NOĆ UOČI SJEDNICE SKUPŠTINE NA KOJOJ SE RASPRAVLjA O POVJERENjU KABINETU MILA ĐUKANOVIĆA, NAKON PRITISKA JAVNOSTI I PRESUDA UPRAVNOG SUDA IZVRŠNA VLAST OBJAVILA ODGOVORE NA UPITNIK EK KOJE SU KRILI OD JAVNOSTI OD 9. DECEMBRA 2009. GODINE
Vlada Briselu priznala postojanje organizovanog kriminala Vlada Crne Gore sinoć je, objavljivanjem odgovora na Upitnik Evropske komiisije, po prvi put priznala da se "prema dosadašnjim iskustvima može konstatovati činjenica postojanja međunarodne dimenzije organizovanog kriminala koji se manifestuje kroz krijumčarenje droga, ljudi, roba, oružja, vozila". Navodi se i da teritorija Crne Gore predstavlja tranzitno područje u odnosu na navedene pojavne oblike ispoljavanja. Vlada Crne Gore je na sajtu objavila odgovore na Upitnik Evropske komisije koje je od očiju javnosti krila od 9. decembra 2009. godine kada je premijer Milo Đukanović zvanično predao dvanaest knjiga sa 4.433 strane teksta tadašnjem evropskom komesaru za proširenje Oli Renu. Objavljeni su i odgovori na 673 dodatna pitanja koja je juče Briselu dostavio Aleksandar Pejović, šef misije Crne Gore pri Evropskoj uniji. Upravni sud Crne Gore 28. februara po tužbi Asocijacije mladih novinara donio je presudu na osnovu koje se Vladi zabranjuje da u tajnosti drži odgovore na Upitnik. Potom je, 18. marta isti sud donio presudu kojom se Vladi, odnosno Ministarstvu za evropske integracije nalaže da dostavi primjerak odgovora na Upitnik EK, a po tužbi NVO MANS. Iz Vlade je do sada saopštavano da će odgovori biti javni kada se završi konsultativni proces i u potpunosti odgovori na dodatna pitanja iz Brisela. Očekuje se da EK do kraja godine pripremi mišljenje o crnogorskom zahtjevu za članstvo, što je "Danu" prije dva dana potvrdio i izvjestilac Evropskog parlamenta Čarls Tenok najavljujući raspravu o Crnoj Gori na jesen. Crna Gora je aplikaciju za članstvo u EU predala 15. decembra 2008. godine. Vlada u odgovorima na pitanja iz Upitnika u dijelu o pravdi, slobodi i bezbjednosti, na pitanje o međunarodnom kriminalu, priznaje ono što se često usteže da saopšti domaćoj javnosti - da je crnogorski organizovani kriminal dio mnogo šire mreže, koja svoje pipke ima i u Južnoj Americi. Ovo pitanje izazvalo je veliku pažnju domaće javnosti posljednjih mjeseci, zato što je veliki dio opozicionih subjekata smatrao da će Vlada gotovo sigurno pokušati da izbjegne da prizna da zemlja sa 630.000 stanovnika može da ima tako moćan organizovani kriminal. Međutim, u odgovoru na pitanje 50 u poglavlju 24 Vlada izjavljuje Evropskoj komisiji da "prema svim dosadašnjim rezultatima, može se konstatovati postojanje međunarodne dimenzije organizovanog kriminala koja se manifestuje kroz krijumčarenje droge, ljudi, roba, oružja i vozila". - Teritorija Crne Gore predstavlja tranzitno područje u odnosu na navedene pojavne oblike ispoljavanja. Dosadašnji rad i postupanje državnih organa, potvrdili su povezanost organizovanog kriminala u Crnoj Gori sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa u inostranstvu, a posebno sa grupama koje djeluju na području zemalja nastalih raspadom bivše SFRJ - ističe se u tekstu odgovora na pitanja na koja, prema dostupnim saznanjima "Dana", ima i dodatnih pitanja u nedavnom setu od 673, a na koja je u međuvremenu odgovoreno. - Povezanost kriminalnih grupa sa prostora Crne Gore sa kriminalnim grupama iz inostranstva prisutna je kod gotovo svih procesuiranih krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala. Ta povezanost se ispoljava po izvršiocima, (tako što su povezani sa saradnicima u inostranstvu ili strani državljani imaju saučesnike u Crnoj