Oni su ostvarili američki san

Novosti online | 09. jul 2010. 11:47 | Komentara:  
<http://www.novosti.rs/vesti/planeta.70.html:291679-Oni-su-ostvarili-americki-san>
 2 

U SAD živi oko milion naših ljudi, koji su u deset talasa osvajali Ameriku i 
postali ugledna etnička grupa. Srbi u SAD imaju pet oskarovaca, tri dobitnika 
Pulicerove nagrade i na stotine odlikovanih

Prethodna 
<http://www.novosti.rs/vesti/planeta.70.html:291679-Oni-su-ostvarili-americki-san>
  

 
<http://www.novosti.rs/upload/thumbs/images/gallery/2010/07/fiser/03Vidovdan_620x0.jpg>
 Description: Vidovdan u crkvi u Džeksonu 1894. godine 
<http://www.novosti.rs/upload/thumbs/images/gallery/2010/07/fiser/04Filadelfija_620x0.jpg>
 Description: Filadelfija 1815. godine 
<http://www.novosti.rs/upload/thumbs/images/gallery/2010/07/fiser/02fisher_620x0.jpg>
 Description: Porodica Fišer-Šagić 1933. godine 
<http://www.novosti.rs/upload/thumbs/images/gallery/2010/07/fiser/05Fisera_620x0.jpg>
 Description: Grob Džordža Fišera 

Sledeća 
<http://www.novosti.rs/vesti/planeta.70.html:291679-Oni-su-ostvarili-americki-san>
  

 

09. jul 2010. 11:50 

Vidovdan u crkvi u Džeksonu 1894. godine 

Đorđe Šagić, prvi srpski doseljenik


Izdvajamo iz teksta


U Ameriku su prvo odlazili bokeljski mornari, srpski misionari i avanturisti, 
brdska sirotinja sa Balkana, seljaci i radnici

KADA je prvi Srbin davne 1815. godine kročio na dok luke Filadelfija imao je 
sreću da ga lokalni policajac privede u Biro za doseljenike. Tako je zvanično 
registrovan prvi srpski doseljenik u SAD. Bio je to mladi sveštenik Đorđe Šagić 
iz Sremskih Karlovaca koji je dobio američko ime Džordž Fišer. Danas se njegov 
portret nalazi u Gradskom muzeju Hjuston, jer je Šagić postao istorijska 
ličnost Amerike. Njegov put je potom sledilo na stotine Srba u Americi. 

Ovim rečima je Slavica Rakić, delegat iz Australije na Skupštini dijaspore u 
Beogradu predstavila knjigu “Srbi u Americi 1815 - 2010” Marka Lopušine i 
ocenila je reč o svojevrsnom dnevniku o ljudima koji su ostvarili američki san. 

U Ameriku su prvo odlazili bokeljski mornari, srpski misionari i avanturisti, 
brdska sirotinja sa Balkana, seljaci i radnici. Ulazilo se preko Kalifornije, 
jer je ona bila poljoprivredni raj, a potom i zlatni rudnik, pa su srpski 
pioniri naseljavali zapadne gradove, Los Anđeles i San Francisko. 

Lagano su se širili prema kontinenalnom delu, ka Nevadi, Juti, Montani, 
Arizoni, Pensilvaniji i Ilinoisu. U ovim državama Srbi osnivaju svoja prva 
nacionalna društva, podižu crkvu Sveti Sava u Džeksonu i otvaraju redakcije 
svojih novina. 

- Uzbuđeni zbog ratnih događanja na Balkanu i posebno u otadžbini, američki 
Srbi formirali su prvu nacionalnu i političku organizaciju, Srpsku narodnu 
odbranu – SNO. Po završetku rata 1945. započeo je treći talas useljavanja Srba 
u SAD, koji je trajao punih dvadeset godina. Tada se uselilo se oko 250.000 
bivših ratnih zarobljenika, izbeglica i raseljenih lica, protivnika komunizma u 
novoj Jugoslaviji, kojima je Amerika davala prividni status političkih 
emigranata - kaže Zoran Kolundžija, direktor izdavačke kuće “Prometej”.- U 
Čikagu je bilo sedište Srpske pravoslavne crkve i Srpske narodne odbrane, u 
Pitsburgu je postojao Srpski narodni savez, u Njujorku je delovalo Udruženja 
boraca Jugoslovenske kraljevske vojske.

