HRVATSKI SAJT TVRDI: PRIJAVA PROTIV DINKIĆA KRIJE TAJNU ĐINĐIĆEVOG UBISTVA 

sreda, 21 jul 2010 15:10 Necenzurirano.com 

 

Hrvati tvrde da je Dinkić sakrio od Đinđićeve vlade podatke o Miloševićevim 
tajnim računima i toku novca opljačkanog 90-ih godina iz Srbije 


Kaznena prijava protiv Mlađana Dinkića od 17. veljače 2006. godine otkriva 
političku pozadinu ubojstva premijera Zorana Đinđića i otvara pitanje Dinkićeve 
odgovornosti za prikrivanje tragova Miloševićevih financijskih operacija pranja 
novca preko tajnih računa na Cipru, ali i tajnih računa u inozemnim bankama, 
koje je Milošević kontrolirao upravo preko tajnih udjela u Zagrebačkoj banci 
d.d. Zagreb. Sadržaj kaznene prijave u cjelosti potvrđuje informacije kako su u 
tim tajnim financijskim operacijama Miloševićevog režima sudjelovale i pravne 
osobe čiji je osnivač i vlasnik bila Zagrebačka banka d.d. Zagreb. Dinkića se, 
ovom strogo povjerljivom kaznenom prijavom, izričito tereti da „je propustio 
obavijestiti Vladu Republike Srbije i druge nadležne institucije o saznanjima 
do kojih je došao, kao i da osigura dokaze o tome na kojim računima u 
inozemstvu je završio dio novca koji je prebacivan iz Republike Srbije na 
opisani način, i propustio je poduzeti pravne korake radi vraćanja novca koji 
je bez pravnog osnova prenijet na račune drugih osoba“. Činjenica da je Dinkić 
sakrio dokaze o tzv. Miloševićevim tajnim računima od tadašnjeg premijera 
Zorana Đinđića dovoljno govori o političkim igrama u Đinđićevoj Vladi, koje su 
na kraju dovele do ubojstva srbijanskog premijera.  

Kaznena prijava protiv Dinkića, Labusa, Džinić, Lalića, Živanovića, Spasića, te 
Erić Jović otkriva političku pozadinu ubojstva Zorana Đinđića 

Strogo povjerljiva kaznena prijava koju je beogradski odvjetnik Aleksandar 
Lojpur, podnio dana 17. veljače 2006. godine protiv Mlađana Dinkića, tada 
ministra financija u Vladi Srbije; Miroljuba Labusa, u trenutku podnošenja 
prijave potpredsjednika Vlade Srbije; Vesne Džinić, tada pomoćnice srbijanskog 
ministra financija; Dušana Lalića, tada direktora Direkcije za pravne i 
zakonodavne poslove Narodne banke Srbije; Nikole Živanovića, ranije vršitelja 
dužnosti predsjednika Beogradske banke a.d. u Beogradu; Mladena Spasića, u 
trenutku podnošenja prijave šefa Uprave za borbu protiv organiziranog kriminala 
MUP-a Srbije; te Mire Erić Jović, ranije šefice Sektora kontrole Narodne banke 
Jugoslavije; otkriva političku pozadinu ubojstva Zorana Đinđića, kao i 
povezanost političke, ekonomske i financijske elite u Hrvatskoj s ubojstvom 
srbijanskog premijera.  

Današnji potpredsjednik Vlade Srbije i ministar ekonomije, prema navodima iz 
kaznene prijave, nije podnio Vladi Zorana Đinđića izvješće o svojim nalazima o 
tzv. Miloševićevim tajnim računima, te je prikrio detalje o tijeku novca koji 
je iz Srbije 90-ih godina izvlačen na tajne inozemne račune.  

Sadržaj kaznene prijave u cijelosti potvrđuje informacije kako su u tim tajnim 
financijskim operacijama Miloševićevog režima sudjelovale i pravne osobe čiji 
je osnivač  i vlasnik bila Zagrebačka banka d.d. Zagreb. 