Gori) i po predmetu izvršenja djela (tako što predmet krivičnog djela potiče iz inostranstva) - kaže se u tekstu odgovora koje potpisuju ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović i direktor crnogorske Uprave policije Veselin Veljović, sa saradnicima. Oni dalje analitičarima Evropske komisije ukazuju da rad Nacionalnog biroa Interpola - Podgorica pokazuje da postoji dobra povezanost kriminalnih grupa sa teritorije bivše Jugoslavije i Albanije. - Međunarodna dimenzija organizovanog kriminala se pokazuje i kroz šverc droge preko naše teritorije, u kojem po pravilu, učestvuju naši državljani kao članovi međunarodnih kriminalnih grupa. Po broju i obimu krijumčarenja, ističu se grupe nastale udruživanjem kriminalnih struktura iz Albanije, Crne Gore i ostalih bivših jugoslovenskih republika, koje se u dužem vremenskom periodu bave krijumčarenjem produkta kanabisa proizvedenog u Albaniji, preko našeg područja, do BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i dalje prema zemljama EU - piše u odgovoru EK, koja je inače, prepoznata kao institucija koja u svom izvještaju o stanju napretka Crne Gore stalno ukazuje na problem narko-kriminala u Crnoj Gori. Vlada poručuje i da je tužilac gonio 53 lica u 2009. godini za krivično djelo "stavljanja u promet opojnih droga". Centralno pitanje jeste šverc narkotika iz udaljenih djelova svijeta, odnosno iz Južne Amerike i Avganistana, što su iz Vlade dosad pokušali da umanje kao problem, ili da ga predstave kao nešto što nije toliko karakteristično za Crnu Goru. Uprkos takvim stavovima, u kojima je u posljednje vrijeme posebno prednjačio crnogorski premijer i lider DPS-a Milo Đukanović Vlada Briselu pokazuje nešto drugačije stanje stvari. - Za Crnu Goru je aktuelna "Balkanska ruta" krijumčarenja avganistanskog heroina, jer preko Crne Gore ide manji krak prema BiH, Hrvatskoj, i dalje prema zemljama EU, a ulazni putevi ove droge su na granici sa Kosovom, u prvom redu, kao i sa Albanijom. Kada je u pitanju obim, isporuke heroina koji se kreće ovom putanjom, uglavnom se kreću od jedan od pet kilograma narkotika. Najveći procenat tranzitira preko našeg područja, a jedan mnogo manji dio ostaje u zemlji za potrebe ovdašnjim konzumentyma. Ovo krijumčarenje odlikuje i dobra međunarodna povezanost kriminalaca iz Crne Gore i njihovih partnera sa prostora cijelog Balkana, posebno Kosova i bivših republika SFRJ - naglašava se u tekstu odgovora Evropskoj komisiji, na osnovu čega se može zaključiti da je ovaj odgovor zapravo prvi zvanični dokument kojim Vlada Crne Gore u posljedih nekoliko godina definitivno priznaje da na Kosovu i Metohiji postoje partneri crnogorskih kriminalaca. Na tu temu, koju nijesu u odgovorima EK htjeli da izbjegnu, Vlada saopštava da je "Crna Gora značajno geografsko područje i po pitanju krijumčarenja kokaina koji dolazi iz Južne Amerike preko Sredozemnog mora, do naše obale". - Odatle se dalje krijumčari sredstvima kopnenog saobraćaja do zemalja regiona i zemalja EU. Ovdje se na osnovu dosadašnjih iskustava, uočavaju dva načina djelovanja korišćenje kontejnerskog robnog transporta i skrivanje kokaina u legalnoj robi. Za ovo krijumčarenje je karakteristična dobra međunarodna povezanost kriminalnih grupa, velike isporuke, ulaganje značajnih iznosa u ovakve poslove, korišćenje pravnih i fiktivnih firmi i ogromni profit koji se dijeli kada se kokain plasira na ilegalno tržište zemalja EU. Kada je posada broda umiješana u krijumčarenje, njeni članovi kriju pakovanja sa kokainom u šupljinama broda, i na taj način ga krijumčare do naše obale u cilju predaje crnogorskim kriminalnim grupama koje