17.09.2010. | 22:09 

 IZ PROŠLOSTI prije ulaska u eu potrebno je riješiti više od četiri tisuće 
zahtjeva pristiglih sa svih strana svijeta 

Hrvatska strancima mora isplatiti 500 milijuna eura za oduzetu imovinu

Hrvatska će zadovoljiti zahtjeve 1043 talijanska državljana koji su zatražili 
povrat svojih nekretnina na području Istre i Dalmacije koju su izgubili 
napustivši ove krajeve koncem Drugog svjetskog rata.

        

Riječ je o onim Talijanima koji su svoje zahtjeve za povratom imovine poslali 
na adrese hrvatskih upravnih organa nakon što su u srpnju 2002. godine, pod 
pritiskom Europske unije, promijenjene odredbe Zakona o denacionalizaciji 
kojima se i stranci ravnopravno uključuju u postupak povrata imovine oduzete u 
vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. 

Preokret 3. rujna 

No, kako nove odredbe Zakona iz 2002. nisu oživotvorene, Talijani već osam 
godina čekaju sklapanje bilateralnog sporazuma sa Zagrebom koji će, na temelju 
spomenutog zakona, precizno regulirati povrat njihove imovine gdje je to moguće 
ili pak adekvatnu odštetu za nju. Preokret se dogodio 3. rujna ove godine, kada 
je Vrhovni sud RH objavio presudu u korist Zlate Ebensparger, brazilske 
državljanke i Židovke podrijetlom iz Hrvatske, kojoj se vraća imovina oduzeta u 
vrijeme Titove Jugoslavije.

Ova nedavna odluka Vrhovnog suda je zapravo potvrda onoga što je u istome 
slučaju ocijenio i Ustavni sud RH 1999. godine, utvrdivši da nije u skladu s 
Ustavom hrvatskim državljanima priznati pravo na naknadu imovine, a strancima 
ne. Među 1043 podnositelja zahtjeva iz Italije su, primjerice, obitelj Lanzetta 
koja potražuje palaču Milesi u Splitu, zatim bračni par Piero i Angela Polic 
koji polažu pravo na hotel “Park”, a obitelj Vuletić želi natrag jednu splitsku 
palaču u kojoj je danas smještena knjižara.

Neki talijanski izvori spominju i poznatu industrijsku obitelj Luxardo koja ima 
pravo na povrat ili odštetu za tvornicu likera koja je do 1945. nosila 
obiteljsko ime, a danas je u istim prostorima tvornica “Maraska” koja je nakon 
1991. godine privatizirana. Talijanski su mediji još sredinom kolovoza 
najavljivali dolazak svoga šefa diplomacije Franca Frattinija u Zagreb, a koji 
je ostvaren ove srijede.

Njegov posjet stavljen je primarno u kontekst spremnosti Hrvatske da ispuni 
obveze prema strancima u povratu ili naknadi štete za njihovu oduzetu imovinu. 
Hrvatski iskorak na ovu temu, Rim sagledava i u kontekstu poglavlja 23. – 
Pravosuđe i temeljna prava – o kojemu RH pregovara na putu članstva u Europsku 
uniju. Naime, vlasništvo i jednakost u tom pogledu jedno su od svetih načela 
EU-a, a državni tajnik talijanskog MVP-a Alfredo Mantica poručio je Zagrebu: 
“Tko želi ući u EU, treba riješiti probleme iz prošlosti”, dodavši da su se u 
vezi s ovim pitanjem Slovenci pokazali korektnijima od Hrvata.

Ova će priča hrvatski državni proračun, po grubim procjenama, stajati nekoliko 
stotina milijuna eura jer će se u slučajevima gdje više nije moguće izvršiti 
fizički povrat imovine, za nju isplatiti odgovarajuća odšteta. A samo hotel 
“Park” u Splitu, primjerice, procjenjuje se danas na oko 20 milijuna eura. 

Veliki korak 

Lider esula i bivši talijanski senator Lucio Toth je ocijenio “važnom i 
pozitivnom” odluku hrvatskog Vrhovnog suda koja svjedoči da je RH “pravna 
država koja ruši predrasude” čineći time “veliki korak prema EU-u”. Njegov 
kolega iz Trsta Renzo Codarin drži da je to prije svega “rezultat talijanske 
vanjske politike”, a predsjednik Udruge Istrijana Massimiliano Lacota otkriva 
da ga je nedavno primio jedan savjetnik predsjednika Ive Josipovića 
nagovijestivši mu da će uskoro Hrvatska učiniti konkretan potez glede povrata 
imovine strancima.

Talijanska agencija Ansa, pak, navodi da je od 1991. naovamo u Hrvatsku iz 
svijeta stiglo 4211 zahtjeva stranaca za povrat imovine. Najveći dio tih 
zahtjeva, osim iz Italije, odnosi se na državljane Izraela, Austrije, SAD-a, 
Srbije, Argentine i Brazila. Ansa zaključuje da je jedan dio tih slučajeva već 
zaključen, a da će za preostale slučajeve naknade za oduzetu imovinu, hrvatska 
država morati izdvojiti 350 do 500 milijuna eura.

ŠENOL SELIMOVIĆ
BRANKA ŽUŽIĆ

http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/115813/Default.aspx

_______________________________________________
SIM mailing list
[email protected]
http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim

Одговори путем е-поште