Poslednje upozorenje Beogradu? 

Komentara 18 
<http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/71084/Poslednje-upozorenje-Beogradu#comment-info>
  

veličina teksta:+ 
<http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/71084/Poslednje-upozorenje-Beogradu> 
- 
<http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/71084/Poslednje-upozorenje-Beogradu> 

Nakon što je Srbija Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija podnela Rezoluciju 
kojom joj predlaže zaključak u vezi sa savetodavnim mišljenjem Međunarodnog 
suda pravde o jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosmeta, usledile su burne 
reakcije Velike Britanije, Nemačke i SAD. Iako je tekst Rezolucije ocenjen kao 
"pomirljiv", pomenutim državama smeta upotreba reči "secesionizam", pa traže da 
je Srbija povuče.

Tekst Rezolucije koji je Srbija podnela u UN domaći stručnjaci uglavnom 
nazivaju "pomirljivim", ali i jedinim mogućim nakon mišljenja Međunarodnog suda 
pravde o Kosmetu. 

  



Stigla Tadićeva pisma



Poruku predsednika Srbije Borisa Tadića u Brisel ministrima spoljnih poslova 
zemalja EU odneo je njegov savetnik Jovan Ratković. Kako se nezvanično saznaje, 
Srbija je ponudila pregovore o "svim otvorenim pitanjima", a pod tim se 
podrazumevaju kako tehnički pregovori koje traži Priština i njeni saveznici, 
ali i pregovori o statusu na čemu insistira Beograd. 

Međutim, i takav stav izazvao je veliko negodovanje zapadnih zemalja, pre svega 
Velike Britanije, SAD i Nemačke. Odgovor na pitanje da li Srbija ovim tekstom 
želi da prekroji mišljenje MSP-a, kupi još vremena ili bolje istrguje ulazak u 
EU, biće očigledan u narednih mesec dana. 

  

Trenutno, prema rečima profesora međunarodnih odnosa na beogradnom Fakultetu 
političkih nauka dr Predraga Simića, moglo bi da dođe do otvorenog sukoba 
Beograda i zapadnih zemalja, što bi moglo da dovede do usporavanja ili čak 
blokade evropskih integracija Srbije. 


- Posle stava MSP-a manevarski prostor je sužen i otuda pomirljiv tekst 
Rezolucije. Ipak, očigledno je da ju je Beograd sačinio bez podrške EU. Sam 
tekst uglavnom prihvata realnost nastalu nakon mišljenja MSP-a, ali za SAD, 
Veliku Britaniju i Nemačku je sporna reč - "secesionizam". 

  

Srbija bi mogla da dođe u ozbiljan sukob sa EU ili njenim većim delom. To je 
dosta veliki rizik da se na zasedanju UN Srbija nađe na suprotnoj strani u 
odnosu na zapadne zemlje, ali i da istovremeno mora da obezbedi većinu za svoje 
stavove - kaže Simić. 


Tekst nove rezolucije je pokušaj da se zaustavi proces novih priznanja 
nezavisnosti, ali je jasno da ne može da ga u potpunosti spreči. 

  



Na redu za dve godine?



Nebojša Čović, bivši šef Koordinacionog centra za Kosmet i nekadašnji 
potpredsednik srpske vlade, primetio je nelogičnost u trećoj tački srpske 
Rezolucije, u kojoj se traži da se "u privremeni dnevni red 66. zasedanja unese 
tačka pod nazivom: 'Dalje aktivnosti posle donošenja savetodavnog mišljenja MSP 
o tome da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu sa 
međunarodnim pravom". 


- Ako je pred nama 64. zasedanje Generalne skupštine UN, onda 66. zasedanje 
može biti i kroz dve godine. Taj tajming je nešto o čemu se, nadam se, vodilo 
računa prilikom pisanja Rezolucije - rekao je Čović. 

  

Predrag Simić

- U toku je intenzivno diplomatsko nadmudrivanje. Srbija ima opciju da odustane 
od Rezolucije, a da zauzvrat traži od Brisela konkretno obećanje za prijem u 
EU, ili da ostane beskompromisna i da dođe do ozbiljnih komplikacija, i čak 
zaustavljanja evropskog puta Srbije. 

