Title: Message
 

Glas javnosti, 6.novembar, 2002.

Tema:

Protosin�el Mihajlo, iguman manastira Sopo�ani,

o stanju u Ra�koj oblasti, iseljavanju Srba, su�ivotu

Ekstremisti seju mr�nju

U lokalnoj samoupravi i nema prakti�no Srba, sva
rukovode�a mesta, sem par izuzetaka, na kojima su nekada
radili Srbi zamenjena su po nacionalnom klju�u

Polo�aj Srba u Ra�koj oblasti u mnogo �emu je te�ak. U svojoj dr�avi, svom gradu i svojoj oblasti �ivimo i radimo u, najbla�e re�eno, nezdravim okolnostima. Ljudi koji stalno govore da su ugro�eni, koji su, recimo, poku�ali da nas, Srbe spre�e da proslavimo nedavnu pobedu ko�arka�a Jugoslavije u mnogo su boljem polo�aju od srpske zajednice, imaju bolje pogodnosti za rad i boga�enje.

�ivimo u gradu gde jedni voze izuzetno skupa kola, prave velike fabrike, a drugi nemaju sredstava za li�nu egzistenciju. I tu se na prvi pogled vidi da ne�to ne valja. Mi smatramo da je to problem dr�ave, odnosno vlasti koja ovde radi.

Prostora ima za sve

Od koga najvi�e zavisi budu�nost Ra�ke oblasti, kako ovaj kraj vidite narednim godinama?
- Ovaj kraj vidim kao vi�enacionalni, vi�ekulturan, vi�e tradicionalan, u mnogo �emu specifi�an, ali tolerantan, razuman, ovde ima prostora za sve koji �ele ovde da �ive. Mora se shvatiti da se �ivot u zajednici zasniva na toleranciji, na po�tovanju prava i drugih. Molimo sve ljude koji �ive na ovom prostoru, ljude dobre volje da se ograde od ekstremista koji samo zlo donose i jednima i drugima. Ovde su ljudi �iveli i pre ovih problema, treba da nastave da �ive i dalje…

U lokalnoj samoupravi i nema prakti�no Srba, sva rukovode�a mesta, sem par izuzetaka, na kojima su nekada radili Srbi zamenjena su po nacionalnom klju�u. Mnogi ljudi koji su stru�ni zamenjeni su nestru�nim, ali, nije va�no, va�no je da nije Srbin, to nas je mnogo zabolelo i boli lokalno srpsko stanovni�tvo koje samim tim ose�a nesigurnost i marginalizaciju - ka�e u razgovoru za "Glas" protosin�el Mihajlo, iguman manastira Sopo�ani.

- Ako se u jednom gradu zida desetak d�amija, a Srbi ne mogu ni da ograde svoje groblje, nemaju pravo da na tom groblju podignu kapelu, ako se sva srpska groblja vode pod lokalnom samoupravom a muslimanska pod Me�ihatom, �ta to zna�i? - pita protosin�el.

Me�u Srbima u ovom kraju sve se �e��e govori da malo ose�aju prisustvo svoje dr�ave, pominje se i nu�nost samoorganizovanja?
- Kada se neko samoorganizuje, zna�i da je onaj ko je trebalo da uradi taj posao napravio propust. �ta, recimo, zna�i kada imate muftiju za rektora Univerziteta?

Zna�i da je to verski univerzitet, iako ka�u da �e se on baviti ekonomijom, trgovinom. Muftija bi trebalo da se bavi svojim poslom. Zamislite da je na �elu na�eg Univerziteta u Beogradu Njegova svetost patrijarh Pavle ili da on osniva pravoslavni univerzitet.

Mi smo malo preterali vode�i ra�una o manjinama dok nam na� mati�ni, srpski narod koji �ivi ovde biva marginalizovan, ostavljen po strani da �eka bolje dane. Srbi u Novom Pazaru su manjina o kojoj niko ne brine. Sve �to je ovde gra�eno, gradili su svi stanovnici Srbije.

Srbija je sve to podigla, a sada kada se privatizuje to nije va�no, va�no je da uzme onaj ko ima pare. Mi ne tra�imo da se iko nevin proganja niti diskriminaciju, ali tra�imo da se proveri poreklo ogromnog novca i kapitala koji se ovde kre�e, a koga nema ni u jednom drugom kraju.

Je li mogu�e da se na ovako malom prostoru proizvodi tako veliki novac, ili on dolazi sa strane, ili je to novac koji se sti�e na kriminalan na�in? Mi tra�imo ono �to je Vlada obe�ala, da se proveri rad pravosudnih organa, inspekcija, ukratko dr�avnih organa.