organizuju dalji tranzit ka državama EU. Kao jedan od načina šverca kokaina, koji nije zanemarljiv, treba pomenuti i krijumčarenje avionskim saobraćajem, gdje naše kriminalne grupe angažuju takozvane "kurure" koji skrivaju kokain u prtljagu a nerijetko i u želucu ili tjelesnim šupljinama. Informacije o krijumčarenju kokaina, koje se prikupljaju ili razmjenjuju na međunarodnom nivou, ukazuju na učešće naših državljana na poslovima distribucije koji se vrše daleko od crnogorskih granica. Ovako stečen novac nerijetko se usmjerava prema Crnoj Gori i ulaže se u legalne poslove - kupovinu nekretnina, vozila... - ističe se u odgovoru na pitanje o međunarodnom organizovanom kriminalu. U dijelu odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske komisije koja se odnose na ljudska prava Vlada ističe da pravni sistem u Crnoj Gori osigurava visok stepen njihove zaštite. Pobrojano je da su Ustavom, pored ostalog, garantovani jednakost pred zakonom, zabrana diskriminacije, zajemčeni dostojanstvo i nepovredivost ličnosti kao i pravo na pravično suđenje u razumnom roku i sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti. Najvišim pravnim aktom, kako je pobrojano u odgovoru, garantovane su i slobode sindikalnog organizovanja i javnog okupljanja. Evropska komisija od Vlade je u okviru pitanja koja se tiču zaštite ljudskih prava tražila i podatke o mjerama kojima je cilj sprečavanje mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne u državnim ustanovama, zatvorima ili policijskim stanicama. Vlada je u odgovoru istakla da su Zakonom o policiji precizno regulisane situacije kada je policijski službenik ovlašćen da primijeni sredstva prinude. Precizira se da će policijski službenik upotrijebiti sredstvo prinude tako da službenu radnju obavi srazmjerno opasnosti koju treba otkloniti i sa najmanje štetnih posljedica po lice protiv koga se sredstvo prinude upotrebljava. - Prema Kodeksu policijske etike policijski službenik odgovara za bezbjednost svakog lica lišenog slobode i štiti ga - tvrdi Vlada Crne Gore. U Vladinom odgovoru na ovo pitanje nema ni riječi o brojnim primjerima policijske torture u Crnoj Gori U istom setu odgovora Vlada je saopštila podatak da je prosječno trajanje pritvora u predmetima koji su pravosnažno završeni tokom 2008. godine bilo 70,51 dan. Pitanja iz oblasti demokratije i ljudskih prava odnosila su se na pravni sistem u Crnoj Gori, kao i funkcionisanje Skupštine, sudstva, tužilaštva i policije i uglavnom su bila opšteg karaktera, pa su takvi i odgovori koji dominantno sadrže pobrojane statističke podatke i izvode iz zakona i drugih propisa. Na pitanje koliko se napredovalo u primjeni Zakona za sprovođenje Ustava odgovoreno je da su prvobitno dati nerealni rokovi produženi na dvije godine tokom kojih je od 16 predviđenih zakona usvojeno 13, dok je u toku je proces donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama, Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i Zakona o izboru odbornika i poslanika. U odgovoru na pitanje da li su uočene neke slabosti Ustava i postoji li namjera da se on mijenja, navedeno je da "nije moguće precizno definisati eventualne slabosti Ustava". Evropsku komisiju interesovao je i broj pripadnika etničkih manjina u policiji, sudstvu i tužilaštvu, ali Vlada, kako je navedeno, ne raspolaže tim podacima. Iako je to traženo od nje, Vlada nije pružila nijedan konkretan podatak u vezi sa tim u kojoj mjeri uzima u obzir preporuke tijela koja vrše administrativnu kontrolu koja omogućava građanima žalbu na rad javnih službi. Kao nedostatke sa kojima se suočila u procesu reforme javne uprave, Vlada