31. 03. 2010. 07:20h | Piše: Boba Borojević 

Tadićeva izdaja srpskih interesa 


Komentara 11 
<http://www.vesti-online.com/Dijaspora/drzava/Nemacka/Vesti/41293/Tadiceva-izdaja-srpskih-interesa#comment-info>
  

veličina teksta:+ 
<http://www.vesti-online.com/Dijaspora/drzava/Nemacka/Vesti/41293/Tadiceva-izdaja-srpskih-interesa>
 - 
<http://www.vesti-online.com/Dijaspora/drzava/Nemacka/Vesti/41293/Tadiceva-izdaja-srpskih-interesa>
 

Nema te liste uslova koje bi zemlje Zapadnog Balkana trebalo da ispune da bi 
postale članice Evropske Unije, iz prostog razloga što proširenja EU - posle 
eventualnog prijema Hrvatske - neće biti za dugi niz godina, izjavio je dr 
Srdja Trifković u razgovoru za radio program ‘Susreti Ponedeljkom’ koji se 
emituje na CKCU 93.1 FM u Otavi. On je objasnio da usvajanje Deklaracije o 
Srebrenici predstavlja ''tešku hipoteku za Srbe''.

On je istakao da sa stanovišta srpskih nacionalnih i državnih interesa bilo je 
neophodno da Deklaracija o Srebrenici 
<http://www.vesti-online.com/Vesti/Tema-dana/41061/Usvojena-Deklaracija-o-Srebrenici->
  ne bude usvojena u Skupštini Srbije. 

  

 

Sadašnja vlast ne gleda nacionalne interese: Dr Srđa Trifković (levo)

 

  

''Deklaracija predstavlja tešku hipoteku za Srbe i indirektno priznanje da su 
Srbi počinili genocid. Iako se vladajuća kolicija trudi da ukaže na činjenicu 
da u predlogu rezolucije o Srebrenici nema pominjanja reči genocid, ono što ima 
je pozivanje na presudu Međunarodnog suda pravde. A Međunarodni suda pravde 
uopšte nije imao sopstvenu presudu po pitanju genocida, već je preuzeo presudu 
Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju takođe u Hagu, u kojoj je 
Srebrenica jasno i glasno okarakterisana kao genocid'', kazao je Trifković 

. 

''Bez obzira što je to učinjeno mimo prava, pravde i logike, bez obzira što ta 
haška definicija genocida nema veze sa definicijom koja je uspostavljena posle 
Drugog svetskog rata u odnosu na holokaust, bitno je da pozivajući se na 
Međunarodni sud pravde rezolucija Skupštine Srbije indirektno prihvata 
definiciju haskog Tribunala. To što su samo prikrili prihvatanje te definicije 
kroz indirektnu definiciju na presudu Međunarodnog suda pravde je dokaz do koje 
mere vlada Srbije ne želi da srpski narod bude načisto o čemu se radi i sa 
kojim namerama'', dodao je Trifković. 


  


Dr Srđa Trifković je autor nekoliko knjiga, istoričar, politički analitičar i 
izvršni direktor Fondacije lorda Bajrona za balkanske studije, živi i radi u 
Čikagu. 

On je naveo da trenutna vlast u Srbiji ne postupa u skladu sa nacionalnim i 
državnim interesima ni na jednom planu. Bilo da je reč o ekonomiji, 
finansijama, obrazovnom sistemu, urbanizmu, ili bilo kom aspektu državne 
politike i ingerencija vlade jedne zemlje. 


''Moguće je da je insistiranje na usvajanju Rezolucije o Srebrenici posledica 
nekih obećnja sa zapadnih strana i tobožnjih ustupaka na planu tog mističnog 
približavanja EU-i i evro-atlantskim integracijama kao i porasta ličnog 
rejtinga gospodina Tadića i njegovog okruženja . Bilo kako bilo, reč je o vrlo 
sitnim dobicima od kojih Srbija kao takva nikakve vajde neće videti a zauzvrat 
pruža jedan snažan adut pobornicima anti-srpske propagande koji su od te 
Srebrenice napravili svojevrstan mit kojim ce Srbija biti udarana po glavi ne 
godinama već decenijama'', zaključuje Trifković. 


Španija kao predsedavajuća zemlja Evropske unije (EU) zajedno sa Italijom je 
pokrenula inicijativu unutar EU za novi pristup prema zemljama Balkana. Ta bi 
inicijativa trebalo da bude predstavljena na međunarodnoj konferenciji u 
Sarajevu juna ove godine, kojoj bi trebalo da prisustvuju svi lideri zemalja 
tzv. Zapadnog Balkana, sa ciljem da se “utvrdi i ojača evropska perspektiva u 
region”. 

  

Međutim, kako ukazuje naš sagovornik Srđa Trifković, u Briselu postoji sasvim 
otvoren konsenzus ključnih zemalja članica EU – a pre svega Francuske, Nemačke 
i zemalja Beneluksa - da do daljnjega zatvore vrata proširenju. 

  

''Imamo apsurdni raskorak izjava i stvarnog stanja, u kojoj se stalno 
manipuliše sa listama uslova. Svojevremeno je BiH predložena lista od pet 
uslova. Srbiji se svakih nekoliko nedelja ili meseci izvači neki novi uslov 
poput zeca iz šešira. Reč je zapravo o poigravanju sa narodima i državama 
regije. I oni koji režiraju takve skupove poput onog na Brdu kod Kranja 
sredinom marta, ili ovog u Sarajevu, vrlo dobro znaju da od primanja Srbije, 
BiH, Makedonije i Crne Gore u EU nema apsolutno ništa. U zemljama EU vlada 
zamor od proširenja. Taj zamor neće biti prevazidjen bar za deceniju a možda i 
duže''. 


