Amerika lagala oko Mladića! 

ponedjeljak, 05 januar 2009 02:14 Danijela Milinković/Novosti 

 
<http://in4s.net/x/index.php?option=com_mailto&tmpl=component&link=aHR0cDovL2luNHMubmV0L3gvaW5kZXgucGhwP3ZpZXc9YXJ0aWNsZSZpZD01MTk0JTNBYW1lcmlrYS1sYWdhbGEtb2tvLW1sYWRpYSZvcHRpb249Y29tX2NvbnRlbnQmSXRlbWlkPTE5Mg==>
 El. pošta 
<http://in4s.net/x/index.php?view=article&catid=67%3Adrugi-pisu&id=5194%3Aamerika-lagala-oko-mladia&tmpl=component&print=1&page=&option=com_content&Itemid=192>
 Štampa 
<http://in4s.net/x/index.php?view=article&catid=67%3Adrugi-pisu&id=5194%3Aamerika-lagala-oko-mladia&format=pdf&option=com_content&Itemid=192>
 PDF

 

Grupa od 300 naučnika, istoričara, sociologa i pravnika, proučavajući raspad 
Jugoslavije i ratove koji su usledili, došla je do iznenađujućih otkrića o 
dešavanjima tokom devedesetih. Svoja saznanja, od kojih će mnoga baciti potpuno 
novo svetlo na dosadašnje shvatanje uloge međunarodne zajednice, a pogotovo 
SAD, u balkanskim misterijama, objaviće u specijalnom izveštaju krajem januara, 
najavljuje u intervjuu za "Novosti" Čarls Ingrao, profesor istorije na 
američkom Perdju univerzitetu i direktor projekta "Suočavanje sa jugoslovenskim 
kontroverzama".

Umesto što se i dalje međusobno optužuju oko toga šta je ko uradio i kome, 
političari bi trebalo da vide otkrića svojih naučnika - Albanaca, Bosanaca, 
Hrvata, Srba i Slovenaca - zasnovanih na činjenicama koje su svima dostupne. 
Oni su radili u 11 timova i došli do saznanja koja će razotkriti mnoge poteze 
svih strana, uključujući i američku. Vlada SAD je lagala svoje građane u vezi 
sa odlučnošću da uhapsi optužene za ratne zločine. Uključujući tu ne samo 
Radovana Karadžića, kome je Holbruk obećao da neće biti uhapšen ako se povuče 
sa javne i političke scene, već i Ratka Mladića. Ali, ne bih o tome više 
govorio dok izveštaj ne bude i zvanično objavljen.

Novosti: Prošlo je dosta vremena od dekompozicije Balkana, a i dalje ima mnogo 
nerešenih pitanja između država naslednica bivše Jugoslavije. Slovenija je 
zaustavila evropske integracije Hrvatske, Srbiju opterećuje pitanje Mladića...


"Hrvatska će sigurno ući u EU u bliskoj budućnosti, jer je postigla veliki 
pomak u postizanju potrebnih standarda, ali i zbog odlučnosti njenih lidera da 
urade šta god je potrebno kako bi zadržali snažnu podršku Zapada. S druge 
strane, manje je verovatno da će Bosna, Srbija i Makedonija postići značajniji 
progres, s obzirom na preovlađujući i u velikoj meri potvrđen stav među 
državama EU da se požurilo sa prijemom zemalja, poput Rumunije i Bugarske."

Novosti: Kada bi ovaj region mogao najbrže da se nađe u EU?


"Aktuelna ekonomska kriza, kao i konstantna nesposobnost Bosne i Srbije da 
pređu nekoliko važnih stepenika, sugerišu da može proći čitava decenija pre 
nego što postanu članice EU. Iako će Srbija nastaviti da se kreće evropskim 
putem, brzina će biti merena milimetrima."

Novosti: Amerikanci su prepustili rešavanje problema Kosova Evropljanima. Da li 
ste zadovoljni načinom na koji se EU nosi sa ovim pitanjem?


"Evropljani sigurno rade bolji posao nego što su Amerikanci pod Džordžom Bušom. 
Oni su oprezniji, i, pretpostavljam, mnogo spremniji za saradnju sa obe strane. 
Ipak, ne može se postići trajno rešenje ukoliko ga ne prihvate i Beograd i 
Priština."