je navela neiskustva i nesnalaženje službenika, njihovu nedovoljnu obaviještenost, strah od promjena, nedostatak akcije kod pojedinih organa, kao i početni nedostatak kreativnog mladog kadra sa znanjem stranih jezika i korišćenjem IT-a. Ekipa "Dana" Pritisak urodio plodom Predsjednik Nacionalog savjeta za evropske integracije i lider opozicionog Pokreta za promjene Nebojša Medojević objavljivanje odgovora na Upitnik Evropske komisije smatra rezultatom unutrašnjeg pritiska na Vladu Crne Gore. Medojević je uvjeren da je termin objavljivanja odgovora usklađen sa datumom održavanja sjednice Skupštine na kojoj će se, na zahtjev opozicije, raspravljati o povjerenju Vladi. - Više nijesu mogli odugovlačiti i vjerovatno su očekivali da će to na sjednici parlamenta biti jedno od značajnijih pitanja zbog kojih će opozicija argumentovano napadati Vladu - istakao je Medojević u izjavi za "Dan". Medojević pretpostavlja da je objavljivanje odgovora i rezultat pritiska ministarke za evropske integracije Gordane Đurović jer je za nju veliki udarac to što se ne poštuju odluke Upravnog suda i optužuju za prikrivanje podataka. - Pod pritiskom opozicije, civilnog sektora i medija postalo je neizdrživo i Vlada je došla u situaciju da ne izvršava presude suda. To znači da kada se okupi široki front koji čine opozicija, civilni sektor i mediji udruže za isti projekat DPS pada - kazao je Medojević poručujući da je udruženi pritisak na Vladu idealan recept protiv režima jer "kao što smo spasili Taru potapanja, tako ćemo spasiti i Crnu Goru od potapanja". Privoljeli ih poštovanju zakona Sada se pokazao potpuni besmisao i siledžijstvo koje je Vlada primijenila kada je odlučila da odgovore ne objavi, kazao je "Danu" Andrija Mandić, predsjednik Nove srpske demokratije komentarišući sinoćnju odluku Vlade da objavi odgovore na Upitnik EK. On ističe da je simptomatično to što je Vlada odgovore objavila noć uoči sjednice parlamenta na kojoj se raspravlja o povjerenju kabinetu premijera Mila Đukanovića. - Dobro je što će javnosti biti kazano da sa ovom Vladom jedino pritisak može da da neke rezultate da bi se oni privoljeli poštovanju zakona - zaključio je Mandić podsjećajući na presudu Upravnog suda kojom se od Vlade traži da objavi odgovore, a na čije se izvršenje čeka od 18. marta. Za korupciju osuđeno 156 lica Ukupan broj pravosnažnih presuda za krivična djela sa elementima korupcije do 20. oktobra 2009. bio je 376, a one su se odnosile na 494 lica. Osuđujućih presuda je bilo 136 protiv 156 lica. Kazne zatvora do osam godina dobilo je 35 lica, osam godina dva lica, uslovno je osuđeno 113, dok je novčano kažnjeno šest lica. Od krivičnih djela zloupotreba službenog položaja bila je zastupljena u 81 slučaju, od čega je 45 lica zloupotrijebilo ovlašćenja u privredi, pet osoba je primilo mito, dok je njih 15 davalo mito. Za nesavjestan rad u službi osuđeno je 10 lica. U prvih šest mjeseci 2009. podnijeto je 111 prijava protiv 173 lica, od čega je Uprava policije podnijela 18 prijava protiv 24 lica, a drugi subjekti 95 prijava protiv 149 lica. Državno tužilaštvo je kod sudova tokom 2006. zastupalo 79 optuženja protiv 104 lica, tokom 2007. godine 61 optuženje protiv 90 lica, u 2008. godini 34 optuženja protiv 50 lica i tokom 2009. protiv tri lica zastupana su tri optužna predloga. Vjerske zajednice raspolažu svojom imovinom Evropsku komisiju zanimalo je i na koji se način obezbjeđuje u Crnoj Gori sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti, a u Vladinom odgovoru ističe se da je to pravo garantovano Ustavom. - Državna pomoć vjerskim zajednicama se realizuje kroz participaciju u doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje sveštenika - 50 odsto tih troškova, a u najvećem obimu u ulaganjima u sakralne objekte naročito za zaštitu onih objekata koji imaju karakter spomenika kulture. Država finansijski pomaže duhovne manifestacije i kulturne aktivnosti vjerskih zajednica. Vjerske zajednice raspolažu svojom imovinom. Država se ne miješa u unutrašnju organizaciju crkvenih poslova - kaže se u Vladinom odgovoru. Vlada je saopštila da i pored očekivanja SPC i tzv. CPC da država "presudi" u vezi njihovih razlika po pitanju imovine, "poštovanje evropski afirmisanih principa može jedino trajno voditi rješavanju ovih odnosa bez uplitanja države i politike u samostalnost obavljanja njihovih vjerskih poslova". Interesovala ih i komunalna policija Dodatna pitanja dostavljena su iz skoro svih oblasti osim iz socio-ekonomskih podataka, strukturnih pokazatelja i procesa pregovaranja o zaradama i sistemu socijalnog osiguranja. Evropsku komisiju je, pored ostalog, kada je riječ o demokratiji i vladavini prava, interesovalo pojašnjenje navoda iz prethodnog odgovora da skupštinski Odsjek za evropske integracije ne obavlja sve svoje dužnosti. Ostalo joj je nejasno ko ima pravo glasa na parlamentarnim izborima. Komisiju su interesovali i takvi detalji kao što je zakonska osnova funkcionisanja komunalne policije. Protiv novinara 32 postupka U odgovoru na jedno od pitanja iz oblasti ljudskih prava Vlada je navela podatak da su u Crnoj Gori od 2004. godine vođena 32 sudska postupka protiv novinara zbog klevete. U tom periodu, kako je navedeno, donijeto je 13 oslobađajućih presuda i četiri osuđujuće i to na novčane iznose od 800, 1.200, 2.000 i 5.000 eura. Navode se i podaci o tužbama za naknadu štete zbog klevete putem medija. Po tim podacima u 2004. godini bila je jedna takva tužba, ali se ne navodi dosuđeni iznos. Naredne godine bilo ih je čak sedam, a dosuđeno je četiri puta po 5.000 eura i u po jednom slučaju osam, odnosno 10.000 eura. U 2006. i 2007. godini podnijeto je po devet tužbi za klevetu putem medija, dok ih je 2008. bilo ukupno pet. Bez podataka o zastupljenosti manjina Vlada nije Evropskoj komisiji dostavila statističke podatke o zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda u javnim službama, organima državne vlasti i lokalnim samoupravama. To su u odgovoru na pitanje pokušali da opravdaju time da su u dva navrata pokušali da dođu do tih podataka ali da se kao glavna prepreka pokazalo postojanje mogućnosti da se ispitanici ne izjasne o nacionalnoj pripadnosti. Umjesto ukupnih podataka Vlada je dostavila cifre koje govore samo o zastupljenosti manjina u Skupštini i izvršnoj vlasti. Tako se u tabeli prikazuje da u aktuelnom sazivu parlamenta ima 11 Bošnjaka, šest Albanaca i po jedan Musliman i Hrvat. Po dostavljenim podacima, od 21 člana Vlade tri su pripadnici manjina, i to ministar rada i socijalnog staranja koji se izjasnio kao Musliman, zaštite ljudskih i manjinskih prava koji je Albanac i ministar bez portfelja, po nacionalnosti Bošnjak. Prećutali Duškovo ubistvo Vlada Crne Gore je u odgovorima na Upitnik prećutala ubistvo direktora i glavnog i odgovornog urednika "Dana" Duška Jovanovića. Taj zločin, koji je i dalje nerasvijetljen, na šta u svojim izvještajima ukazuju sve međunarodne institucije, nije se našao ni u jednoj rečenici obimnih Vladinih odgovora. Za tako nešto sigurno je bilo prostora, na primjer u dijelu u kojem se odgovara na pitanja EK vezano za teška ubistva ili slobodu medija. Prvu banku preuzima država? Na predlog Centralne banke, država može da dokapitalizuje Prvu banku, ocjenjuje se u odgovoru