-----------------------------------------------
Utorak 20. januar 2004.

PRAZNIK SPC

SVETI JOVAN KRSTITELJ

Otac Jovanov bio je svestenik Zaharije, a majci njegovoj bilo je ime
Jelisaveta. Rodjen u okolini Jerusalima, Sveti Jovan je bio savremenik
Hristov i njegov rodjak, po telu, jer je majka Jovanova bila tetka majci
Isusovoj.

Kad se navrsilo vreme da se ispune reci andjela Gavrila data Zahariju,
Jelisaveta je zaista i rodila sina. Bilo je to 7. jula (24. juna) i taj se
dan praznuje pod imenom Ivanjdan. Kada je, po tadasnjem obicaju, trebalo
izvrsiti obrezivanje i dati ime detetu, rodbina pocne navaljivati da se
detetu da ocevo ime; ali najzad upitase i oca, da cuju da li se on slaze. 
Zaharije, koji je pre toga bio onemeo, uze jednu tablicu i zapisa: "Neka mu
je ime Jovan!", i cim je ovo napisao, jezik mu se razveza, te poce govoriti.
Zaharije prorece da ce to dete biti prorok, koji ce ici pred Bogom i
pripremati mu put.

Jos od rane mladosti Jovan je zeleo usamljenicki, pustinjski zivot. Zato kad
odraste, odvazi se i ode u pustinju, u predele oko donjeg toka reke Jordana.
Tu, u samoci, sav se predao Bogu i svom pozivu. Ziveo je
jednostavno: hranio se akridima (bubama slicnim skakavcima) i medom od
divljih pcela, a odevao se u haljinu od kostreti, nacinjenu od kamilje
dlake, preko koje se opasivao kaisem. Visokog rasta, crne kose i brade,
mrsavog i preplanulog lica od sunca, ulivao je strah svojom pojavom.

Jovan poce otvoreno propovedati i govoriti protiv ljudskih mana i
nevaljalstava i pozivati ljude da se kaju i popravljaju. Koliko je njegov
izgled bio strasan, jos strasnije su bile njegove reci, kojima je sibao
svako zlo.

Kada se Jovan procuo, pocese kod njega dolaziti ljudi sa svih strana, da ga
vide i cuju njegove besede, a mnogi su dolazili da ga pitaju i traze savete.
Tako ga neki zapitase: "Sta treba da radimo pa da zadobijemo milost
Boziju?", a on im odgovori: "Ko ima dve haljine, neka jednu dade onome ko
nema ni jednu; a ko ima dosta hrane, neka podeli onome ko nema ni malo".

Mnogi su mislili da je Jovan obecani Mesija, a neki pomislise da je on neki
od starih proroka, koji je iz mrtvih ustao i oziveo, pa ga upitase: "Jesi li
ti Ilija ili koji drugi prorok?", a on odgovori: "Nisam, ja sam glas koji
vice u pustinji".
Onima koji ga pitase: "Jesi li ti Mesija ili drugog da cekamo?", Jovan
odgovori: "Ja vas krstavam vodom, ali Onaj sto ide zamnom, jaci je od mene;
ja nisam dostojan da mu odresim kaisa sa Njegove obuce, On ce vas krstiti
Duhom svetim i ognjem.

U to vreme dodje i Isus na Jordan Jovanu da ga krsti, Jovan se zacudi pa mu
rece: "Ta Ti mene treba da krstis, a Ti dolazis da ja krstim Tebe?" Isus mu
kratko odgovori da tako treba da bude, te ga Jovan odmah krsti.

Govoriti istinu isto je sto i sipati nekome pregrst ljute paprike u oci. 
"Istina je gorka!" Jovan bese naucio da svakome kaze istinu u oci, ne mareci
je li mu pravo ili krivo, i to ga dodje glave.
Sveti Jovan je ubijen za vreme cara Iroda koji je naredio da se proroku
odsece glava.

Na ikonama se Jovan slika kako krstava Isusa na Jordanu, ili kako stoji i
desnom rukom pokazuje na nebo, a u levoj drzi dug krstasti stap, preko koga
stoji traka sa ispisanim recima: "Pokajte se jer se priblizava carstvo
nebesko", ili, u desnoj ruci drzi poveci tanjir i na njemu odsecenu glavu,
kao simbolicni znak svoje smrti.

Sabor svetog Jovana je 20. januara (7. januara) zato sto je, pri krstenju
Hristovom, 19. januara (6. januara), posle Boga Oca i Svetog Duha,
najvazniju ulogu imao Jovan kao Krstitelj, pa mu se odmah po krstenju dan i
posvecuje.

U narodu postoji obicaj da se ljudi bratime i kume "po Bogu i svetome
Jovanu", verovatno zato sto se Jovan smatra uzorom karakternosti i postenja.

Sveti Jovan je po broju slavara u Srba na trecem mestu: na prvom su slavari
Svetog Nikole, na drugom oni koji slave Svetog arhandjela Mihaila.

-------------------------------
NOVINE Toronto
www.novine.ca
[EMAIL PROTECTED]
[EMAIL PROTECTED]
[EMAIL PROTECTED]
T.416.466.0888
F.416.466.1921




                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште