Novi talas „azilanata“ ka severu

I. M. - S. V. | 19. oktobar 2010. 21:00 | Komentara:  
<http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:304472-Novi-talas-azilanata-ka-severu>
 2 

Belgijanci u sredu u Preševu sa lokalnim vlastima zbog porasta broja tražilaca 
azila iz ovog kraja. Država obećava akciju

„Azilanti“ iz Preševa vraćeni iz Belgije u martu ove godine

DELEGACIJA belgijskog ministarstva za migracije, konzul ove države u Beogradu i 
zamenik šefa belgijske misije u našoj zemlji dolaze u sredu u Bujanovac kako bi 
sa lokalnim vlastima razgovarali povodom nove „azilantske krize“. Državljani 
Srbije i dalje zloupotrebljavaju bezvizni režim sa zemljama EU, što bi Srbiju, 
upozorio je Božidar Đelić, potpredsednik vlade, moglo da košta skidanja sa 
„belog šengena“.

Đelić je zato u utorak obećao da će državni organi reagovati pravovremeno, kako 
ne bi bio ugrožen status naše zemlje na „beloj šengen listi“.

“MIMOZA“ VOZI AUTOPREVOZ „Mimoza“ bila je jedna od agencija čiji su putnici 
deportovani iz Belgije u martu ove godine. Ova firma i dalje prevozi putnike na 
liniji Preševo-Brisel svakog utorka i subote. Svi autobusi su puni, a karta u 
jednom smeru košta 120 evra.

- Mnogo je bolje da uhapsimo one koji organizuju te jadne ljude dajući im 
nerealna obećanja, kako ne bismo imali probleme kakve je imala Rumunija sa 
Francuskom ili Italijom - rekao je Đelić. On je dodao da poslednje najave iz EU 
o tome da će biti uvedene „određene kontrole i na izlasku iz naše zemlje“ znače 
da će se kontrolisati da li neko ide u inostranstvo da tamo provede do tri 
meseca i prema ostalim pravilima predviđenim „belim šengenom“ ili s nekim 
drugim namerama.

- Ovog puta imamo određenih problema sa Švedskom, kao i lane s Belgijom - 
izjavio je Đelić.

Upravo u Švedskoj broj tražilaca azila iz Srbije je najveći. Za državljane 
Srbije, pretežno Rome i Albance sa juga Srbije, i dalje su omiljene destinacije 
i Belgija, Norveška i Francuska.

Švedski nacionalni savet za migracije objavio je nedavno da ima veliki problem 
sa porastom broja tražilaca azila i kako su svi kapaciteti kojima raspolažu 
nedovoljni da ih smeste.

Od početka godine, u Švedskoj je oko 4.000 državljana Srbije tražilo azil. To 
je gotovo deset puta više nego u istom periodu prošle godine. Tada ih je bilo 
svega 421. Samo u septembru, 1.410 srpskih državljana stiglo je u Švedsku, kažu 
podaci ovog Saveta.

- Reč je pretežno o ljudima romske i albanske nacionalnosti i isključivo su sa 
juga Srbije. Gotovo da i nema pripadnika srpske nacionalnosti - objašnjava za 
„Novosti“ Radoš Đurović, izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima 
azila. - Kao razlog za odlazak navode diskriminaciju i progon, ali iza toga 
uvek stoje ekonomski razlozi. Svi oni, zapravo, beže za boljim životom.

Naš sagovornik objašnjava kako oni svoje destinacije ne biraju nasumice. U 
Belgiji je, recimo, već brojna albanska zajednica, pa Albanci najčešće tamo 
odlaze. Drugi primer je Švedska, koja je pre nekoliko godina davala azil Romima 
sa juga Srbije, pa i danas Romi masovno odlaze u ovu skandinavsku zemlju.

KONTROLA GRANICE
IVICA Dačić, ministar unutrašnjih poslova, najavio je strožu kontrolu granice 
kako bi se što više sprečile zloupotrebe i zaustavili lažni azilanti. Đurović 
objašnjava da stroža kontrola granica ne može uvek da pomogne, jer svi naši 
državljani imaju pravo da putuju u inostranstvo, poštujući uslove šengenskog 
sporazuma.

- Njihovi zahtevi za azil rešavaju se po ubrzanoj proceduri, nekada i za 
nedelju dana. Najveći broj bude odbijen i vraćaju ih za Srbiju - objašnjava 
Đurović. - Zemlje EU su jasne po tom pitanju. Ti ljudi nemaju nijedan osnov da 
bi tražili azil, tako da ih sve deportuju.

Početkom godine, kada je zabeležen prvi talas tražilaca azila, belgijska i 
švedska delegacija dolazile su na jug Srbije, kako bi našim građanima objasnile 
da nemaju nikakve šanse da taj status dobiju. Očekuje se, zato, da bi i ova 
poseta trebalo da ih odvrati od uzaludnog puta i troška.

Prema Đurićevom mišljenju, ako se azilantska kriza nastavi, „beli šengen“ mogao 
bi da bude doveden u pitanje. Postoje, kaže, i drugi, blaži modeli koji bi 
mogli da budu primenjeni. Rumunskim lažnim tražiocama azila, na primer, po 
ulasku ove zemlje u EU, kontrolisan je izlazak iz zemlje u narednih pet godina, 
tako da nije bilo diskriminacije celog naroda. 

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:304472-Novi-talas-azilanata-ka-severu

 

_______________________________________________
SIM mailing list
SIM@ANTIC.org
http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim

Одговори путем е-поште