Dinkić  je zatajio Đinđićevoj Vladi podatke o tzv. Miloševićevim tajnim 
računima i tijeku novca opljačkanog 90-ih godina iz Republike Srbije 

Kaznenom prijavom protiv Dinkića i ostalih, današnjeg potpredsjednika Vlade 
Srbije i ministra ekonomije Mlađana Dinkića, podnositelji prijave terete da je 
u „svojstvu guvernera Narodne banke Jugoslavije i kao šef tima eksperata 
obrazovanog pri Komisiji za ispitivanje zloupotreba u oblasti privrede i 
financijskog poslovanja Vlade Republike Srbije, u vremenu od siječnja 2001. 
godine do daljnjeg ispitivao poslovanje Beogradske banke d.d. COBU (Cyprus 
Offshore Banking Unit), iz Nikozije u Republici Cipar, pa je došao do saznanja: 
da je preko navedene banke vršen odljev novčanih sredstava iz Republike Srbije 
u inozemstvo; da je sredstvima te banke na ime Ljiljane Radenković, Radmnile 
Budišin, i drugih osoba, a bez znanja tih osoba, otvoren lanac off shore 
poduzeća na Cipru, i to: Antexol Trade Ltd., Browncourt Enterprises Ltd., 
Cabcom Marketing Ltd., Hillsay Marketing Ltd., Lamoral Trading Ltd., Southmed 
Holdings Ltd., Vericon Management Ltd., Vantervest Overseas Ltd. I dr.; da su 
preko računa tih poduzeća u vremenu od 1992. do 2003. godine vršena plaćanja po 
nalozima Beogradske banke d.d. COBU bez zakonskog osnova u iznosima vrijednosti 
milijarde dolara; i da je značajan dio tih novčanih sredstava potjecao iz 
vršenja kaznenih djela (trgovina drogama, nezakonita trgovina – šverc naftnim 
derivatima, cigaretama, alkoholnim pićima i drugim proizvodima, itd.); te je na 
opisani način došao do saznanja o tijekovima novca i odljevima novca iz 
Republike Srbije u Republiku Cipar i preko Republike Cipar u druge zemlje“. 

Osim navedenog Dinkića se, ovom strogo povjerljivom kaznenom prijavom, izričito 
tereti da „je propustio obavijestiti Vladu Republike Srbije i druge nadležne 
institucije o saznanjima do kojih je došao, kao i da osigura dokaze o tome na 
kojim računima u inozemstvu je završio dio novca koji je prebacivan iz 
Republike Srbije na opisani način, i propustio je poduzeti pravne korake radi 
vraćanja novca koji je bez pravnog osnova prenijet na račune drugih osoba“. 

Podnositelj kaznene prijave smatra, a u vrlo opširnom obrazloženju, te uz 
nekoliko stotina stranica dokumentacije dokazuje, kako je Dinkić „nevršenjem 
svoje službene dužnosti omogućio pribavljanje protupravne imovinske koristi 
drugim osobama, kao i da je prouzrokovao štetu imovini Republike Srbije u 
iznosu od više milijarda dolara, odnosno kako je prikrio nezakonito porijeklo, 
odnosno lažno prikazao činjenice o imovini saznanjem da ta imovina potječe od 
kaznenih djela“. 

Na temelju citiranih navoda iz kaznene prijave od 17. veljače 2006. godine, 
Dinkića se tereti kako je „počinio kazneno djelo zloupotrebe službenog položaja 
iz Članka 359, stavak 4., u svezi sa stavkom 3. i 1. Krivičnog zakonika 
Republike Srbije, u stjecaju sa kaznenim djelom pranja novca iz Članka 231. 
stavak 2. Krivičnog zakonika Republike Srbije“. 

Labus, Dinkić  i Džinić likvidacijom četiri banke pokušali prikriti trag novca 
opljačkanog iz Srbije 

U nastavku kaznene prijave Miroljuba Labusa, Mlađana Dinkića i Vesnu Džinić 
tereti se za organizirano prikrivanje tragova novca opljačkanog iz Srbije 90-ih 
godina, te kako su likvidacijom čak četiri banke, zapravo, pokušali prikriti 
činjenicu da su otkrili tajne račune Miloševićevog režima na kojima su bile 
deponirane milijarde američkih dolara, koje je prema odlukama Đinđićeve Vlade 
nakon istrage trebalo vratiti u Državni proračun Republike Srbije. 

