Kineske investicije u Grčkoj izazvale paniku u Turskoj

Kineski planovi da od luke u grčkom Pireju naprave prometno čvorište za uvoz 
svoje robe u Europu, u susjednoj su Turskoj izazvali paniku među tamošnjim 
izvoznicima. Najviše razloga za brigu ima tekstilna industrija. 

Grčki premijer Georgos Papandreou, desno, i predsjednik kineske vlade Wen 
Jiabao tokom susreta u Ateni. Otprilike 50% tekstilnih proizvoda na europskom 
tržištu potječe iz Kine. Turska se već godinama svim silama trudi zadržati svoj 
dio kolača - oko 8% tržišnog udjela. Turskim tekstilcima prijeti velika 
opasnost ukoliko kineske firme u Grčkoj (u pirejskoj luci) doista podignu i 
svoje proizvodne pogone za finalizaciju tekstilnih poluproizvoda, smatra Hikmet 
Tanriverdi, predsjednik Udruženja istanbulske tekstilne industrije (ISKIB):

"Ako taj projekt podržava jedna velesila, ubuduće će se u Pirej puno 
jednostavnije moći uvoziti robu - i mi onda imamo problem. Ako se u Pirej uvoze 
poluproizvodi i na tu robu plate niske uvozne dadžbine, a onda u vrlo 
jednostavnoj proceduri od poluproizvoda u tvornicama u Pireju nastanu gotovi 
proizvodi, mi ćemo se suočiti s golemim problemima oko cijene tekstilne robe. 
Za nas bi veliki problem bila i činjenica da bi u tom slučaju na etiketama 
proizvoda stajalo "Made in EU", a ne "Made in China"!

"Made in EU", a ne "Made in China"

Europski potrošači cijene kvalitetu turskih proizvoda, Tanriverdi je uvjeren da 
oni smatraju da je turska roba kvalitetnija od kineske. Vrlo dobar poznavatelj 
kineskog izvoza, Turčin Selcuk Colakoglu, kaže da njegova zemlja u odnosu na 
kineske konkurente polako gubi prednosti u utrci na europskom tržištu: "Turska 
je do sada imala prednost jer je bila u stanju brže proizvesti manje količine 
robe. No, nakon što su Kinezi preuzeli luku u Pireju, mi smo izgubili prednost 
našeg bližeg geografskog položaja i to je sigurno razlog za zabrinutost."

Colakoglu se boji da će kineski proizvođači u Pireju skladištiti svoju robu i 
tako biti u stanju ubuduće puno brže reagirati na spontanu potražnju iz Europke 
unije - puno brže i od turskih konkurenata. On podsjeća, ipak, da se Turska 
svojedobno Kinezima "ponudila" kao moguća lokacija za kinesku logističku 
centralu, iz koje bi se opsluživalo europsko tržište. "Kina je od Turske 
očekivala da će Ankara ponuditi prednost u odnosu na konkurente. Npr. 
alternativni morski put preko kojeg bi se kineska roba iz Turske isporučivala 
na europsko, sjevernoafričko, bliskoistočno ili rusko tržište", dodaje 
Colakoglu.

No, Kinezi su se odlučili za Pirej - i ta bi odluka mogla "pokopati" značaj 
Turske u tranzitu kineske robe na zapad. Istovremeno turska tekstilna 
industrija razmišlja kako bi mogla zadržati svoj tržišni udio u Europi. 
Tanriverdi kaže da je strategija jasna: Turci sve karte polažu na kvalitetu 
svojih proizvoda: "Vrše se stroge kontrole proizvedene robe. Turske firme 
proizvode u skladu s važećim odredbama Europske unije. Mi ne možemo cijenom 
konkurirati dalekoistočnim proizvođačima gdje je radna snaga jeftina, gdje se 
ne poštuju socijalna prava, gdje u tekstilnoj branši djelomično rade i djeca. 
Mi smatramo da velike marke, koje vode računa o kvaliteti i imidžu, i dalje bez 
ikakvih dvojbi mogu proizvoditi svoju robu u Turskoj."

Europska turneja kineske delgacije

Kineski premijer Wen Jiabao prošlog je ponedjeljka (4.10) u Ateni označio 
početak ambicioznog kineskog projekta na tlu Europske unije: državni brodski 
prijevoznik COSCO (China Ocean Shipping (Group) Company) tijekom listopada 
2010. će preuzeti kontrolu nad grčkom lukom u Pireju za idućih 35 godina. COSCO 
namjerava utrostručiti kapacitete povijesne luke.

U Grčkoj bi trebale nastati moderne centrale za transport i logistiku kako bi 
kineska roba brže i jednostavnije mogla stizati na europsko tržište. Ovaj 
projekt velikodušnim kreditima podupire i Europske investicijska banka.

U okviru europske turneje, Wen Jiabao je posjetio i Ankaru gdje je sa skupinom 
kineskih poslovnih ljudi "ispitivao mogućnosti investiranja i zajedničkih 
projekata s turskim tvrtkama".

http://www.nacional.hr/clanak/93020/kineske-investicije-u-grckoj-izazvale-paniku-u-turskoj

_______________________________________________
SIM mailing list
[email protected]
http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim

Одговори путем е-поште