Ekonomija


Dinar sutra jači 0,07 odsto - kurs 85,9340 za evro


13:46 BEOGRAD, 21. decembra (Tanjug) - Dinar će sutra neznatno ojačati prema 
evru - 0,07 odsto ili šest para - tako da će zvanični srednji kurs evra biti 
85,9340 dinara, saopštila je Narodna banka Srbije. Guverner NBS Radovan Jelašić 
izjavio je u četvrtak da će kod kursa dinara, ali i ostalih valuta koje 
slobodno "plivaju", najverovatnije, "ostati nervoza još jedno duže vreme", 
odnosno kurs će se kretati "u jednom ili drugom pravcu".


Dobri prihodi od privatizacije bez obzira na okolnosti


11:24 BEOGRAD, 21. decembra (Tanjug) - Ove godine privatizovana su 232 
preduzeća i od njihove prodaje je ostvaren prihod od 250 miliona evra, što je 
jedan od boljih rezultata od početka privatizacije u Srbiji, izjavila je 
direktorka Agencije za privatizaciju Vesna Džinić u intervjuu Tanjugu. Ona je 
precizirala da je na aukcijama prodato 218, a na tenderima 14 firmi i da su 
ugovorene investicije od 65 miliona evra. Od značajnih preduzeća prodati su 
"Kolubara Univerzal", "Heba","Ikarbus", a za Jugoslovensko rečno brodarstvo su 
stigle odlične ponude. Na aukcijama su postignute odlične cene za preduzeća 
"Dožu Djerđ", "PTT Ugostiteljstvo", "David Pajić Daka", hotel "Ekcelzior", 
rekla je Džinićeva. Ona je dodala da će krajem ove nedelje biti raspisano još 
šest tendera - za "Beogradski sajam", "Ssamot" - Aranđelovac, PIM i "Geneks" 
-Beograd, "Zorka mineralna đubriva" i Industriju kablova u Jagodini i da će do 
31. decembra biti ispoštovana zakonska obaveza objave javnih poziva za 
preduzeća sa društvenim kapitalom. Prema njenim rečima, oko 282 preduzeća 
ispunjava uslove za prinudnu likvidaciju, od čega je bar stotinak već nuđeno 
nekoliko puta na prodaju, dok su ostale uglavnom "skoljke" firme sa samo jednim 
ili dva zaposlena. "Imamo problem kod preduzeća gde smo imali minimum tri 
prodaje, negde pet ili šest, a da nisu našli kupca, a tu radi par hiljada 
zaposlenih. Tu nećemo lako donositi odluku o stečaju. Stav je i resornog 
ministarstva da ako odu stečaj da se isplati socijalni program", navela je 
Džinićeva. Ona je dodala da je od 2005. godine, kada je Agencija imenovana za 
stečajnog upravnika, do prodaje ostvaren prihod oko 47,92 milijardi dinara. 
Direktorka Agencije je naglasila da postoje još dve grupe preduzeća za koja 
neće biti objavljen javni poziv do kraja godine, ali će se ići na nešto 
drugačija rešenja, poput strateškog partnerstva i podržavljenja. "Na 
inicijativu resornih ministarstava, lokalne samouprave, AP Vojvodine pokrenut 
je postupak podržavljenja u 11 kompanija, a od toga su četiri sa juga Srbije. U 
toj grupi su "Jugoinspekt", Zavod za izgradnju grada Beograda, "Raška 
Holding"... Želju za podržavljenjem kod nekih preduzeća Džinićeva tumači time 
da je, verovatno, reč o konkretnim interesima lokalne samouprave ili grada, ali 
i da pretpostavlja da je reč o podržavljenju na kratak rok, jer nije ni u 
interesu države da ima puno preduzeća u državnom vlasnistvu koja će da 
subvencioniše. Kao primer gde je pokrenuta takva inicijativa ona je navela i 
vodoprivredna preduzeća za koje je od Ministarstva poljoprivrede stigao dopis 
da se obustavi postupak. Tu su i Zoološki vrt, pozorište "Dadov" iz Beograda, 
PKB zbog velike površine državnog zemljišta sa kojim raspolaže. Džinićeva je 
istakla da je Ministarstvo nauke takvu inicijativu pokrenulo i za državne 
institute, dok se za javna komunalna preduzeća kojih ima oko 600 radi 
strategija koja treba da bude završena do juna naredne godine, a koja bi 
trebalo da utvrdi njihov status. Ona smatra da trend u svetu da država u sve 
većoj meri ulazi u vlasništvo firmi nije prisutan kod nas i naglašava da je 
bitno razgraničiti da su razlozi ulaska države u vlasništvo kod nas i u svetu 
potpuno drugačiji. "To što se dešsava u svetu je privremeno upumpavanje 
sredstava kako se sistem ne bi urušio. Kod nas je podržavljenje nastalo i kao 
potreba da te firme ne ''zakači'' rok za završetak privatizacije. Vremenom će 
se napraviti selekcija od ovih koja su podržavljena i neka će sigurno biti 
ponuđena na prodaju"mrekla je direktorka Agencije. Džinićeva je navela da ima i 
kandidata za strateško partnerstvo, kao što su "Jagodinska pivara", "IMK 14. 
oktobar", "Utva avioindustrija" i JP za podzemnu eksploataciju uglja Resavica. 
Tu spada i RTB "Bor", za koji je tender za izbor strateškog partnera već 
raspisan, ali se, zasad, niko nije prijavio za otkup dokumentacije, mada je još 
rano jer je rok za dostavljanje ponuda kraj januara, dodala je ona. Osvrćući se 
na globalnu ekonomsku krizu, ona je ocenila da se njeni negativni uticaji već 
osećaju u procesu privatizacije u Srbiji i da je upravo iz tog razloga uvedena 
mogućnost plaćanja prodajne cene na rate - 30 odsto odmah, a ostalo na pet 
godišnjih rata. Džinićeva je istakla da se i kod te prodaje Agencija dodatno 
obezbedila ugovaranjem dostavljanja bankarske garancije na pun iznos cene. Tako 
se ne može dogoditi da kupac uđe u vlasništvo i upravljanje, a da nije dostavio 
bankarsku garanciju koju Agencija može da naplati odmah u slučaju da se ne 
ispoštuje kontinuitet poslovanja i dinamika investiranja. Ona je na primeru 
prodaje ICG "Kopaonik" objasnila da će se tražiti bankarska garancija i da 
ugovor sa "MK grupom" neće biti zaključen ukoliko ona ne bude dostavljena. 
Kamentarišući sve prisutnije otpuštanje radnika, pa i u privatizovanim firmama, 
Džinićeva je naglasila da su Agenciji, tamo gde su ugovorne obaveze "čuvanja" 
radnika istekle - ruke vezane. "Mi možemo da pokušamo na drugi način da ih 
obavežemo, pa tako ako traže hipoteku, da ih uslovimo da ne otpuštaju radnike u 
nekom periodu, ali ako je period kontrole istekao mi tu ne možemo ništa da 
učinimo", navela je ona Direktorka Agencije je dodala da je situacija drugačija 
u firmama koje su u skorije vreme privatizovane, gde će kontrola, u saradnji sa 
akcionarima i sindikatima, biti sveprisutna. Kada je reč o daljoj ulozi 
Agencije, ona je istakla da će u prvih šest meseci naredne godine ta 
institucija raditi istim tempom, ali da će se posle toga njena uloga neminovno 
menjati u pravcu jačanja nadzora i kontrole kao i poslova sprovođenja stečajnog 
postupka. Džinićeva je rekla da će zbog smanjenja obima posla biti otpušten 
jedan broj privremeno angažovanih ljudi u Agenciji, naročito onih koji su 
primljeni na određeno vreme, da bi se završio veliki posao evidentiranja 
građana za besplatnu podelu akcija. Taj posao je bio najkomplikovaniji u ovoj 
godini i Agencija i zaposleni u njoj su izneli njegov veći deo, istakla je ona, 
dodajući da taj posao nije bio uzaludan i da će građani dobiti novac od prodaje 
akcije. Direktorka Agencije se nije usudila da prognozira kada će, i da li će, 
neko javno preduzeće biti ponuđeno na berzu, jer će sve zavisiti od okolnosti 
na tržištu. "Nije logično ići na IPO ako berze ne funkcionišu", rekla je 
Džinićeva", dodajući da očekuje da će se i tu sprovesti određena strategija, 
radi očuvanja interesa građana. (Kraj)


