http://www.glas-javnosti.rs/clanak/drustvo/glas-javnosti-12-02-2010/gm-duvanom-otkrivaju-mine
NA PROLEĆE VLADA USVAJA IZMENE ZAKONA KOJIM SE U NAŠOJ ZEMLJI ODOBRAVAJU UVOZ I PROIZVODNJA GENETSKI MODIFIKOVANE HRANE GM duvanom otkrivaju mine Oformljen je stručni savet za biološku sigurnost, koji čine najeminentniji stručnjaci koji će razmatrati rizik, tvrdi Miloš Milosavljević, pomoćnik ministra za poljoprivredu BEOGRAD - Užurbano se radi na izmenama Zakona o genetski modifikovanim organizmima, koji će vlada usvojiti na proleće, a kojim će u našoj zemlji biti dozvoljeni uvoz, prodaja i proizvodnja genetski modifikovanih proizvoda, potvrđuje Miloš Milosavljević, pomoćnik ministra za poljoprivredu. Prema njegovim rečima, na ovaj način se "naš zakon samo usklađuje sa regulativama EU i tu nema ništa sporno". Posledice još nisu poznate Doktor Božidar Ćurčić kaže da još ne znamo kakve će posledice upotreba ove hrane imati na našu decu i buduće generacije i da genetski modifikovana hrana može da deluje i na dinamiku vrste, njenu veličinu, stagnaciju, ili opadanje. - Posledice upotrebe GMO hrane mogu se iskazati u vidu bolesti, alergija, toksičnih dejstava. Dužina njihove upotrebe nije dovoljna da bi se utvrdile sve posledice. Kod nas ne mora ništa da se uoči, ali modifikovan genetički materijal ugrađuje se u genetički materijal naše ćelije, pogotovo virusi, i ćelije, umesto da proizvode normalne proteine, proizvode, na primer, HIV viruse - upozorava Ćurčić, i dodaje da je veoma važno da li se životinje čije meso jede čovek hrane genetički modifikovanom hranom, jer iz takvog mesa čovek dobija genetički neprirodan materijal. Nemačka zabranila sejanje GM semena Ministarka poljoprivrede Nemačke Ilza Ajgner u proleće prošle godine zabranila je sejanje "Monsantovog" GM semena kukuruza. Zabrana setve "đavoljeg kukuruza", kako protivnici genetski manipulisanih poljoprivrednih proizvoda zovu ovo "Monsantovo" čedo, očigledno će imati ozbiljne posledice. Naime, američka kompanija tužila je Nemačku, a odluka ministarke Ajgner biće stavljena i pod lupu birokratije EU u Briselu. "Monsanto" je već tužio Francusku zbog zabrane, a procenjuje se da bi u slučaju sudskog procesa Berlin teško izbegao kaznu od možda i celih deset miliona evra. Objašnjavajući svoju odluku, Ajgnerova je rekla da je "odluka utemeljena na najnovijim naučnim ispitivanjima koja otkrivaju da postoji loš uticaj ove sorte kukuruza na životnu sredinu." - Oformljen je stručni savet za biološku sigurnost, a njega čine najeminentniji stručnjaci koji će razmatrati rizik i svaku pojedinačnu prijavu za promet GM proizvoda - kaže Milosavljević. On naglašava da će zakon biti liberalniji i po pitanju rada sa GMO u laboratorijama, kao i na oglednim poljima. Inače, kompanija "Monsanto", najveća u svetu za proizvodnju genetski modifikovane hrane, već devet godina uz odobrenje Ministarstva poljoprivrede na poljima izvodi eksperimente sa genetski modifikovanim kukuruzom. Milosavljević je na pitanje zbog čega je "Monsantu" u aprilu 2009. godine dozvoljeno da nastavi sa izvođenjem eksperimenata kada je 2007. godine nacionalni komitet za biološku sigurnost to zabranio rekao da su u međuvremenu dostavili neophodnu dokumentaciju, kao i rezultate dosadašnjih istraživanja. Pored ovog, kompanija "Aresa" iz Danske je tokom 2007. i 2008. godine vršila eksperimente sadnjom GM duvana, u koji je ugrađena bakterija koja bi trebalo da u zemljištu otkrije mine. Ovaj eksperiment odvijao se na otvorenom vazduhu, a u duvan je ugrađena bakterija osetljiva na isparenja TNT eksploziva, pa se može otkriti putem UV svetla. Inače, ista ova metoda razminiravanja ponuđena je Hrvatskoj 2000. godine, ali oni su je odbili posle saveta mnogih svetskih stručnjaka iz oblasti genetike, fizike i mikrobiologije. Autor: Katarina Martić Srpska Informativna Mreza sim@antic.org http://www.antic.org/