„Miroljub Labus u funkciji predsjednika Savjeta Agencije za osiguranje 
depozita, sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka i Mlađan Dinkić u svojstvu 
člana navedenog Savjeta i Vesna Džinić u svojstvu direktorice navedene Agencije 
imali su saznanje o tome da su na računima poduzeća iz točke 1. ove kaznene 
prijave, a koje su poslovale pod kontrolom Beogradske banke d.d. COBU iz 
Nikozije, na raspolaganju sredstva od više milijarda dolara, a koja sredstva su 
zapravo pripadala kao plasmani u velikom dijelu Beogradskoj banci a.d. iz 
Beograda, Jugobanci a.d. iz Beograda, Beobanci a.d. iz Beograda i Invest banci 
a.d. iz Beograda“, navodi se u kaznenoj prijavi protiv Dinkića, Labusa i 
ostalih, od 17. veljače 2006. godine. 

Dinkić i Labus likvidacijom Jugobanke prikrivali trag o vlasničkim pravima 
Republike Srbije nad dionicama Zagrebačke banke 

Labusa, Dinkića i Džinića, u nastavku prijave tereti se da „su 3.1.2002. godine 
donijeli Odluku o likvidaciji navedene četiri banke, a da nisu prethodno 
poduzeli sve radnje, koje su po zakonu bili dužni poduzeti, radi osiguravanja 
potraživanja i vraćanja novca koji se bez pravnog osnova nalazio u inozemstvu, 
na računu Beogradske banke na Cipru, kao posebne pravne osobe i offshore 
poduzeća otvorenih od strane te banke, te su na taj način omogućili protupravnu 
imovinsku korist npoznatim poduzećima i fizičkim osobama, na čije su račune 
novčana sredstva prebačena sa računa navedenih offshore poduzeća“. 

Ovo je posebno zanimljivo u svjetlu odluke ovog trojca o likvidaciji Jugobanke 
u Beogradu, koja je bila pravni sljednik izvornog osnivača i dioničara 
Zagrebačke banke d.d. Zagreb, čime se očito dodatno pokušala prikriti 
povezanost Zagreba i Beograda u tajnim financijskim operacijama 90-ih godina, 
te spriječiti ne samo povlačenje pitanja tajnih računa i povezanosti 
Miloševićevih tajnih računa s pranjem novca preko Zagrebačke banke i drugih 
pravnih i fizičkih osoba povezanih s Hrvatskom, nego se likvidacijom Jugobanke 
u Beogradu pokušalo i prikriti trag o vlasničkim pravima Republike Srbije nad 
dionicama Zagrebačke banke d.d. Zagreb. 

Drugim riječima, likvidacijom Jugobanke Beograd Dinkić i Labus su očito 
pokušali spriječiti pokretanje pitanja dionica Zagrebačke banke, koje su 
trebale pripasti Jugobanci, odnosno Republici Srbiji, te je očito kako su bili 
uvjereni da je likvidacijom banke to pitanje ujedno i zatvoreno. 

Što su sve Labus i Dinkić sakrili od Đinđića? 

Nije zanemariva niti činjenica da vrijeme donošenja odluke o likvidaciji 
Jugobanke, koincidira s vremenom kada je u Hrvatskoj po malim dioničarima banke 
pokrenuto pitanje vlasništva nad dionicama banke, odnosno kada su podnesene 
prve ozbiljnije prijave za preispitivanje postupka pretvorbe i privatizacije 
Zagrebačke banke d.d. Zagreb. 

Dakle, u svojim službenim izvješćima Đinđićevoj Vladi i osobno premijeru Zoranu 
Đinđiću, Miroljub Labus i Mlađan Dinkić nisu izvjestili srbijanskog premijera o 
novcu na tajnim računima u inozemstvu, zatim o financijskim operacijama pranja 
novca opljačkanog iz Srbije 90-ih godina, a koji je proces planiran i proveden 
značajnim dijelom preko Zagrebačke banke d.d. Zagreb, također nisu izvijestili 
Đinđića niti o konačnim odredištima novca i gdje se novac u tom trenutku 
nalazio, te konačno nisu izvijestili premijera niti o vlasničkim pravima Srbije 
nad dionicama Zagrebačke banke, te o povezanosti operacija pranja novca preko 
tzv. Miloševićevih računa u dogovoru s političkim Zagrebom i Zagrebačkom 
bankom. 

