Moguća rešenja za Kosovo

 

                
        

Drugi srpsko-albanski susret u pregovorima o Kosovu održava se u Briselu 14. 
oktobra, a sve su jasnije indikacije napora Evropske unije da obezbedi, ako je 
moguće, kompromisno rešenje za status pokrajine. 

Italijanski premijer premijer Romano Prodi je rekao da Srbiji treba da se 
ponudi status formalnog kandidata za članstvo u Uniji kako bi se, po njegovim 
rečima - "rešila diplomatska pat pozicija o Kosovu". 

Evropski komesar za propirenje Oli Ren je pak rekao da je Unija spremna da 
"prevrne svaki kamen, pa i više od toga, da se aktivnim delanjem nađe rešenje 
kroz pregovore za Kosovo". 

Sličnu angažovanost pokazao je i spoljnopolitički koordinator Unije, Havijer 
Solana, u debati pred spoljnopolitičkim odborom Evropskog parlamenta u Briselu 
u sredu. 

Moguća rešenja

Kao jedno od mogućih rešenja kosovskog čvora odnedavno se čuje i stav da, u 
nedostaku dogovora Beograda i Prištine, jednostavno treba zamrznuti taj sukob - 
poput onih u na Kipru ili u Kašmiru, a na neki način i na Bliskom istoku, gde 
je palestinsko pitanje nerešeno već 60-tak godina. 

To je stav koji je u nedavnom članku izneo i poslanik britanske Konzervativne 
stranke u Evropskom parlamentu i njen predstavnik za spoljnopolitička pitanja 
Čarls Tanok. 

U intervjuu u kojem kaže da govori u svoje ime - pošto Konzervativna stranka po 
tom pitanju još uvek nije formulisala svoj stav - Čarls Tanok tvrdi da nema 
valjanog razloga da se žuri s rešavanjem kosovskog pitanja:

"Sada je jasno da jednostrano rešenje, nametnuto spolja, prosto ne ide. Unutar 
Evropske unije raste otpor - nekoliko članica se jasnio izrazilo protiv takvog 
scenarija: Grčka, Kipar, Rumunija, Bugarska, Češka, Slovačka... Čak i Francuska 
i Italija nisu presrećne. Ne vidim da će Unija moći da dođe do jedinstvenog 
stava. Ako Amerikanci jednostrano priznaju nezavisno Kosovo u decembru, to će 
stvoriti duboke podele unutar Unije i prizvati odgovor Rusije. Moskva bi mogla 
da isto tako jednostrano prizna nekoliko teritorija koje su ionako manje više 
pod njenom kontrolom, kao što su Južna Osetija, Abhazija i Pridnjestrovlje...to 
bi imalo ozbiljne međunarodne posledice", kaže on.

Vašington greši

                
        

Čarls Tanok kaže da Vašington greši u podršci nezavisnom Kosovu, koju tumači 
kao prevaziđeni, ali još uvek važeći antisrpski stav Stejt departmenta iz doba 
Slobodana Miloševića. 

On dodaje bi, u nedostatku sporazumnog rešenja, trebalo da se pristupi 
teritorijalnoj podeli Kosova:

"To bi bilo uravnoteženo i pošteno rešenje. Zašto da destabilizujemo Srbiju 
koja je zbacila Miloševićeve socijaliste, i traga za svojom demokratskom i 
evropskom budućnošću? U njoj postoje mračne nacionalističke snage i ako joj se 
oduzme Kosovo, a da ništa ne dobije zauzvrat, dobićete jednu veoma ljutu i 
nezadovoljnu Srbiju. Zato verujem u teritorijalnu podelu prema kojoj bi sever 
Kosova bio pripojen Srbiji a jug - ili dobio oblik samostalnosti ili, još 
bolje, ušao u konfederaciju ili federaciju s Albanijom. Moram da dodam, da iako 
se Beograd zvanično protivi podeli, da su brojni srpski političari, u privatnim 
razgovorima, rekli da bi mogli da pristanu na poštenu podelu teritorije."

Da li povlađivati Moskvi?

Nije li, ipak, ovakav stav pre svega u funkciji odnosa Zapada s Rusijom, za 
koju tvrdi da ima sopstvene interese prema kavkaskim republikama i kojoj bi 
zapravo odgovarao presedan podeljenog a ne celovito nezavisnog Kosova - drugim 
rečima, da li treba povlađivati takvoj, sa zapadnog stanovišta, na 
spoljnopolitičkom planu agresivnoj Moskvi?

"Odnosi s Rusijom su veoma važni. Mi ne možemo da ignorišemo Rusiju. Ona je 
najveća zemlja na svetu, nuklearna sila za privredom koja vredi nekoliko 
hiljada milijardi dolara. Zavisimo od nje kada su u pitanju nafta i gas, kao i 
kada je reč o Severnoj Koreji, Iranu i Bliskom istoku. Ne možemo da stalno 
čačkamo 'ruskog medveda' i da mislimo da neće biti posledica", kaže poslanik 
britanske Konzervatiovne stranke u Evropskom parlamentu i njen predstavnik za 
spoljnopolitička pitanja Čarls Tanok u intervjuu u kojem je, kako je naglasio, 
izneo lični a ne stav svoje stranke o Kosovu. 

http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2007/10/071003_kosovo_freeze.shtml

Одговори путем е-поште