Nuklerani otpad za Srbe povratnike na Kordunu
Komentara 2 <http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/86310/Nuklerani-otpad-za-Srbe-povratnike-na-Kordunu#comment-info> | veličina teksta:+ <http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/86310/Nuklerani-otpad-za-Srbe-povratnike-na-Kordunu> - <http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/86310/Nuklerani-otpad-za-Srbe-povratnike-na-Kordunu> Više nema nikakve dileme: u više srpskih sela na Baniji i Kordunu biće odlagan nuklearni i drugi otpad. Uprkos strahovanjima i protestima srpskih povratnika i onih koji nisu napuštali svoja ognjišta, Skupština Sisačko-moslavačke županije donela je odluku o šest budućih deponija. Radijacijom na eko-zonu: Dvor na Uni Nuklearni otpad dovoziće se u Blatušu kraj Vrginmosta, na područja sela Ćore kraj Dvora i Kurjakane, a komunalni otpad u blizini sela Četvrtkovac kod Sunje, Banskog Grabovca kod Petrinje i Rađenovaca kod Novske. U Kurjakanama su pre rata živeli Romi. "Kako to da su samo srpska sela pogodna za odlaganje nuklearnog i komunalnog otpada? Je li moguće da ama baš nijedno hrvatsko selo ne odgovara toj svrsi? Šta onda drugo zaključiti nego da na taj način politika etničkog čišćenja srpskog stanovništva iz njegovog vekovnog zavičaja dobija poslednji čin. Izgleda da je neko došao do zaključka kako i ono malo Srba koji su 1995. ostali kod svoje kuće ili su se kasnije vratili iz izbeglištva, ovim otpadom treba zauvek oterati", kaže sa puno gorčine Branko Jovičić, načelnik opštine Vrginmost za "Vesti". Branko Jovičić Oni koji su doneli ovakvu odluku obećavaju krajevima gde će se pohranjivati nuklearni i komunalni otpad "dobru zaradu od ekološke i komunalne rente". To bi iznosilo oko 1.200.000 evra na godinu po jedinici lokalne samouprave na čijem području će biti izgrađena deponija. Takođe, iznose procenu, taj novac će znatno doprineti razvoju tih krajeva, povećaće bruto društveni proizvod i životni standard stanovništva. Jovičić takvu "velikodušnost", međutim, smatra najobičnijim licemerjem. "Mi želimo da se bavimo eko-proizvodnjom i eko-turizmom, a ne da zarađujemo na taj način što ćemo pristati da nas neko truje. Čista i netaknuta priroda je jedino što imamo. To nam je Bog dao i toga se nećemo odreći", dodaje Jovičić. Srbi sa Banije i Korduna osećaju da su prevareni i izigrani, a krivca vide u Socijaldemokratskoj partiji koja ima vlast u Sisačko-moslavačkoj županiji. Tu stranku i aktuelnog župana Marinu Lovrić Merzel podržavaju od 2005. godine. Povratnici iz Blatuše, Ćora, Banskog Grabovca i Četvrtkovaca dva puta zaredom su na izborima dali podršku Marini Lovrić Merzel nadajući se da će pomoći razvoju njihovih sela i povratku iz izbeglištva njihove dece, a ona im je umesto zahvalnosti, kako kažu, poslala nuklearni i komunalni otpad u njihovo dvorište. Kada su gospođi Lovrić za političku prevlast u županiji trebala tri glasa srpske stranke poništena je već doneta odluka da Blatuša bude mesto odlaganja nuklearnog otpada. Ali, od onog momenta kada joj ta tri glasa više nisu bila potrebna gospođa Lovrić Merzel je ponovo zatražila mišljenje o Blatuši kao deponiju i dobila ga u pozitivnoj formi. Odmah potom resorno ministarstvo je potvrdilo i ostalih pet lokacija. Predstavnici srpske zajednice smatraju da bi nuklearni otpad Srbe sa Banije i Korduna mogao zauvek oterati iz njihovog zavičaja i delovati izrazito deprimirajuće na celokupnu srpsku populaciju. Osudili odluku: Skupština SKD "Prosvjeta" Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" na svojoj godišnjoj skupštini je osudilo odluku Sisačko-moslavačke županije i tim povodom donelo odluku da uputi saopštenje javnosti kako bi se otvorio što je moguće širi front protiv predloženih odlagališta nuklearnog otpada. "Prosvjetinu" inicijativu je inače pokrenuo prof. dr Drago Roksandić, član Glavnog odbora "Prosvjete" i šef odeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. "Kada govorimo o predlogu da od šest lokacija za odlaganje nuklearnog i komunalnog otpada pet otpada na područja na kojima žive Srbi onda valja podsetiti na nekoliko stvari. Prvo na činjenicu da se Srbi vraćaju iz izbeglištva na to područje. I to brojčano iznad hrvatskog proseka. Zatim da je reč o području osetljivom na potrese. Takođe bogatom prirodnim lepotama i vodom. Po rezervama vode Zrinjska gora je treća u Hrvatskoj", navodi Roksandić. http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/86310/Nuklerani-otpad-za-Srbe-povratnike-na-Kordunu
_______________________________________________ SIM mailing list [email protected] http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim
