NOVE HAŠKE OPTUŽNICE DONIJELE VLASTIMA U SRBIJI VELIKE PROBLEME Policijski general Sreten Lukić moraće sam sebe da uhapsi Nove haške optužnice protiv četvorice generala, policijskih: Sretena Lukića i Vlastimira Đorđevića, i vojnih: Nebojše Pavkovića i Vladimira Lazarevića, vlastima u Srbiji su donijele velike probleme. Čak ni optužnica protiv Slobodana Miloševića i njegovo izručenje tribunalu nije toliko zabrinulo aktuelnu vlast u Srbiji. Tim prije što su neki od novooptuženih posredno ili neposredno bili akteri dosadašnjih hapšenja i izručenja Hagu, ili na drugi način tome doprinosili. Još je u svježem sjećanju spektakularno hapšenje Veselina Šljivančanina u Beogradu, kada je povrijeđeno i nekoliko učesnika te akcije. Glavni komandant za njegovo hapšenje bio je upravo policijski general Sreten Lukić. Poslije prve reakcije njegovog pretpostavljenog Dušana Mihajlovića, prvog čovjeka policije Srbije, da on "neće biti taj ministar koji će hapsiti generale Lukića i Lazarevića", kao i odbijanja da to uskoro učine gotovo svih čelnika iz aktuelne vlasti, od premijera Zorana Živkovića pa nadalje, policijskom generalu Lukiću ostaje da sam sebe uhapsi i isporuči tribunalu. To tim prije ako se ima u vidu zakonska obaveza Srbije da sarađuje sa Međunarodnim sudom za ratne zločine. Na tu obavezu Srbije u jučerašnjim reagovanjima ukazuju i međunarodni zvaničnici, čija kompetencija gravitira sudu u Hagu. Oni su odbacili svaku mogućnost kompenzacije da se četvorici optuženih generala sudi u Srbiji - za hapšenje generala Ratka Mladića, za koga glavni haški tužilac Karla del Ponte tvrdi da se krije u Srbiji. NJen portparol Flores Artman izjavila je agenciji FoNet da "nema prostora za pregovore oko pravnih dokumenata tužilaštva, pa tako ni o mogućem ustupanju slučaja četvorice optuženih vojnih i policijskih generala" sudovima u Srbiji. Izjave političara iz Beograda u tom pravcu Artmanova je okarakterisala kao "plod njihove političke nade". Utoliko prije što, po mišljenju koje preovlađuje u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, sudovi u Srbiji još nijesu sazreli za vođenje takvih procesa. Zato je juče Visoki komesarijat UN za ljudska prava izrazio "duboku zabrinutost što ni poslije dvije i po godine od otkrivanja masovnih grobnica na području Batajnice i drugih lokacija u Srbiji, iz kojih je ekshumirano 750 tijela lica stradalih na Kosovu i Metohiji, nije ništa učinjeno u pronalaženju počinilaca tih zločina", prenosi Tanjug. - Zanemarivanje tih teških ljudskih zločina je ozbiljna prepreka procesu reformi u vašoj zemlji - upozorila je Lori Vajzberg, posebno aludirajući na reforme u pravosuđu. Na neiskorišćenu šansu Srbije da sudi haškim optuženicima ukazala je i Artmanova. - Srbija je imala priliku da sudi za ratne zločine na Kosovu, a nije je iskoristila. Otkrivene su masovne grobnice u Batajnici i drugim mjestima Srbije, a nije podignuta optužnica ili započeto suđenje - rekla je portparol glavnog haškog tužioca. Mogućnost da četvorici optuženih generala bude ipak suđeno u Srbiji, međutim, ne isključuju svi. Danijel Server, direktor Balkanske inicijative vašingtonskog Instituta za mir, u izjavi agenciji Beta, tvrdi da bi "Haški tribunal mogao da dopusti da se četvorici generala optuženih za ratne zločine na Kosovu sudi u Srbiji", ali tek nakon njihovog izrušenja Hagu. On, međutim, precizira da "sada kada su optužnice otpečaćene, nema alternative izručenja Hagu", istovremeno izražavajući sumnju da bi suđenje haškim optuženicima u Srbiji moglo da bude pravično. Sličnog je mišljenja i Adem Ereli, zamjenik portparola Stejt dipartmenta, koji, pozivajući se na Rezoluciju 1503 Savjeta bezbjednosti UN, smatra da bi, kako prenosi agencija MINA, "hapšenje i prebacivanje Ratka Mladića u Hag omogućilo da se procesi vode i pred sudovima u Srbiji". D.V.
Četvrtak, 23. Okt. 2003 http://www.revijad.cg.yu/dan/ Srpska Informativna Mreza [EMAIL PROTECTED] http://www.antic.org/