NOVE HAŠKE OPTUŽNICE DONIJELE VLASTIMA U SRBIJI VELIKE PROBLEME
Policijski general Sreten Lukić moraće sam sebe da uhapsi
Nove haške optužnice protiv četvorice generala, policijskih: Sretena
Lukića i Vlastimira Đorđevića, i vojnih: Nebojše Pavkovića i Vladimira
Lazarevića, vlastima u Srbiji su donijele velike probleme. Čak ni optužnica
protiv Slobodana Miloševića i njegovo izručenje tribunalu nije toliko
zabrinulo aktuelnu vlast u Srbiji. Tim prije što su neki od novooptuženih
posredno ili neposredno bili akteri dosadašnjih hapšenja i izručenja Hagu,
ili na drugi način tome doprinosili. Još je u svježem sjećanju spektakularno
hapšenje Veselina Šljivančanina u Beogradu, kada je povrijeđeno i nekoliko
učesnika te akcije. Glavni komandant za njegovo hapšenje bio je upravo
policijski general Sreten Lukić.
Poslije prve reakcije njegovog pretpostavljenog Dušana Mihajlovića, prvog
čovjeka policije Srbije, da on "neće biti taj ministar koji će hapsiti
generale Lukića i Lazarevića", kao i odbijanja da to uskoro učine gotovo
svih čelnika iz aktuelne vlasti, od premijera Zorana Živkovića pa nadalje,
policijskom generalu Lukiću ostaje da sam sebe uhapsi i isporuči tribunalu.
To tim prije ako se ima u vidu zakonska obaveza Srbije da sarađuje sa
Međunarodnim sudom za ratne zločine.
Na tu obavezu Srbije u jučerašnjim reagovanjima ukazuju i međunarodni
zvaničnici, čija kompetencija gravitira sudu u Hagu. Oni su odbacili svaku
mogućnost kompenzacije da se četvorici optuženih generala sudi u Srbiji - za
hapšenje generala Ratka Mladića, za koga glavni haški tužilac Karla del
Ponte tvrdi da se krije u Srbiji. NJen portparol Flores Artman izjavila je
agenciji FoNet da "nema prostora za pregovore oko pravnih dokumenata
tužilaštva, pa tako ni o mogućem ustupanju slučaja četvorice optuženih
vojnih i policijskih generala" sudovima u Srbiji. Izjave političara iz
Beograda u tom pravcu Artmanova je okarakterisala kao "plod njihove
političke nade". Utoliko prije što, po mišljenju koje preovlađuje u Savjetu
bezbjednosti Ujedinjenih nacija, sudovi u Srbiji još nijesu sazreli za
vođenje takvih procesa. Zato je juče Visoki komesarijat UN za ljudska prava
izrazio "duboku zabrinutost što ni poslije dvije i po godine od otkrivanja
masovnih grobnica na području Batajnice i drugih lokacija u Srbiji, iz kojih
je ekshumirano 750 tijela lica stradalih na Kosovu i Metohiji, nije ništa
učinjeno u pronalaženju počinilaca tih zločina", prenosi Tanjug.
- Zanemarivanje tih teških ljudskih zločina je ozbiljna prepreka procesu
reformi u vašoj zemlji - upozorila je Lori Vajzberg, posebno aludirajući na
reforme u pravosuđu.
Na neiskorišćenu šansu Srbije da sudi haškim optuženicima ukazala je i
Artmanova.
- Srbija je imala priliku da sudi za ratne zločine na Kosovu, a nije je
iskoristila. Otkrivene su masovne grobnice u Batajnici i drugim mjestima
Srbije, a nije podignuta optužnica ili započeto suđenje - rekla je portparol
glavnog haškog tužioca.
Mogućnost da četvorici optuženih generala bude ipak suđeno u Srbiji,
međutim, ne isključuju svi. Danijel Server, direktor Balkanske inicijative
vašingtonskog Instituta za mir, u izjavi agenciji Beta, tvrdi da bi "Haški
tribunal mogao da dopusti da se četvorici generala optuženih za ratne
zločine na Kosovu sudi u Srbiji", ali tek nakon njihovog izrušenja Hagu. On,
međutim, precizira da "sada kada su optužnice otpečaćene, nema alternative
izručenja Hagu", istovremeno izražavajući sumnju da bi suđenje haškim
optuženicima u Srbiji moglo da bude pravično.
Sličnog je mišljenja i Adem Ereli, zamjenik portparola Stejt dipartmenta,
koji, pozivajući se na Rezoluciju 1503 Savjeta bezbjednosti UN, smatra da
bi, kako prenosi agencija MINA, "hapšenje i prebacivanje Ratka Mladića u Hag
omogućilo da se procesi vode i pred sudovima u Srbiji".
D.V.
Četvrtak, 23. Okt. 2003
http://www.revijad.cg.yu/dan/
Srpska Informativna Mreza
[EMAIL PROTECTED]
http://www.antic.org/
