Protektorati na Balkanu

 

Doktor istorijskih nauka, specijalista za istoriju jugoslovenskih naroda i 
rukovodilac Centra za izučavanje savremene balkanske krize Ruske akademije 
nauka Jelena Guskova rekla je da je na Balkanu stvoren sistem protektorata, 
odnosno ograničenja teritorijalnog i političkog suvereniteta država i kontrole 
njihove unutrašnje i spoljne politike.

- Na Balkanu je sada vidljivo više procesa. Usitnjavanje višenacionalnih 
država, dominacija jedne interesne zajednice kako u oblasti ekonomije, tako i u 
oblasti politike i omalovažavanje značaja nacionalnih vlada da bi se 
eliminisale razlike u valutama, armijama, porezima na izvoz i uvoz - rekla je 
Guskova u intervjuu Srni.

Ona je istakla da je na sceni “zabrana obnove i jačanja slovenskih pravoslavnih 
država i ujedinjenja na postjugoslovenskom prostoru” i da je zarad izvršenja 
poslednjeg zadatka na “nemirnom i nepokornom” Balkanu stvoren sistem 
protektorata.

- Kao posledica ruskog i srpskog “ne” priznanju jednostrano proglašene 
nezavisnosti Kosova, krenula je ofanziva na balkanske pravoslavne narode, 
odnosno na Republiku Srpsku, Vojvodinu, Makedoniju. Teško je Srbima u RS, ali 
izgleda da samo oni mogu dobro da podnesu udar, suprotstave se ultimatumima i 
pritisku i sačuvaju duh srpstva, iako se nalaze u teškim uslovima - ocenila je 
Guskova.

Govoreći o odnosu Rusije i Balkana, Guskova je naglasila da je Moskva otvoreno 
rekla da je vreme njenog potčinjavanja i ćutanja prošlo i da će ona sama 
odlučivati o svom životu i braniti narode koji povere Rusiji svoju sudbinu.


GENOCID
- Šta znači genocid - upitala je Guskova i dodala da je genocid politika jedne 
vlade da potpuno očisti teritoriju svoje države od nekog naroda i navela primer 
Hrvatske, u kojoj, kako je rekla, nije ostao nijedan Srbin.
- To što je radila hrvatska vlada na čelu sa tadašnjim hrvatskim predsednikom 
Franjom Tuđmanom je genocid. Slično je na Kosovu, jer je tamo ostalo vrlo malo 
Srba, a početkom prošlog veka bilo ih je više od polovine, znači Albanci su na 
Kosovu počinili genocid - objasnila je Guskova.

POLITIKA “ŠARGAREPE”
Govoreći o evropskim perspektivama Balkana, Guskova je rekla da su evropske 
integracije “šargarepa koja se pokazuje balkanskim narodima”.
- Podsećam da su se lideri Francuske i Nemačke usprotivili daljem širenju EU 
prije nego što ugovor iz Lisabona ne stupi na snagu, a to se, kako trenutno 
stoje stvari, neće desiti pre 2010. godine. To znači da bi Hrvatska, kao 
najozbiljniji kandidat, mogla da postane članica EU 2012. godine, da bi tek 
kasnije na red došle Albanija, BiH, Crna Gora i Srbija - rekla je Guskova.

PODELA - JEDNA OD VARIJANTI
- Podela Kosova i Metohije je jedno od rešenja u smislu svih mogućih varijanti 
odlučivanja u vezi sa Kosovom i Metohijom. Međutim, zna se da je ovo pitanje 
prvi postavio početkom 60-ih godina prošlog veka Dobrica Ćosić. Sada ne postoji 
karta podele, a postoje želje da se pregovara što više i što dalje, pa može da 
bude postavljeno i to pitanje - ocenila je Guskova.
Prema njenim rečima, Zapad uopšte ne želi da vodi razgovore u vezi sa statusom 
Kosova, jer oni smatraju da je to pitanje rešeno, a podela Kosova sada 
verovatno nije u interesu Albanaca, mada bi Srbima to odgovaralo.


- Sigurno mogu da kažem da Rusija neće popustiti kada je reč o Kosovu i 
Metohiji, čak ni zbog Kavkaza i nekih svojih unutrašnjih problema, jer je 
otvoreno govorila svim članovima SB UN da će priznavanje nezavisnosti Kosova i 
Metohije postati faktor nestabilnosti, jer će, posle Kosova, taj proces biti 
produžen u svim pravcima, prvo na Balkanu, a onda u svim zemljama sveta gde 
postoje čežnje ka nezavisnoj državi - rekla je Guskova. 
Na pitanje koliko Rusija može pomoći Srbima u vezi sa statusom Kosova i da li 
je podela dobro rešenje, Guskova je rekla da je najvažnije da Rusija i Srbija 
ne popuste i da, ako budu išli zajedno, Kosovo nikada neće dobiti nezavisnost u 
UN.

Komentarišući činjenicu da je Haški tribunal do sada izrekao kazne na ukupno 
1.000 godina zatvora, od čega je samo Srbe osudio na više od 700 godina, 
Guskova je konstatovala da je ovaj sud stvoren samo da osudi srpski narod, koji 
je, prema njihovom mišljenju, kriv za sve što se dešavalo na Balkanu, kao i da 
opravdaju NATO bombardovanje i agresiju na Srbiju 1999. godine.
Komentarišući rezoluciju koju je delegacija iz BiH, predvođena poglavarom 
Islamske verske zajednice Mustafom Cerićem, predala predstavnicima Evropskog 
parlamenta, a kojom se traži da 11. juli zbog događaja u Srebrenici od 1995. 
godine bude proglašen danom žalosti u celoj Evropi, Guskova je rekla da bi to 
bila sramota za Evropu.

- Ja kao naučnik predlažem da, pre svega, istražujemo šta se desilo u 
Srebrenici, a onda ćemo govoriti o činjenici zašto Haški tribunal još nema 
utvrđenu svoju poziciju u vezi sa dešavanjima u ovom gradu - rekla je Guskova.
Ona je dodala da se 11. juli 1995. godine ne može posmatrati izolovano, već da 
treba posmatrati celi rat u BiH.

- Ispostavilo se da su holandski mirovnjaci koji su bili u Srebrenici spremni 
da svedoče u korist Srba, a i cifra streljanih, oko 8 000 ljudi, netačna je. 
Toga nije bilo - konstatovala je Guskova.
Na kraju je rekla da su Srbi u BiH branili svoju zemlju, a ono što su radili 
mudžahedini i drugi najamni vojnici to je jedan košmar.

- Zna se šta se dešavalo na Balkanu i kako je tekao taj rat - zaključila je 
Guskova.

 

 

http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=10904

Одговори путем е-поште