Novosti: Da li očekujete otvaranje neke nove krize u Srbiji? Mnogi u našoj 
zemlji strahuju da bi u bliskoj budućnosti moglo biti pokrenuto pitanje 
Vojvodine?


"Nema potrebe za novim "teritorijalnim" krizama u Srbiji "pogotovo ne u 
Vojvodini "dok god građani Srbije, sa obe strane Dunava, međusobno poštuju 
legitimne zahteve svojih sunarodnika. Demografska realnost je takva da će 
Vojvodina uvek biti deo Srbije. Građani centralne Srbije, Srbijanci, treba da 
znaju da zahtevi za veću autonomiju Vojvodine "a naročito jaču kontrolu nad 
obrazovanjem i kulturom "nikada neće voditi ka secesiji, ali mogu popustiti 
tenzije i ublažiti netrpeljivost između njih i tzv. Prečana, kao i Mađara i 
pripadnika ostalih nacionalnosti koje tamo žive. Kompromis je moguć, ali, čak i 
bez njega, Vojvodina nikada neće napustiti Srbiju."

Novosti: U kojoj sferi interesa je sada Srbija "ruskoj ili zapadnog sveta "EU, 
SAD? Da li je moguće balansirati između ove dve velike sile?


"To je i prednost manjih država "da igraju sa velikima u sopstvenu korist. 
Srbija može pažljivo da vaga prednosti saradnje, kako sa Evropom i Amerikom, 
tako i sa Rusijom. Nažalost, počinila je veliku grešku kada je svoju energetsku 
nezavisnost prepustila Rusiji."

Novosti: Da li će se američka spoljna politika prema Balkanu i Srbiji promeniti 
kada predsednik Obama uđe u Belu kuću?

"Odnos će definitivno biti drugačiji. Obama se već okružio sa nekoliko 
savetnika koji imaju veliko balkansko iskustvo. On je takođe mnogo sposobniji 
da analizira kompleksna pitanja. Svoj mandat će započeti ponovnom izgradnjom 
veza sa evropskim i drugim saveznicima Amerike. Iako će njegov fokus biti van 
Balkana, neće ignorisati ovaj region.

Novosti: Kako vidite budućnost EU, a posebno regiona zapadnog Balkana?


"EU je ovde da bi ostala. Njeno širenje će biti usporeno, delimično zbog 
ekonomske krize, ali neće biti u potpunosti zaustavljeno. Evropa će se 
"ojačati" na Balkanu sa Hrvatskom, a možda i Crnom Gorom. Bosna i Srbija će, 
najverovatnije, biti poslednje dve države regiona koje će ući u EU."

POVUĆI OPTUŽBE

Novosti: ODNOSI na Balkanu opterećeni su međusobnim optužbama Srbije, BiH, i 
Hrvatske za genocid. Mnogi misle da ovaj "diplomatski rat" drži region u 
stalnoj nestabilnosti?


"Hrvatska i srpska vlada treba zajednički da povuku optužbe za genocid iz 1991. 
i 1995. Da, zločini su počinjeni, ali nijedan "ne zadovoljava" definiciju 
genocida. Jedini efekat ovakvih optužbi je dalje odlaganje dobrih komšijskih 
odnosa i ekonomske saradnje Hrvatske i Srbije "što je u njihovom obostranom 
interesu."

KRAJ KRIZE ZA ČETIRI GODINE

Novosti: KAKVE su vaše prognoze za 2009? Koji će biti glavni efekti finansijske 
krize u SAD, Evropi, a posebno na Balkanu i u Srbiji?


"U ovom trenutku, niko sa sigurnošću ne može da kaže koliko duboka će biti ova 
kriza, niti koliko će trajati. Ipak, dogovor o zajedničkom odgovoru na krizu 
među industrijski najmoćnijim državama sveta i kraj ere zaštitnih cena 
energenata bude nadu da će se recesija završiti u roku od dve do četiri godine."

http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=1&status=jedna&vest=135096

Attachment: image001.png
Description: Binary data

Attachment: image002.png
Description: Binary data

Attachment: image003.png
Description: Binary data

Одговори путем е-поште