Onog trenutka kada bude priznat srpski genocid u Srebrenici tog trenutka dolazi 
na tapet pitanje odštete, pitanje restitucije i pitanje legitimiteta Republike 
Srpske kao tvorevine. To su kobni aspekti i posledice koje ne mogu biti 
opravdane nikakvim kratkoročnim političkim dobicima kada bi ih bilo, a zapravo 
niti ih ima niti će ih biti. 

  

Dodatni veoma važan razlog zbog čega proširenja EU neće biti je da niko od 
kontinentalnih evropskih vodećih zemalja ne želi da vidi Tursku u EU. Trifković 
navodi da bi zemljama EU bilo politički nezgodno da primaju zemlje Zapadnog 
Balkana a da istovremeno i dalje drže vrata zatvorena za Tursku. 

  

Kako javlja novinska agencija Srna cilj konferencije je i da se ponudi 
dopunjeni paket Butmirskih predloga za reforme i dopune Ustava BiH, kao i da se 
perspektiva približavanja BiH Evropi stavi u ‘središte kako kampanje tako i 
samih oktobarskih izbora u toj zemlji’. 

  

Trifković, pak, smatra da je cilj EU i SAD da se srubi Republika Srpska na 
praznu ljušturu od koje će ostati samo ime i da se povećaju ovlašćenja 
centralne vlasti Muslimana (tzv. Bošnjaka) tako sto će što više tih ingerencija 
predviđenih Dejtonom preći u ruke centralne vlasti u Sarajevu. Ukoliko pak Srbi 
tome budu pružali otpor, oni će biti optuženi za nedostatak napretka prema 
evropskim integracijama. 

  

Premijeru Miloradu Dodiku, kako navodi Trifković, ostaje da tome pruža čvrst 
otpor sa stanovišta odbrane Dejtona. Uz sve svoje nedostatke Dejton je pruzio 
okvir za mir koji već preko trinaest godina vlada u BiH. Svako poigravanje sa 
njegovim osnovnim postavkama bi samo doprinelo nestabilnosti koji nije u 
ničijem interesu. 

  

U Evropi ne postoji isti nivo konsensusa o tvrdom odnosu prema Republici 
Srpskoj koji je pokušao da stvori američki podsekretar za spoljne poslove 
Džejmsa Štajnberga jesenas u Butmiru. 

  

''Konferencija u junu će možda ponuditi nekakve ‘šargarepice’ u vidu ponude 
evropskih kredita i drugih oblika pomoći ukoliko se krene putem onoga šta 
pobornici centralizovane Bosne zovu funcionalnom državom. Srpska strana treba 
da bude načisto da je reč o istom scenariju kojeg smo videli još od dana 
zaključivanje Dejtonskog sporazuma a to je da se bez jednog ispaljenog metka, 
za diplomatskim zelenim stolom, proizvede onaj ishod rata koji Muslimani nisu 
uspeli da izvoju na bojnom polju'', kaže Trifković. 


''Što su Srbi krotkiji u negaciji sopstevnih nacionalnih i državnih interesa i 
u prihvatanju raznih diktata - bilo da je reč o pokajničkim rezolucijama ili da 
je reč o političkim i medjunarodno pravnim aspektima to je Zapadni Balkan bliži 
nekoj ‘stabilizaciji i napretku’. ‘Ispunite sledeće uslove i bićete korak 
bliže’. Nikad niko iz EU nije rekao jasno i glasno ni Srbiji ni BiH, da o 
Makedoniji i Crnoj Gori i ne govorimo, koliko tih koraka treba da bude 
napravljeno da bi se bar makar približili čekaonici EU ako ne već i ulasku u 
nju. 

  

Slovacki ministar spoljnih poslova Miroslav Lajčak smatra da se sa 
konferencijom u Sarajevu želi da nastavi obnavljanje progresa koji su zemlje 
Zapadnog Balkana ostvarile na putu ka EU i da bi taj skup trebao i da “obori“ 
tvrdnje prema kojima postoji umor od proširenja EU. 

  

''Gospodin Lajčak pod progresom najverovatnije ubroja de facto pristajanja 
Tadicevog režima u Beogradu na razne oblike indirektnog pirznavanja 
nezavisnosti Kosova i Metohije, prihvatanja EULEX-ove misije u decembru 2008. 
godine i krohtko pristajanje na zavodjenje Tačijeve vlasti na severu Pokrajine. 
Kroz vrlo surov i vrlo krut oblik uskraćivanja materijalnih beneficija Srbima u 
Mitrovici. Gospodin Lajčak u taj napredak najverovatnije ubraja i inicijativu 
predsednika Tadića za usvajanju sramne Srebreničke rezolucije u Skupstini 
Srbije , kao i Tadićev ponizavajući put u Hrvatsku'', objasnio je on. 

http://www.vesti-online.com/Dijaspora/drzava/Nemacka/Vesti/41293/Tadiceva-izdaja-srpskih-interesa

_______________________________________________
SIM mailing list
[email protected]
http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim

Одговори путем е-поште