Kako, recimo, u blizini manastira svakog dana sve bli�e ni�u nove vikendice, zidaju se novi objekti? Jednostavno, potrebna je kompletna provera rada dr�avnih organa. Dr�ava treba da brine o nacionalnim manjinama, ali ne protiv interesa mati�nog naroda.

Leto�nji doga�aji, barikade u Novom Pazaru, pokazali su koliki je stepen nepoverenja izme�u dve zajednice. �iji je interes da se destabili�e ovaj prostor, ko provocira konflikte?
- Verujemo da ovde ima veliki broj ljudi, starosedelaca kojima nije do sukoba. Sama �injenica da je ovde mir, i da nije bilo ve�ih sukoba, govori da je ve�insko raspolo�enje da �ivimo zajedno. Ali, osnovni problem je kod ekstremista.

Mi sve vreme ne osu�ujemo nijednog trenutka muslimane da su krivi zato �to su bogati, �to rade, stvaraju, imaju. Hvala Bogu, neka imaju. Ali, ne mo�emo se slo�iti da niko od vode�ih ljudi, od Ugljanina, Ljaji�a, Me�ihata, nema hrabrosti da ka�e da ekstremisti nanose zlo svima. Mi uporno tra�imo da se u takvim situacijama, kao nedavno posle utakmice, ograde od toga i osude ekstremizam. Mi molimo sve ljude dobre volje da se ograde od ekstremista.

Ima li ekstremista me�u Srbima?
- Sigurno da ima. Jedan ekstremizam budi drugi. Ali, ono �to svako vidi i zna jeste da Srbi nikada nisu nosili zastave druge dr�ave, jer nemaju ni potrebe, �ive u Srbiji.

Otkuda ljudima potreba da nose zastavu druge dr�ave, Turske, a istovremeno se ne smatraju Turcima, nego nekom novom nacijom, govore nekim novim jezikom. Ovde ne vidimo potrebu za tim. Mnogi muslimani govore da se ovde i Me�ihat i hod�e u svojim obra�anjima vernicima zala�u da se izbegavaju Srbi, da se ne pozdravljaju.

�emu to vodi, su�ivotu, budu�nosti, zajednici ili podelama. Nikada se nije desilo da neko od nas sve�tenika poziva na sukob, na mr�nju.

Ima li iseljavanja Srba iz ovog kraja, je li to ozbiljan problem, i ako ima, za�to Srbi odlaze iz Novog Pazara?
- Ima iseljavanja, problem je ozbiljan. Srbi se sele i zbog nesigurnosti, nebrige lokalnih vlasti za srpsko stanovni�tvo i njegove probleme, a niko i ne postavlja pitanje porekla ogromnog kapitala kojim se otkupljuje srpska imovina.

Problem je u sveprisutnijem ose�aju, pritisku netrpeljivosti, nerazumevanja, sukoba, ne velikih i ne na na�in da neko nekog preterano diskrimini�e, ali ose�aja da te neko izbegava, nekog tinjaju�eg sukoba koji se naro�ito odr�ava u �kolama. Imamo slu�ajeva da se nastavnici obra�aju deci na po�etku �asa verskim pozdravima.

Jednima sa verskim pozdravom, drugima sa dobar dan. To zakon ne dozvoljava, ali to je tako. Ako vi u svojoj dr�avi Srbiji do�ivite da je va�e dete jedino srpsko dete u razredu i ono dobije batine zato �to je Srbin, �ta to zna�i? Roditelji ne �ele da govore o tome, jer se pla�e gorih posledica po svoje dete. Ili, ako nekoliko de�aka pocepaju ta�nu drugom �aku samo zato �to je Srbin, to je problem, i to je ne�to �to roditelju ka�e - ovde vi�e nema �ivota.

Nije u pitanju samo novac, u pitanju je mnogo vi�e, ose�aj nesigurnosti, ugro�enosti. Crkvu naro�ito zabrinjava i �injenica da se stalno provociraju sve�tena lica na ulici. Otkud pravo roditeljima, u�iteljima, onima koji to rade, da nau�e decu da nas psuju, vre�aju. Neko tu decu tako vaspitava. Neko je uzeo na sebe odgovornost da seje mr�nju u toj deci, koja ne znaju za zlo, ali koja govore onako kako su nau�ena.

tekst i foto: Z. �aponji�





Одговори путем е-поште