vlast imaju neku vrstu dogovora. Ili bar javnost �ivi u uverenju da takav dogovor postoji.
Ovo je, na neki na�in, posledica indolentnosti policije. Njen ministar efikasnost "slu�be u pla! vom" dokazuje statistikom, po kojoj je srpska policija odmah iza �e�ke po broju re�enih slu�ajeva ubistava. Lepa mera pore�enja, manje-vi�e "jedna metafora". Fali samo dobri vojnik �vejk. Ili Havel? Zato �to je statistika na koju se poziva ministar u osnovi la�na. Ona se, grubo re�eno, zasniva na slu�ajevima kada je neki na�efleisani psihopata ubio babu za deset maraka, a policija ga zatekla na mestu zlo�ina sa okrvavljenom sekirom u rukama.
Mada tobo�e raspola�e relevantnim "operativnim saznanjima", policija jo� nije razre�ila nijedno "uli�no ubistvo". "Sa�eku�a" ostaje za nju velika tajna. Uz jedan (prividni) izuzetak: veoma brzo su otkrivene ubice �eljka Ra�natovi�a Arkana. Ali je, prema najnovijoj vesti, vi�i sud ukinuo presudu kojom su ka�njeni za svoj zlo�in. Mo�e se ispostaviti da ga nisu ni po�inili.

Honorarne ubice
Po�to su neki od optu�enih policajci, ili biv�i policajci, sasvim svejedno, ovo otvara novu stranicu enigme policijske nesposobnosti. Budu�i da su za svoj posao bedno pla�eni, mnogi "�uvari reda i zakona" honorari�u u radnjama podzemlja. Ko zna dokle (i koliko duboko) se�e ta kolaboracija. Re�iti jedan "politi�ki zlo�in" moglo bi da zna�i potpunu kompromitaciju policije. Izgleda da njen ministar misli da nam to u ovom rovitom trenutku nije ba� najpotrebnije.
Taj ministar nije bez iskustva u policijskim poslovima (po�eo je kao "udba�" u Valjevu), ali je on ve� godinama, prakti�no cele dve decenije, politi�ar. O�ito da mesto �efa policije nije za �oveka takvog (mentalnog) profila. Sve �to on na sada�njem polo�aju mo�e da uradi jeste da upropasti sopstvenu karijeru. U toj stvari ne stoji nimalo dobro.
Opet! �u se, ilustracije radi, pozvati na primer �ulijanija. On je postao politi�ar - gradona�elnik Njujorka u par navrata tek nakon �to je, kao nezavisni javni tu�ilac, potkresao krila mafiji. Osim profesionalnog razloga, imao je sna�an li�ni motiv: nije podnosio �to gangsteri sramote italijansko ime. Otuda kao gradona�elnik sve do 11. septembra 2001. godine nije imao ozbiljnijih problema sa zlo�inom. Mo�e se dogoditi da neki od tamo�njih aerodroma nazivaju njegovim imenom. Tako �e, paradoksalno, �ak dva aerodroma nositi italijanska imena u gradu gde se, pre sto godina, za�ela italijanska mafija. Tre�i aerodrom zove se po jednom katoliku, �to je tako�e presedan u toj protestantskoj zemlji.
Evo nas, najzad, pred pitanjem koje je uslovilo ove redove: za�to mi, suo�eni sa divljanjem prazilu�ke srpske mafije, jo� nemamo specijalnog javnog tu�ioca, �oveka koji ne�e biti �inovnik pod uticajem izvr�ne vlasti! ? Ba� zato. Izvr�na vlast se najvi�e pla�i da �e izgubiti kontrolu nad pravnim institucijama - policijom, tu�ila�tvom, sudstvom. Radi se o �istoj uzurpaciji. Da bi se neminovna samostalnost svih instituta pravde �to du�e odlo�ila, svedoci smo raznih (neuspelih) policijskih reformi. Jednog dana se, recimo, oformi specijalni odred za borbu protiv organizovanog kriminala, koji �e prvo pucati pa tek onda postavljati pitanja, ali, ve� sutradan, on biva ukinut na osnovu iste pretpostavke. Jer se njegova ovla��enja protive zakonu. Zakon je tako, silom prilika, na strani kriminala.
Odred Eliota Nesa je tako�e bio "van zakona". Polupao je na stotine cisterni sa �vercovanim viskijem, zatvorio mnoge ilegalne to�ionice, ostavio je iza sebe i ne�to le�eva, ali, sve u svemu, nije postigao ni�ta posebno zna�ajno, osim �to je usporio rast mafija�kog biznisa. I �to je ra��istio teren za pojavu �oveka od zakona sa posebnim ovla��enjima - �ulijanija. On nikog nije ubio. Samo je poslao D�ona Gotija da umre u zatvoru. To mu je vra�eno sa kamatom 11. septembra. Ali, jedno je sigurno: u�asni zlo�in toga dana nije po�inila mafija. Mo�da je neki pripravnik za gangstera u toj nesre�i smrtno stradao. Nikad se ne�e otkriti.

 




Одговори путем е-поште