Glas javnosti,
 
Crni Petak maj, 2005.
 
Drustvo:
 
Predlog Haga da značajno pro�iri optu�nicu za zločine u "Oluji" ni�ta drugo nego zamazivanje očiju
 
Podsmeh mrtvim Srbima
 
- Nejasno u čitavoj priči jeste samo to �ta je Ha�ki tribunal �eleo da postigne ovim (nespretnim) potezom ako se na kraju ispostavi da su u pro�irenoj optu�nici, imenom i prezimenom, navedeni samo pokojnici poput biv�eg predsednika Tuđmana, Bobetka, Červenka i �u�aka
- Mo�da je i reč o pritisku na Zagreb da u Hag �to pre spakuje Gotovinu, ali ako je reč o prividu da Hag ne�to čini i kad su u pitanju zločini nad Srbima, onda se optu�ivanje pokojnika ne mo�e nazvati nikako drugačije - do sprdnjom na račun mrtvih i izbeglih Srba

Mo�e li se i moje ime naći na ha�koj optu�nici", pitanje je koje ovih dana, napola u �ali, postavljaju Hrvati. Cela zemlja jo� je u �oku posle najave da će optu�nica protiv hrvatskih generala Mladena Markača i Ivana Čermaka, za zločine počinjene u i posle akcije "Oluja" u avgustu 1995. godine, biti značajno pro�irena.

Olak�ali odbranu Gotovini

Advokat odbeglog generala Anta Gotovine Luka Mi�etić smatra da ovako izmenjena optu�nica olak�ava polo�aj njegovog klijenta jer se u jednom delu optu�nice navodi da je Tuđman Čermaka 5. avgusta 1995. imenovao komandantom kninskog garnizona, za čije područje se u optu�nici navode zločini. Čermakov advokat Čedo Prodanović smatra da je Čermak odgovoran za područje Knina i nekoliko sela, a ne za sav sektor "Jug", ali da se Čermak neće braniti svaljivanjem svoje odgovornosti na druge komandante, pa ni na Gotovinu. Dvojica generala terete se za smrt 150 srpskih civila od kojih je poimence navedeno 32, a u sektoru "Jug", koji je obuhvatao ju�nu Liku i severnu Dalmaciju, pobijeno je najmanje 410 civila.

Propade im proslava?

�ef Sabora Vladimir �eks ocenio je da bi progla�avanje "Oluje" zločinačkim poduhvatom značilo reviziju istorije i činjenica.
- Ne treba zaboraviti da je utemeljen odbor za svečano obele�avanje 5. avgusta i "Oluje", kao jedne od najblistavijih operacija Domovinskog rata i sada celu tu "Oluju" na bazi kolektivne odgovornosti, protivno Ha�kom statutu, u celini progla�avati zločinačkim poduhvatom, znači ići u reviziju istorije i činjenica - smatra �eks. Vlasti u Zagrebu smatraju da bi Ha�ki sud tako pro�irenu optu�nicu mogao da odbaci, odnosno da bi Hrvatska na suđenju Markaču i Čermaku mogla da se pojavi kao prijatelj suda i da, kako je rekao premijer Sanader, odbaci apsurdnu optu�nicu. On je najavio i da će se, uprkos optu�nici, 10 godina od "Oluje" proslaviti svečanije i odlučnije nego �to je isprva planirano.

Priča je počela marta ove godine, kada je pretresno veće Ha�kog suda nalo�ilo tamo�njem tu�ila�tvu da precizno navede ko su "učesnici udru�enog zločinačkog poduhvata" u optu�nici podignutoj februara 2004. protiv Markača i Čermaka za zločine počinjene u i posle akcije "Oluja".

U prvobitnom tekstu optu�nice na nekoliko mesta je pomenuto da su "Čermak i Markač s drugima, uključujući odbeglog generala Gotovinu i tada�njeg predsednika Tuđmana, učestvovali u udru�enom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovni�tva iz Krajine, odnosno da su "Čermak i Markač, delujući sami ili u dogovoru s ostalim učesnicima udru�enog zločinačkog poduhvata", planirali, podsticali i naređivali progon srpskog stanovni�ta. Pretresno veće zatra�ilo je da Tu�ila�tvo, najzad, navede ko su, kako je preneo Tanjug, jo� ti "drugi" i "ostali".

Do kulminacije je do�lo dva meseca kasnije, tačnije početkom ove nedelje, kada je ha�ko tu�ila�tvo obelodanilo predlog o pro�irenju pomenute optu�nice za jo� 1.000, ili, pak, kako se tvrdi u Zagrebu, mo�da čak i 5.000 imena.

