Medija centar, Beograd www.yumediacenter.com email: [EMAIL PROTECTED] Medija Centar,
Makedonska 5, 11000 Beograd, Jugoslavija, Tel: (381 11) 3343-225, Faks:
(381 11) 3343-420.
IZBORI, ALI SVAKOG DANA (21. 11.
2003.) |
Sve i da imamo izbore svake godine, drustveni
razvoj i napredak ne mogu pocivati na znanju, energiji i
planovima nekolicine, makar oni bili i najbolji (od
ponudjenog), kaze Slobodan Cvejic.
|
U spicu sezone lova na Vladu kada
iskusni, ali i oni strasljivi lovci navaljuju na ranjenu
azdaju, sva je prilika da ce joj pored glava koje
"ujedaju", biti odsecene i one koje "kucu cuvaju". Les
se jos nije ni ohladio, a neki analiticari vec
svrstavaju poslednje tri godine upravljanja Srbijom u
istu liniju sa 13 godina Miloseviceve vlasti. Ako ovakva
verzija novije politicke istorije Srbije prevlada moze
se desiti da i pozitivni rezultati reformi i veliki trud
koji iza njih stoji budu spakovani u istu fioku sa, od
starta nestabilnim, politickim kompromisom na kome je
pocivao DOS.
No, neka oni clanovi vlade, drzavnih
institucija i nevladinih organizacija koji su predano
radili i ostvarili dobre rezultate tokom poslednjih
godina razmisljaju o tome da li je trebalo da ranije
politicki reaguju da bi osigurali rezultate svog rada.
Meni se drugi problem u ovom trenutku cini
zanimljivijim, pa i znacajnijim. Na njega ne ukazuje
samo prinosenje strucne sposobnosti na zrtvu politickoj
nesposobnosti, nego i predstojeci izbori kada ce se pred
gradjane ponovo postaviti pitanje: "Ko su najbolji
kandidati za najodgovornije funkcije u zemlji?" Ima
najmanje dve godine od kako je prvi put postalo jasno da
su Srbiji potrebni parlamentarni izbori i da jureci
zacrtane ekonomske ciljeve zaboravljamo da politicki
overimo i institucionalno uokvirimo krhki drustveni
konsenzus. Medjutim, sve i da imamo izbore svake godine
drustveni razvoj i napredak ne mogu pocivati na znanju,
energiji i planovima nekolicine, makar oni bili i
najbolji (od ponudjenog).
Pored pravovremenih
parlamentarnih izbora Srbiji je potrebno uspostavljanje
PRINCIPA drustvene selekcije na osnovu kojeg ce svakoga
dana, u svakoj instituciji i organizaciji najvredniji i
najsposobniji radnici, studenti, strucnjaci ili
menadzeri napredovati na vise i odgovornije pozicije i
samim tim ostvariti vecu zaradu i bolje uslove rada i
zivota. Ovakva, meritokratska selekcija treba da se
odvija po fer pravilima, a njen tok i principi treba da
budu vidljivi i jasni svim clanovima drustva. Drugim
recima, sanse za napredovanje ovim putem treba da budu
jednake za sve, bez obzira na socijalno ili etnicko
poreklo, pol, uverenja itd. Jasno, sistem obrazovanja
ovde igra kljucnu ulogu i zato dobro obrazovanje mora
biti dostupno svim clanovima drustva u istoj meri. Po
ovoj logici, i gradjani koji biraju na izborima
posmatrali bi kandidate na ovaj nacin, a oni bi, shodno
tome, morali da "zasluze" kandidaturu za najvise
polozaje u drustvu.
Naivno bi bilo verovati da
moze da postoji sistem koji u potpunosti i bez izuzetaka
funkcionise na ovim principima. Ali upravo konstantno
nastojanje drzavne uprave i kriticke javnosti da se ovi
principi konsoliduju i ucine vidljivim cini privredu
efikasnijom, drustvo pravednijim, a gradjane bolje
integrisanim. Ovakav princip omogucuje jednakost u
sansama, a ne u ishodima, sto od svakog ko dobije sansu
trazi vise napora i sposobnosti za dostizanje viseg
cilja, a u sumi ovi napori daju aktivno i napredno
drustvo. Upravo u ovakvom pogonu drustvenog razvoja i
integracije pociva sustinska razlika u odnosu na
egalitarni i neefikasni socijalizam. Logicno, najveci
problem za uspostavljanje meritokratskog principa
selekcije predstavljaju korupcija, siromastvo,
tradicionalizam i diskriminacija manjina po razlicitim
osnovama.
| |
| |