POVODI: POČETAK PREGOVORA O KONAČNOM STATUSU KOSMETA U BEČU
Svaki pedalj Kosmeta je Srbija!

   • Srbi prognani sa Kosmeta očekuju da bečki pregovori potvrde celovitost 
Srbije i da od nezavinsosti Kosova i Metohije nema ništa. Oni kažu da bečki 
pregovori ne treba da se oročavaju i da neće tako važan problem za međunarodnu 
zajednicu moći da se reši u decembru, kako međunarodni pokrovitelji šiptarskog 
separatizma najavljuju i priželjkuju

   Početak pregovora o konačnom statusu Kosmeta, koji je juče počeo u Beču, 
prognani koji su u Kraljevu našli privremeno utiočište već punih osam godina, 
prate više i pažljivije nego ijedan raniji, očekujući da će ishod biti 
pozitivan za Srbiju i da će međanarodna zajednica konačno uvideti da ne može da 
se olako krše ugovori i kodeksi koje je ista ta zajednica utvrdila od osnivanja 
organizacije Ujedinjenih nacija. Mada ne postoji precizan podatak o broju 
prognanih sa Kosmeta (spekuliše se o 300.000 nelabanaca koji su izbegli u 
središnji deo Srbije), niti o broju onih koji su se privremeno zbrinuli u 
Kraljevu (prema nepouzdanim podacima između 15 i 25.000), ,,privremeni 
Kraljevčani” očekuju da će se po završetku bečkih pregovora, već iduće godine, 
stvoriti najvažniji uslovi za povratak. Takođe ocenjuju da je sastav osmočlane 
delegacije državnog pregovaračkog tima Srbije, koji je od juče u Beču, bolji od 
svih prethodnih.
- Nama mnogo znači i jedinstvo iskazano u Narodnoj skupštini Srbije kada je u 
pitanju Kosovo i Metohija, a pogotovo što su premijer Koštunica i predsednik 
Tadić saglasni da je Kosmet bio, jeste i da će uvek biti sastavni deo Srbije - 
kaže prognanik iz Vučitrna Miloš Todorović, član Odbora Udruženja nestalih i 
kidnapovanih sa Kosmeta, konstatujući da je važno što je iz samog državnog vrha 
iniciran stav da bez kosmetskog identiteta Srba nema ni Srbije.
- Kosmet je bio i biće kolevka srpstva i srpskog identiteta - ističe Todorović 
i podseća da Srbi duguju veliku zahvalnost Rusima i ruskom principijelnom stavu 
u svim dosadašnjim naporima da se održi celovitost Srbije, a naročito 
principijelnost od samog početka u vezi sa Ahtisarijevim planom o Kosmetu.
- Od pregovora u Beču očekujem takođe da se najpre reši status Kosmeta, pa tek 
kasnije da se razgovara o standardima - kaže Todorović.
Ideju pojedinih stranih diplomata o mogućoj podeli Kosmeta Todorović odbacuje 
kao nerazumnu i nemoguću. Istog je mišljenja i Dragan Jovanović, izbeglica iz 
Kosovske Mitrovice.
- Mi Srbi sa Kosmeta o tome i ne razmišljamo - kategoričan je Jovanović. - Srbi 
i Srbija bi bili hendikepirani ako bi se odrekli ijednog pedlja Kosova i 
Metohije! Jedino rešenje je autonomija, i to uz poštovanje principa učešća i 
podele vlasti prema broju stanovnika. Posle pregovora u Beču, od kojih 
očekujemo da potvrde celovitost Srbije, treba razgovarati o standardima u 
okviru kojih valja obezbediti održiv povratak prognanih Srba na svoja ognjišta, 
a pre svega održiv povratak u gradove, čime bi se nabolje osigurala 
decentralizacija, o čemu se najviše govori, uz poštovanje principa o 
multietničnosti i osiguralo punopravno učešće Srba i nealbanaca u institucijama 
Autonomne Pokrajine Kosova i Metohije.
Naši sagovornici podsećaju da je međunarodna zajednica uspela 1999. godine da 
za svega tri dana vrati nekoliko stotina hiljada Šiptara koji su 
samoinicijativno napustili Kosmet bežeći od NATO agresije, dok je za ovih osam 
godina, uprkos preuzetoj obavezi iz rezolucije 1244, u južnu srpsku pokrajinu 
vraćeno tek oko 2.500 nealbanaca od oko 300.000 koliko je prinudno proterano u 
unutrašnjost Srbije i živi i dalje getoizirano u kolektivnim centrima. 
Oba naša sagovornika jedinstveni su u oceni da bečki pregovori ne treba da se 
oročavaju i da neće tako važan problem za međunarodnu zajednicu moći da se reši 
u decembru, kako međunarodni pokrovitelji šiptarskog separatizma najavljuju i 
priželjkuju.
- Jednostrano priznanje nama građanima Kosmeta ne znači ništa. Prema Srbiji to 
je akt neprijateljstva, kršenje međunarodnih zakona, nepriznavanje celovitosti 
teritorijalnog integriteta Srbije. Mi bi, kao država, trebalo da odgovorimo kao 
i svaka pravno uređena i demokratska država. Mada, do toga, ubeđeni smo, i neće 
doći... - kažu sagovornici ,,Ibarskih novosti”.

 

http://www.kraljevo.com/ibarskenovosti/

Одговори путем е-поште