Zašto Dinkić i Labus nisu izradili bilance Beogradske banke na Cipru? 

Upravo zbog toga, kod provedbe istrage, Labus i Dinkić nisu niti u jednom 
trenutku izradili bilancu i inzistirali na sređivanju knjigovodstvene i 
računovodstvene dokumentacije Beogradske banke COBU na Cipru, kako bi i na taj 
način prikrili trag zajedničkim operacijama sa Zagrebačkom bankom d.d. Zagreb i 
inozemnim bankama čiji je osnivač i suvlasnik Zagrebačka banka. 

„Miroljub Labus u svojstvu predsjednika Savjeta Agencije za osiguranje 
depozita, sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka i Mlađan Dinkić u svojstvu 
člana tog Savjeta i Vesna Džinić u svojstvu direktorice navedene Agencije, i 
Nikola Živanović u svojstvu vršitelja dužnosti predsjednika Beogradske banke 
a.d. Beograd, propustili su izraditi bilancu Beogradske banke d.d. COBU iz 
Nikozije, a koju su bili dužni inkorporirati u bilancu Beogradske banke a.d. 
Beograd, nakon otvaranja postupka likvidacije Beogradske banke a.d. Beograd, 
što je dovelo do otvaranja postupka stečaja Beogradske banke a.d. Beograd, čime 
su oštetili u znatnoj mjeri štediše Beogradske banke a.d. Beograd, kao i 
dioničare te banke, kao i omogućili stjecanje protupravne imovinske koristi 
nepoznatim pravnim i fizičkim osobama na čije su račune prenesena financijska 
sredstva sa računa offshore poduzeća opisanih u točki 1. ove kaznene prijave, 
vođenih kod Beogradske banke d.d. COBU, Nikozija“, opisuje se u kaznenoj 
prijavi protiv Dinkića i ostalih. 

Dinkić prikrivao tragove koji bi razotkrili Miloševićevu „hrvatsku vezu“ za 
pranje novca opljačkanog iz Srbije 

Podnositelj kaznene prijave stoga smatra kako su Labus, Dinkić, Džinić i 
Živanović, „kao odgovorne osobe u organizaciji koja vrši privrednu djelatnost 
prikrili poslovne knjige u namjeri da organizacija izbjegne plaćanje svojih 
obveza i prouzrokovali stečaj organizacije prividnim umanjenjem njezine 
imovine, uslijed čega su nastupile teške posljedice za korisnike, kao i 
omogućili stjecanje protupravne imovinske koristi, odnosno prouzrokovali štetu 
većeg obujma“. 

Dokumenti iz kaznene prijave protiv Dinkića, stoga, u cijelosti potvrđuju 
ranije objavljene informacije, o tomu kako je upravo današnji potpredsjednik 
srbijanske Vlade, kao tadašnji guverner Narodne banke Srbije u vrijeme 
Đinđićeve Vlade, igrao ključnu ulogu u prikrivanju Miloševićevih financijskih 
operacija preko tajnih inozemnioh računa, čiji je trag u konačnici vodio prema 
Zagrebu. 

Uništavanjem dokaza i dokumentacije, a za što ga podnositelj citirane kaznene 
prijave izričito optužuje, Dinkić je onemogućavao daljnju istragu Đinđićeve 
Vlade i prikrivao one tragove koji bi razotkrili Miloševićevu „hrvatsku vezu“ 
za pranje novca opljačkanog iz Srbije. 


Nastavlja se ...

Istraživački tim Necenzurirano.com

 

http://standard.rs/vesti/36-politika/5007-hrvatski-sajt-tvrdi-prijava-protiv-dinkia-krije-tajnu-inievog-ubistva-.html

_______________________________________________
SIM mailing list
[email protected]
http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim

Одговори путем е-поште