Hrvati su ostali potpuno zatečeni jer je spisak Karle del Ponte kojim se dirnulo u, kako reče �ef Hrvatskog sabora Vladimir �eks, "najblistaviju operaciju Domovinskog rata", navodno obuhvatio veliki broj, dodu�e jo� bezimenih, ali istovremeno i najvi�ih dr�avnih funkcionera i članova tada�nje hrvatske vlade, zvaničnika MUP-a i ministarstva odbrane, zatim oficira, pripadnika tajnih slu�bi, specijalne policije, članova HDZ-a...

A to je za vlasti u Zagrebu značilo �ok i prst u oko - prebacivanje individualne krivice četvorice-petorice optu�enih na kolektivni plan - čitavu dr�avu i sve učesnike "Oluje", kojima je najednom pri�ivena etiketa ratnih zločinaca, obično rezervisana za Srbe.

Hrvatski premijer Ivo Sanader na vest iz Haga odreagovao je rekav�i da je "Oluja" bila "legalna, legitimna i briljantna oslobodilačka vojna operacija, čije značenje niko neće umanjiti, pa ni Karla del Ponte", a hrvatski prava�i su dodali da bi ovakvo "pro�irenje optu�nice praktično optu�ilo ceo hrvatski dr�avni vrh iz 1995."

Nejasno u čitavoj priči jeste samo to �ta je ha�ko tu�ila�tvo �elelo da postigne ovim (nespretnim) potezom ako se na kraju ispostavi da su u pro�irenoj optu�nici, imenom i prezimenom, navedeni samo pokojnici poput Tuđmana, generala Janka Bobetka i Zvonimira Červenka i nekada�njeg ministra odbrane Gojka �u�ka.

Mo�da je reč o pritisku na Zagreb da u Hag �to pre spakuje Gotovinu, ali ako je reč o prividu da Hag ne�to čini i kad su u pitanju zločini nad Srbima, onda se optu�ivanje pokojnika ne mo�e nazvati nikako drugačije do sprdnjom na račun mrtvih i izbeglih Srba.
Direktor Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas" Savo �trbac povodom čitavog ovog slučaja izjavio je Tanjugu da "izmenjena optu�nica nije donela ni�ta novo, jer ju je Tu�ila�tvo samo dopunilo", kao i da se - "ispunjavajući nalog suda da precizira ko su učesnici zločinačkog poduhvata - izvuklo, a da ne imenuje nikog među �ivima, čime nije ostavljena mogućnost podizanja novih optu�nica pred Ha�kim sudom." Međutim, �trbac smatra da će pro�irenje ha�ke optu�nice, ipak, omogućiti podizanje novih optu�nica za zločine u "Oluji" pred hrvatskim sudovima.

S druge strane, i hrvatski politički analitičari smatraju da je apsurdno da se od ukupno pet, precizno navedenih imena u optu�nom predlogu, osim Markača i Čermaka, navode četiri mrtve osobe. Prema njihovim rečima, pro�irenjem je optu�nica postala jo� nejasnija i nepreciznija, a Ha�ki tribunal ovim je samo pokazao nervozu �to ne mo�e da prikupi dovoljno valjanih dokaza protiv Markača i Čermaka. "Optu�nica sada deluje kao osvetnički pohod uvređene ta�tine Tu�ila�tva", sla�u se hrvatski politički komentatori.

Advokat Ante Nobilo, branilac mnogih Hrvata u Hagu, slikovito opisuje novonastalu situaciju rečima: "�to Karla del Ponte vi�e naduvava balon, to on lak�e pukne". On dodaje i da Tu�ila�tvo, kad god nema dovoljno dokaza za individualnu odgovornost, pose�e za velikim, ali tankim konstrukcijama, poput zločinačkog poduhvata, u koji je uključen skoro ceo vojni i politički sistem. Međutim, portparol ha�kog tu�ila�tva Florans Artman tvrdi drugačije - da optu�nica nije izmenjena, već da su neki njeni navodi samo precizirani i konkretizovani.

- U novom predlogu optu�nice nije kritikovan Domovinski rat, niti je sugerisano da su svi pripadnici HV bili ratni zločinci. Tu�ila�tvo je dalo samo vi�e informacija o učesnicima u zajedničkom zločinačkom poduhvatu - obja�njava Artmanova, dodajući da izmene imaju za cilj da se precizira da su se počinjeni zločini dogodili uz određeni stepen organizacije, a ne slučajno ili gre�kom.

Da gre�ke i slučajnosti nije bilo, mogu da potvrde izbegli Srbi koji su samo na području ju�ne Like i severne Dalmacije za sobom ostavili 410 le�eva i vi�e od 20.000 spaljenih, uni�tenih i opljačkanih kuća. Ali i sledeći podatak - rezultati ankete sprovedene u političkom tok-�ou pod nazivom "Otvoreno" na HRT-u pokazali su da je čak 80 odsto Hrvata potvrdilo da se boji da bi i njihova imena mogla da osvanu na ha�koj optu�nici!

E. G. J.

Одговори путем е-поште