Title: Message
RUSIJA DOBRODOŠLA U SRBIJU
Manjo VUKOTIĆ  03.06.2004, 19:23:00

"VEOMA se radujem vašoj poseti. Bilo je vreme za ovaj susret. Konsultacije sa vama su veoma važne zbog viđenja situacije na Balkanu. Bez obzira na nestabilnosti, naša ekonomsko-trgovinska saradnja se razvija i kreće se ka cifri od milijardu i po dolara godišnje".
"Sa zadovoljstvom prihvatio sam vaš poziv da se sretnemo u Sočiju. Veoma cenim vaše interesovanje i razumevanje prilika u Srbiji i Crnoj Gori, vašu naklonost za opstanak državne zajednice SCG i brigu za složeno kosovsko pitanje. Rusko prisustvo na Balkanu, poznavanje prilika, izizetno je značajno za mir i stabilnost u tom regionu".
Ovim nimalo protokolarnim rečima predsednik Rusije Vladimir Putin i premijer Srbije dr Vojislav Koštunica započeli su u Sočiju, svoj treći zvanični susret.
U neveliki poluokrugli salon letnje rezidencije ruskog predsednika, prvi je, sa strane, ušao lakim i prepoznatljivim korakom, u svetloplavom odelu, predsednik Putin. Malo potom, niz mermerne stepenice sišao je srpski premijer Vojislav Koštunica. Susret dva lidera bio je srdačan i topao. Razgovor se vodio za okruglim stolom na kome je bio samo buket cveća i dve sveske za beleške.
Posle par uvodnih rečenica izgovorenih pred mnoštvom ruskih i srpsko-crnogorskih novinara, Putin i Koštunica su u četiri oka nastavili razgovor, koji je trajao gotovo dva sata. Nakon toga obratili su se, na otvorenom prostoru, novinarima i kratkim izjavama ocenili pregovaračke poglede i pozicije.
Ruski predsednik, koji je u znak posebnog uvažavanja pozvao u jednodnevnu posetu premijera Srbije, priredio je potom svečani ručak za svog gosta i njegove saradnike.

DOGOVOR O EKONOMIJI
PRE nego što je pošao na razgovor sa Putinom, predsednik Vlade Srbije primio je u vili broj 6 velikog i atraktivnog turističkog kompleksa "Rus", izveštače koji su ga pratili na ovom, važnom putu.
- Naši susreti su i dosad bili važni i značajni - rekao je Koštunica podsećajući na svoje dosadašnje razgovore sa Putinom (oktobar 2000. u Moskvi i leto 2001. u Beogradu). - Korespondencija između nas dvojice je dosta živa. Veoma važno, ozbiljno i dirljivo bilo je pismo kojim nam je predsednik Putin uputio podršku 17. marta ove godine nakon dramatičnih zbivanja na Kosovu.
Kako ocenjujete političko-ekonomske odnose između Rusije i Srbije i Crne Gore? - bilo je jedno od pitanja novinara.
- Ti odnosi su veoma značajni. Sada ekonomski odnosi zaostaju za političkim. Došli smo do milijarde i po dolara razmene, ali tu saradnju kvare neka nasleđa. Imamo veliki deficit. Klirinški dug Rusije prema Srbiji i NIS-a prema "Gaspromu", onemogućavaju zasad da saradnja bude plodnija.
Ima li šanse da se ta situacija prevaziđe?
- I o tome ćemo danas razgovarati, ali precizniji dogovor može biti postignut na sastanku nadležnih ministara u drugoj polovini juna.
Koliko su ruski investitori zainteresovani za ulaganje u SCG?
- Rusi su preuzeli revitalizaciju Đerdapa. Naftovod Konstanca - Pančevo - Omiš - Trst mogao bi da bude veoma unosan i važan za obe strane.

KOSOVO PRELOMNA TAČKA
PREMIJER je ocenio da Rusija u ovom trenutku iskazuje interes za očuvanje državne zajednice SCG, rešavanje kosovskog problema i stabilizaciju mira na Balkanu.
Da li se može očekivati povratak ruskih trupa na Kosovu?
- To zavisi od ruske strane. U svakom slučaju, neophodno je naglašenije angažovanje Rusije u kontakt grupi koja lagano i zaobilazno sada pokušava da kosovsko pitanje prepusti nekoj tročlanoj grupi u kojoj nema Rusije.
Da li je u Srbiji poraslo interesovanje za odnose sa Rusijom?
- Probuđeno je interesovanje i vlasti i opozicije u Srbiji da se razgovara i dogovara sa Rusijom. Zato je i dobro što su neki partijski lideri i predsednički kandidati posetili Moskvu. Nama jeste prioritet Evropska unija, ali i uravnoteženi odnosi sa SAD i Rusijom. Naš šef diplomatije Vuk Drašković za nekoliko dana posetiće Mosvku.
Premijer je ocenio da su ovakvi susreti, na ovakvim mestima, otvoreniji i neposredniji. "Poziv predsednika Putina, koji mi je uputio polovinom maja, da se sastanemo u najelitnijem ruskom odmaralištu, prihvatio sam sa osobitim zadovoljstvom", rekao je Koštunica.

KOSOVO BRIGA SVIH
NAS veoma zabrinjava situacija u južnoj srpskoj pokrajini, posle eksplozije ekstremizma i nasilja u martu mesecu. Potrebno je, pre svega, zaštiti tamošnje nealbansko stanovništvo. Signali zabrinutosti koje Rusija šalje, još nisu naišli na razumevanje kod svih učesnika u međunarodnoj zajednici.
Rusija je spremna da aktivno učestvuje u međunarodnim organizacijama gde se razgova Kosovu. Ali pod dva uslova: da tamo i mi učestvujemo i da se naši stavovi uvažavaju.
Povukli smo našu vojsku sa Kosova ne zato što nam je svejedno šta se tamo zbiva, nego zato što nismo mogli da utičemo na promenu stanja. Da smo ostali - bili bismo kišobran i za nedela. Naše prisustvo ne bi sprečilo ni ono što se dogodilo u martu mesecu i snosili bismo odgovornost. A to je za Rusiju neprihvatljivo.
Lično smatram da bi oni koji su bombardovali Srbiju 1999. godine, trebalo da joj nadoknade materijalnu štetu.
To su, po proceni izveštača "Novosti", četiri udarne poruke koje je predsednik Vladimir Putin izgovorio pred novinarima posle dvočasovnog razgovora u četiri oka sa dr Vojislavom Koštunicom.
Ruski predsednik je "visoko ocenio" rezultate razgovora, a srpski premijer kao "veoma podsticajne" i "veoma važne" jer će uticati na "razvoj ekonomsko-političkih odnosa u novim prilikama".
Premijer Koštunica je izneo sledeće stavove iz razgovora dvojice lidera.
Dinamiziraće se, pre svega, ekonomski odnos dve države. Već u drugoj polovini juna, u Moskvi dve vladine organizacije na ministarskom nivou utvrdiće preciznije projekte. Obnoviće se rad međuvladinog komiteta za saradnju.
Koštunica je istakao da Moskva otvara još jedan sektor saradnje - bankarstvo. Ruski biznismeni iskazali su interes da učestvuju u privatizaciji našeg bankarskog sistema. Uz to, obe strane su zainteresovane da se obnovi nekada veoma razvijena vojno-tehnička saradnja, uz uvažavanje sadašnjeg političkog i međunarodnog položaja Srbije i Crne Gore.
Predsednik Putin ocenio je plan Vlade Srbije za razrešenje tragičnog kosovskog čvora kao "uglavnom pozitivan" i kao "okvir za realne razgovore sa Međunarodnom zajednicom i onima koji žive tamo", dodajući da je u ovakvim poslovima "kompromis često najbolje rešenje".


http://www.novosti.co.yu/

Одговори путем е-поште