  

Šta će biti, teško je reći, ali već imamo reakcije - prvo je usledila ponuda iz 
kabineta Hašima Tačija, a odmah zatim je najavljena poseta grčkih zvaničnika i 
Prištini i Beogradu - zaključuje Simić.
  

Predsednik Foruma za etničke odnose Dušan Janjić smatra da Beograd koristeći 
reč "secesija" pokušava da kvalifikuje mišljenje MSP-a, odnosno da ga kroz 
raspravu u Skupštini UN zapravo promeni. 


- Međutim, mislim da se Britanija, SAD i Nemačka ne protive zbog toga, već zato 
što one imaju drugačije viđenje MSP-a, a sadržinski on ne dovodi u pitanje 
status. S druge strane, Beograd poziva na nove statusne pregovore, a to je za 
zapadne države, uglavnom završena priča - kaže Janjić. 


On dodaje da međusobno razmenjivanje kritika Srbije i članica EU jeste 
"komuniciranje", te da bi ono moglo da dovede do novog zajedničkog teksta 
Rezolucije. 


- Srbija je preduhitrila sve i prva dala tekst Rezolucije, te se u prvoj 
varijanti može raditi na novoj rezoluciji, ali samo na osnovu predloženog 
dokumenta Beograda. Ne treba zaboraviti da bi reakcije SAD i EU mogle da budu i 
poslednje upozorenje. Odnosno, da bi one mogle da izađu sa rezolucijom kojom bi 
pozvale države UN da priznaju Kosovo. 

  

Za to im je potrebno 97 glasova, i one bi to lako mogle da nakupe. Beograd bi 
trebalo da razmisli i o ovoj opciji i da, ako ima prostora, uđe u dijalog sa EU 
- kaže on. 


Janjić smatra da je sada očigledno da Kosovo jeste uslov Srbije za 
priključivanje EU, kao i da sve ovo komplikuje odnos Brisela i Beograda. 


U Rezoluciji koju je Srbija podnela UN navodi se da Generalna skupština prima 
na znanje mišljenje MSP-a, ali i da poziva strane da pronađu "uzajamno 
prihvatljivo rešenje za sva otvorena pitanja putem mirnog dijaloga, u interesu 
mira, bezbednosti i saradnje u regionu". 

  



Pregovori tokom leta, ali ne o statusu



Izveštavajući o predlogu rezolucije o Kosovu koji je Beograd podneo Generalnoj 
skupštini UN, sve svetske agencije kao najvažniju ističu činjenicu da je Srbija 
izbegla izričito pominjanje pregovora o statusu Kosova, već da uopšteno govori 
o spremnosti na dijalog o "svim otvorenim pitanjima". 


Na taj način zvanični stav Beograda je na jezičko-diplomatskom planu usklađen 
sa porukom koju su u ponedeljak uveče poslali evropski ministri spoljnih 
poslova iz Brisela, pozivajući na dijalog između Beograda i Prištine o svim 
pitanjima - osim o statusu. 


Dok s jedne strane pet država iz pre svega svojih unutrašnjih razloga odbija da 
prizna Kosovo, s druge strane Velika Britanija zagovara tvrd stav prema 
Beogradu. 

  

Nezvanično se u EU govori da bi dijalog Beograd-Priština mogao da počne već u 
toku leta što je indirektno potvrdila i Ketrin Ešton, šefica diplomatije EU. 


Polovinom septembra šefovi diplomatija EU sastaće se na redovnom sastanku posle 
čega će postati jasnije do koje mere je EU u stanju da uobliči jedan zajednički 
stav svih 27 država članica po pitanju Kosova. Zaključci će verovatno više 
zavisiti od onoga što će se zbivati na terenu u toku dijaloga nego od 
zaobljenih diplomatskih formula Beograda, smatraju pojedini sagovornici "Vesti" 
u Parlamentu EU. 

  

N. Jokić - Vesti 

http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/71084/Poslednje-upozorenje-Beogradu

_______________________________________________
SIM mailing list
SIM@antic.org
http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim

Одговори путем е-поште