Američkim Srbima su u petom talasu doseljavanja, izazvanom građanskim ratom 
1991. i raspadom SFRJ, iz otadžbinskih zemalja počeli da se pridružuju vojni 
begunci, izbeglice, stručnjaci i mlada srpska inteligencija. Prva stanica novih 
doseljenika u Americi bili su grad Tuson u Arizoni, Čikago i okolna mesta, 
potom Detroit, Pitsburg, Njujork, Los Anđeles i San Francisko. 

- Uspelo nam je da Holivud pretvorimo srpsko selo i da na američke univerzitete 
uselimo preko 2.000 studenata, za koje se tvrdi da su nove Tesle. Koliko danas 
ima Srba u SAD utvrdiće popis stanovnika, koji je počeo u proleće ove godine - 
kaže autor knjige.- Kongres srpskog ujedinjenja tim povodom je povo kampanju da 
se Srbi u popisu izjasne i potvrde svoje srpsko poreklo. Očekuje se da ove 
jeseni popis pokaže da Srba u SAD ima najmanje milion.

Tome što su američki Srbi sačuvali svoj nacionalni identitet najviše je 
doprinela Srpska pravoslavna crkva. A, na jesen bi Njegova svetost patrijarh 
srpski gospodin Irinej trebalo da dođe prvi put u SAD na proslavu stogodišnjice 
osnivanja hrama Svetog Save u San Gabrijelu, u Kaliforniji, gde se naselio prvi 
Srbin pre dva veka.

Kada je u proleće 2010. američki fotograf Lari Malete iz Hjustona odlučio da 
poseti zemlju rođenja njegovog čukundede Đorđa Šagića i prvog srpskog pionira u 
SAD, poznatijeg kao Džordž Fišer, točak srpske istorije u Americi pokrenuo se 
unatrag. 

SRPSKA ELITA

U SAD živi oko milion naših ljudi, koji su u deset talasa osvajali ovu zemlju i 
postali ugledna etnička grupa. Srbi u SAD imaju pet oskarovaca, tri dobitnika 
Pulicerove nagrade i na stotine odlikovanih ljudi. 

Tu istoriju prvi su ispisivali brodski slepi putnik Đorđe Šagić, episkopi 
Dabović, Mardarije, Nikolaj, Dionisije, naučnici Mihailo Pupin i Nikola Tesla, 
patriota Mihailo Dučić i pesnik Jovan Dučić, kralj Petar II Karađorđević, princ 
Andreja i kneginja Jelisaveta, četničke vojvode Đujić, Jevđević, Đurišić, 
košarkaški genije Petar Pit Maravić, filmski umetnik i oskarovac Mladen 
Sekulović, poznat kao Karl Malden, pisci Vilijam Jovanović, Čarls Simić i Stiv 
Tešić. Takođe i političari Majk Stepović, Helen Delić-Bentli, Miroslav Đorđević.

"Oskarovci" srpskog porekla su:Karl Malden, Stiv Tešić, Zoran Perišić, Mirko 
Kovačević i Dejan Ilić

Prestižnu Pulicerovu nagradu dobili su: Mihailo Pupin, Volter Bogdanić i Čarls 
Simić

http://www.novosti.rs/vesti/planeta.70.html:291679-Oni-su-ostvarili-americki-san

<<image001.jpg>>

<<image002.jpg>>

<<image003.jpg>>

<<image004.jpg>>

_______________________________________________
SIM mailing list
SIM@antic.org
http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim

Одговори путем е-поште