na pitanje EK o stanju u Prvoj banci, čiji su vlasnici Đukanovići, Milo i Aco. Revizija je utvrdila da ima dovoljno razloga za zabrinutost da bez stabilnih izvora finansiranja banka neće opstati na duži period. - Ukoliko postojeći akcionari nijesu u stanju da dokapitalizuju banku, onda proces dokapitalizacije može da na predlog Centralne banke sprovede država - kaže se u odgovoru upućenom EK. Povodom Prve banke, stiglo je i dodatno pitanje na koje Vlada odgovara da se mora uskladiti poslovanje sa zakonom, izvršiti revizija i ostvariti puna nezavisnost CBGG u tom poslu. Zato se predlaže donošenje zakona o CBCG, izmjena zakona o bankama, i izmjene zakona o stečaju i likvidaciji banaka, pa se tek onda može govoriti o utvrđivanju strategije za Prvu banku. Slijedi provjera istinitosti Objavljivanje odgovora na Upitnik EK, direktor monitoring programa NVO MANS Vuk Maraš smatra "prvenstveno pobjedom pravnog sistema u Crnoj Gori jer je konačno ispoštovana odluka Upravnog suda kojom je prekinuto sada već višemjesečno gaženje pravnog sistema i Zakona o slobodnom pristupu informacijama od strane Ministarstva za evropske integracije i premijera, ali i pobjedom građana Crne Gore i civilnog sektora". - Ostaje da se vidi i vrijeme će pokazati da li je Vlada Crne Gore dala istinite odgovore na Upitnik ili je neke podatke fingirala. Ono što mislim da je sigurno jeste da su iz ove priče izvukli lekciju da se ne smiju igrati sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama i da ne smiju na ovako netransparentan način, kao što je to do sada bio slučaj, da vode proces evropskih integracija - kazao je Maraš "Danu" ističući da mu je drago što su se u Vladi u posljednjem trenutku urazumili. On se nada da će u narednom periodu u procesu evropskih integracija javnost, pa i sam civilni sektor, biti puno više uključeni. Spremni za vojne baze Vlada je u dijelu odgovora na Upitnik koji se tiču spoljne politike i bezbjednosti saopštila da će Crna Gora nakon pristupanja EU biti u potpunosti spremna i sposobna da aktivno učestvuje u spoljnoj, bezbjednosnoj i odbrambenoj politici. - Iako mala zemlja Crna Gora je spremna staviti na raspolaganje postojeće vojne i civilne kapacitete, kao i one koji će se razviti u skorijoj budućnosti, kako bi doprinijela što uspješnijem izvođenju zajedničkih operacija razoružanja, humanitarnih zadataka i spasavanja, vojnog savjetovanja i pomoći, prevenciji konflikata, održavanju mira, zadataka borbenih snaga u upravljanju krizama, u borbi protiv terorizma, uključujući uspostavljanje mira i postkonfliktnu stabilizaciju - obećala je Vlada. Vlada je obećala EK i da će Crna Gora u potpunosti i bez rezerve prihvatiti odredbe ugovora o EU. Nedostaje 1.100 službenika U odgovorima se navodi da u organima državne uprave ukupno radi 52.194 službenika. Izdvojeno su navedeni podaci o broju zaposlenih u ministarstvima i vladinim agencijama, upravama i direkcijama, gdje radi 11.625 službenika. Pri tom, sistematizovanih radnih mjesta ima 12.765, što znači da Vladi nedostaje čak 1.100 službenika. Bez konfiskacija Vlada Crne Gore priznala je da nema podataka o oduzimanju imovine tokom krivičnog postupka, na šta se odnosilo dodatno pitanje "molimo navedite statističke podatke o konfiskacijama". - Prema podacima viših sudova, nije bilo predmeta u vezi konfiskacije po zahtjevima za pružanje međunarodne pravne pomoći - kaže se u tekstu. http://www.dan.co.me/index.php?nivo=3&rubrika=Politika&clanak=227183&datum=2 010-04-13
_______________________________________________ SIM mailing list [email protected] http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim
