Vojni kontraobaveštajci tvrde da su nemoćni pred haškim beguncima Zavet ćutanja oko Mladića
Opšti je utisak da Vlada Srbije, ali i Savet ministara SiCG najnovijim potezima samo kupuju vreme. Pritvaranje Jove Đoga, koji je očigledno kolateralna šteta "operacije Mladić", između ostalog, dokaz je za to. Penzionisani general VRS, 70-procentni invalid, najpre je proglašen kao "šef Mladićevog obezbeđenja", "ključ do Ratkove brave" i "komandant antihaškog lobija". Pošto se pukovnik brani ćutanjem, malo je optimizma u kabinetu Vojislava Koštunice da bi Đogo u skoro vreme mogao da policiju dovede do Mladićevih vrata. Zbog toga će iznenađujuće pragmatični Koštunica verovatno povući još nekoliko sličnih poteza ne bi li Zapad uverio koliko je ozbiljan. Hapšenja sitnih riba tek predstoje piše: Nenad M. Stevanović Dugo očekivani izveštaj Vojne službe bezbednosti o Ratku Mladiću pokazao je Vrhovnom savetu odbrane (VSO) Srbije i Crne Gore da je prvi komandant glavnog štaba Vojske Republike Srpske, zasada, neuhvatljiv. Mladić je, jednostavno, u zemlju propao, tvrde vojni bezbednjaci. Politički analitičar Slobodan Antonić smatra da je jedan od najvećih problema za nalaženje Ratka Mladića tzv. zavet ćutanja koji postoji među onima koji skrivaju i podržavaju odbeglog generala. Antonić je rekao da to pokazuje i koliko su državne institucije sposobne da reše taj problem. "Imam utisak da u našim vladajućim strukturama niko neće da rizikuje da Srbija još jednom, na taj simbolički način, bude nekako izdvojena iz evropske priče. S druge strane, iako postoji očigledna volja za rešenje slučaja 'Mladić', očigledno je da su te podzemne strukture, u smislu da su ispod institucija, toliko jake da slaba država, sa slabim institucijama, kakva je Srbija, odnosno Srbija i Crna Gora, ima problema da izađe s tim na kraj", kaže Antonić. Državni vrh SiCG i Srbije nemoćno sleže ramenima naročito pred mnogobrojnim zapadnim diplomatama koji u Beograd stižu samo sa jednim zahtevom: "Dajte Mladića!" Podrška penzionisanih generala Posle više stotina stranica izveštaja koje je u skraćenoj varijanti izneo šef Vojno-bezbednosne agencije Svetko Kovač , VSO je ocenio da je nužno utvrđivanje krivične odgovornosti bivših vojnih lica koja su pomagala skrivanje Ratka Mladića. Kako je saopštio Vojni kabinet VSO-a, u izveštaju načelnika VBA obuhvaćen je period od 1997. godine do danas. VBA je nesporno utvrdila da je Ratko Mladić povremeno boravio u vojnim objektima do 01. 6. 2002. godine. Nakon penzionisanja, 2002. godine, kao i donošenjem Zakona o saradnji sa Haškim tribunalom, Ratko Mladić je napustio vojne objekte. U saradnji sa BIA došlo se do podataka da je skrivanje Ratka Mladića izvan vojnih objekata preuzeo deo penzionisanih pripadnika Vojske Republike Srpske, uz pomoć penzionisanih pripadnika VJ i civila. "U cilju utvrđivanja činjenica da li neko od pripadnika Vojske SiCG pruža podršku ili je u kontaktu sa haškim optuženicima, VBA je preduzimala i preduzima intenzivne mere prema više lica iz Vojske, a na osnovu odluka nadležnih sudova. Utvrđeno je da su dvojica pripadnika Vojske SiCG (jedan oficir i jedan podoficir) imali ovlašćenja za podizanje penzije Ratka Mladića. Sve penzije podizali su članovi porodice, osim jedne koju je podigao bivši podoficir, i to u septembru 2002. godine, što je naknadno utvrđeno. Isplata penzija je obustavljena", stoji u saopštenju VSO-a. Od marta 2003. godine pripadnici Vojske izvršili su nenajavljene kontrole 27 vojnih objekata na teritoriji Srbije i Crne Gore, od čega 16 zatvorenog tipa (kasarne i skladišta) i 11 otvorenog tipa (hoteli, vojnomedicinske ustanove i sl.) i utvrđeno je da se haški optuženici ne kriju u njima, navodi se u saopštenju Vojnog kabineta VSO-a. Svetozar Marović , Filip Vujanović i Boris Tadić prihvatili su izveštaj načelnika VBA i obavezali Ministarstvo odbrane da nastavi i intenzivira svoje aktivnosti na punoj saradnji sa Haškim tribunalom, u saradnji sa obaveštajno-bezbednosnim službama van Vojske i stranim obaveštajno-bezbednosnim strukturama. Izveštaj kao celina, međutim, neće biti predstavljen javnosti jer je odlučeno da treba da nosi oznaku državne tajne. Izveštaj je veoma detaljan, obuhvata period od 1997. do danas i sadrži niz imena ljudi koju su pomagali Mladiću i većinu lokacija na kojima je on bio. Na sednici VSO-a odlučeno je da treba odustati od ranije ideje o obelodanjivanju delova izveštaja, pa se u saopštenju izdatom posle sastanka navode informacije koje su već poznate javnosti. Ko krije tajne? Vojno-politički komentator Politike Ljubodrag Stojadinović izjavio je da je začuđen saopštenjem VSO-a i odlukom da izveštaj VBA, u kom se pominju imena ljudi koji su pomagali skrivanje haških optuženika, bude proglašen za tajnu. "Ta činjenica pokazuje da se i dalje krećemo u zatvorenom krugu. Pretpostavljam da u tome ima nečega što je delikatan podatak za neke ličnosti, ali ne verujem da tu postoji takav nivo tajne koji bi ugrozio ovakvu državu, koja nije u stanju da uđe u trag Mladiću. Mislim da je to nastavak onih ideoloških saopštenja u kojima je navođeno da je taj i taj organ razmatrao važna pitanja iz domena bezbednosti i doneo zaključak da su ta pitanja zaista važna. Po meni je to suština tog saopštenja i ono je obeshrabrujuće kada je reč o ideji po kojoj je sednica VSO-a održana", kaže Stojadinović. Ljubodrag Stojadinović kaže da se dosta opširan izveštaj može tumačiti i kao vrsta ometanja i ističe da ta služba ima monopol na najvažnije informacije, a svojim pretpostavljenim ih predstavlja u skladu sa svojim interesima. "To ne samo da je ometanje to je vrsta zloupotreba informacija koje su važne i za državu i za javnost. Javnost mora da zna šta u tom smislu radi država i ne verujem da postoje takve tajne o ljudima, akcijama ili arhiviranim podacima koje bi mogle da ugroze državu u situaciji kada je ona već ugrožena pritiscima kojima ne može da odoli i koji su u vezi, pre svega s javnošću i građanima ove države, a ne samo onim ljudima koji sede u ministarskom savetu i donesu odluku o tome da je ono što mora da bude javna vest od prioritetnog značaja državna tajna", kaže Stojadinović. Opšti je utisak da Vlada Srbije, ali i Savet ministara SiCG najnovijim potezima samo kupuju vreme. Pritvaranje Jove Đoga , koji je očigledno kolateralna šteta "operacije Mladić", između ostalog, dokaz je za to. Penzionisani general VRS, 70-procentni invalid, najpre je proglašen kao "šef Mladićevog obezbeđenja", "ključ do Ratkove brave" i "komandant antihaškog lobija". Pošto se pukovnik brani ćutanjem, malo je optimizma u kabinetu Vojislava Koštunice da bi Đogo u skoro vreme mogao da policiju dovede do Mladićevih vrata. Zbog toga će iznenađujuće pragmatični Koštunica verovatno povući još nekoliko sličnih poteza ne bi li Zapad uverio koliko je ozbiljan. Hapšenja sitnih riba tek predstoje. -------------------------------------------------------------------------------- Đogu odbijena žalba Žalba za ukidanje pritvora bivšem pukovniku Vojske Republike Srpske Jovu Đogu, koga vlasti sumnjiče da je prvi Mladićev jatak, odbijena je, a prvi svedoci u istražnom postupku koji se vodi protiv njega biće uskoro saslušani. Žalba je odbijena uz isto obrazloženje kojim je opravdano pritvaranje Đoga – obrazloženje je da će u slučaju puštanja Đogo uticati na svedoke kao i da će ponoviti krivično delo. Postupak je, inače, proglašen državnom tajnom. Advokati pritvorenog pukovnika smatraju da je to farsa jer podaci iz krivičnog postupka nisu od takvog značaja da bi se njihovim objavljivanjem mogla dovesti u pitanje bezbednost zemlje ili građana. Postupak protiv Đoga vodi Drugi opštinski sud u Beogradu. Đogo je uhapšen zbog sumnje da je pomagao u skrivanju haškog optuženika Ratka Mladića i izrečen mu je jednomesečni pritvor. -------------------------------------------------------------------------------- Pritisak iz Brisela Pojačava se i pritisak Evropske unije na Beograd, što ima posebnu težinu u atmosferi kosovskih pregovora. Potpredsednik Srpske vlade Miroljub Labus izjavio je u Briselu da neke članice EU vrše pritisak za prekid pregovora sa SiCG. Potpredsednik Vlade Srbije objasnio je da se pritisak vrši na Evropsku komisiju zbog odsustva pune saradnje Beograda s Hagom. Evropski komesar za proširenje Oli Ren upozorio je Labusa da EU gubi strpljenje u iščekivanju da Srbija ispuni haške obaveze i rekao da je nužan bitan napredak u saradnji Beograda s Haškim sudom. "U to ću pokušati da se uverim s predsednikom Evropske komisije Žoze Manuelom Barosom , s kojim u Beograd dolazim 16. februara. Vremena za gubljenje nema, pa očekujemo da će Srbija ostvariti punu saradnju s Hagom bez odgađanja. To je uslov za nastavak pregovora i ja sam obećao da ću Savet ministara EU izvestiti o tome", rekao je Ren. Miroljub Labus kaže da će, iako je dosadašnji tok pregovora ocenjen kao veoma dobar, u zavisnosti od uverenja koje iz Beograda ponesu Ren i Baroso EU odrediti kurs prema Srbiji. On je evropske zvaničnike izvestio da su vlasti u Beogradu otvorile državne arhive za haško tužilaštvo i da su preduzete posebne mere prema osobama za koje se sumnja da su bile u kontaktu s Haškim optuženicima. "Karla del Ponte dolazi i verujem da ćemo postići suštinski napredak u saradnji s Hagom i kvalifikovati se za sledeću rundu pregovora. To bi trebalo da bude najbolji pokazatelj kako uslovljavanje i saradnja mogu da donesu dobre rezultate", kaže Labus. http://www.patriotmagazin.com/media/008.htm Srpska Informativna Mreza sim@antic.org http://www.antic.org/