USAID pomaže kompaniji iz Preševa


19:46 BEOGRAD, 20. decembra (Tanjug) - Agencija SAD za međunarodni razvoj 
(USAID) obezbedila je 20.000 dolara kompaniji "Čelik-U" iz Preševa, 
specijalizovanoj za proizvodnju i ugradnju PVC i aluminijumske stolarije, čime 
je omogućeno kompletiranje i modernizovanje proizvodnog procesa te firme, 
saopštila je danas ta agencija. Novac je obezbedio Program USAID-a za ekonomsku 
sigurnost u cilju obezbeđivanja dela sredstava potrebnih za kupovinu četiri 
mašine u toj kompaniji, koje će omogućiti razvoj proizvodnih kapaciteta, 
unapređenje kvaliteta proizvoda i osvajanje novih tržišta, navedeno je u 
saopštenju. (Kraj)


Investicije kompanije "Alas" vredne 16 miliona evra


16:46 ŠABAC, 20. decembra (Tanjug ) - Komapanija "Alas internešel", ćerka 
austrijske firme "Asamer grupa", uložila je tokom 2008. 16 miliona evra u 
razvoj pogona na tržištu Srbije, a najavljuje i otvaranje najsavremenijih 
kapaciteta za proizvodnju građevinskog materijala u našoj zemlji već početkom 
naredne godine. "Alas Internešenel" je od dolaska u Srbiju 2001. godine 
investirala ukupno 70 miliona evra, a sada ova kompanija u našoj zemlji posluje 
kao "Alas holding" sa svojim članicama, preduzećima "Alas rakovac", "Zorka alas 
kamen", "Zorka keramika" i "Zorka opeka". (Kraj)

 

http://www.tanjug.rs/

 

 

Одговори путем е-поште