PARIZ
26.03.2004 11:53 (AVP) - Predsednik srpske vlade
Vojislav Koštunica je, u intervjuu pariskom "Figarou", optužio međunarodnu
zajednicu da je zatvarala oči pred ubistvima i progonima Srba i drugog
nealbanskog stanovništva na Kosovu i naglasio da rešenje nije u podeli Kosova,
nego u njegovoj autonomiji, prenosi AVP. "Radi se o novom talasu etničkog
čišćenja Srba i pripadnika drugih nealbanskih manjina u pokrajini", rekao je
Koštunica i dodao da ga "ova eksplozija nasilja, na žalost, nimalo nije
iznenadila", jer "poslednjih godina nije bilo nijedne nedelje u toj pokrajini
pod administracijom Ujedinjenih nacija i NATO, da se nije desio neki zločin
podstaknut etničkom mržnjom protiv nealbanskog stanovništva". "Međunarodna
zajednica je zatvarala oči. Govorilo se o "izolovanim napadima". Čak se
zaboravilo da je manjinama na Kosovu uskraćeno pravo na slobodu kretanja. Srbi
su opstajali u svojim enklavama koje su sve više ličile na geta. Nisu mogli da
se kreću pokrajinom bez pratnje KFOR-a", rekao je Koštunica i dodao da se "Srbi
osećaju zaista bezbedno samo u četiri opštine na severu pokrajine u kojima čine
većinsko stanovništvo". "Međunarodna zajednica je stalno govorila o
multietničkom društvu na Kosovu, ali je to bilo daleko od realnosti", istako je
srpski premijer odgovarajući na pitanje zašto se na Kosovu desila nova erupcija
nasilja. Predstavnici međunarodne zajednice koji su se smenjivali na terenu,
dodao je on, nisu dobro procenili realnosti na Kosovu. Neki zato što su na umu
imali samo nezavisnost, drugi zato što su se brinuli samo za svoje karijere i
bezbednost. "A desilo se upravo ono čega smo se plašili: sproveden je dobro
pripremljen plan etničkog čišćenja poslednjih srpskih enklava na Kosovu. Vojni
komandant južne zone NATO, admiral Džonson, govorio je o "etničkom čišćenju" i
ja delim njegovu analizu. U izgradnji institucija, međunarodna zajednica nije se
dovoljno pozabavila zakonskim rešenjima koji bi efikasno zaštitili prava
nealbanaca".Podela Kosova je, prema rečima Koštunice, opasna ideja jer bi istog
trenutka izazvala druge podele u regionu, pre svega u Makedoniji. Ova zemlja,
danas naizgled stabilizovana, suočavala se u nedavnoj prošlosti sa pobunom
albanske manjine širokih razmera. Onog dana kada bi monoetničko Kosovo steklo
nezavisnost, međunarodne granice Albanije i Makedonije bile bi istog časa
dovedene u pitanje, i dodao da bi podela Kosova razbuktala albanski iredentizam
na Balkanu - pored Makedoinije - na jugu Crne Gore, u preševskoj dolini na jugu
Srbije.Odgovarajuči na pitanje - šta bi SAD i EU mogle da učine da bi se
poboljšala situacija na Kosovu, Koštunica je istakao: "Međunarodna zajednica bi
trebalo u prvo vreme da obezbedi punu bezbednost svim nealbancima na Kosovu.
Potom bi trebalo da izmisli neko političko rešenje koje bi u budućnosti
garantovalo prava Srba i pripadnika ostalih nealbanskih manjina na Kosovu.
Treće, trebalo bi da stavi tačku na snove o promeni granica na Balkanu - jer su
to izuzetno opasni snovi