DUŠAN PROROKOVIĆ: EU NE MOŽE DA KONTROLIŠE BALKAN - GEOSTRATEŠKA IGRA TEK 
POČINJE 


ponedeljak, 25 oktobar 2010 17:58 

Zapadna propaganda predstavila je kako je ostalo još samo malo da uđemo u EU, 
gde nas čeka izobilje. Ali, osim te propagande, ne postoji ni jedan realan 
statistički pokazatelj da nam može biti bolje u narednih deset godina 



Iz perspektive Brisela, stvari izgledaju izuzetno uspešno. Uspeli su da privole 
predsednika Tadića da otpočne zvanične razgovore sa Vladom u Prištini, na 
ravnopravnoj osnovi.  

To je i verifikovano novom Rezolucijom Generalne skupštine UN od 9. 
septembra[1]. Iako je premijer Kosova već izjavio kako je "Srbija priznala 
Kosovo"[2], najbolji opis situacije dala je ruska „Pravda": kao "srpsko 
ustupanje Kosova EU"[3]. Može se dodati da je Srbija "ustupila EU" i sva ostala 
pitanja koja se ne tiču Kosova. Kosovo je postalo ekskluzivna tema za EU, ali i 
misija EULEX je proširila svoj mandat na celu teritoriju Srbije. Jednostavno, 
do sada je pitanje evropskih integracija Srbije zavisilo od izveštaja Serža 
Bramerca, od sada će zavisiti od izveštaja EULEX-a. A evro-integracije su za 
Vladu Srbije pitanje života ili smrti jer je posle napravljenog diplomatskog 
lupinga potpuno izgubila kredibilitet među dosadašnjim srpskim saveznicima mimo 
EU. 

Iz perspektive Beograda stvari izgledaju dramatično neuspešne. Čak i za 
zagovornike "prihvatanja realnosti" i uspostavljanja dobrosusedskih odnosa sa 
Prištinom, postavlja se pitanje: šta je Srbija dobila zauzvrat? Zapadni 
zvaničnici su ponovili frazu da "Srbija ima evropsku perspektivu"[4], ali bez 
ikakvih dodatnih garancija. To će konkretno značiti da će države članice EU 
ratifikovati SAA sa Srbijom, Srbija će dobiti i status kandidata i posle toga 
može, poput Turske, ostati u briselskoj čekaonici i nekoliko decenija. 

Međutim, u EU treba da budu svesni tri stvari: 

Prvo, ovo je ipak rezultat "prekomernog angažmana SAD"[5], a ne umeća nove 
diplomatske službe Brisela. Tek u narednom periodu, u kojem će SAD, kako 
izgleda, privremeno prepustiti ključnu ulogu u upravljanju balkanskim poslovima 
EU, videćemo prave domete Brisela. Dosadašnji rezultati ne ostavljaju mesta 
optimizmu. EU je još od 1999. godine bila zadužena u okviru UNMIK-a za 
ekonomsko jačanje i privredni razvoj Kosova. Kakav je rezultat postigla? I 
pored enormnih finansijskih sredstava uloženih na Kosovo kroz programe 
rekonstrukcije, pomoći, podrške, investicija i izgradnje, BDP per capita Kosova 
je otprilike koliko i BDP Istočnog Timora[6]. 

STRATEŠKA GREŠKA EU Drugo, EU je propustila šansu da se postavi kao ključni 
faktor na Balkanu. Stratešku grešku, EU je napravila odustajanjem od Solunske 
agende[7]. To je bila šansa za čvrsto vezivanje Balkana za EU i nove 
perspektive u regionu. Tada je trebalo ohrabriti strateški dogovor Beograda i 
Zagreba, tada je trebalo ohrabriti statusne razgovore između Beograda i 
Prištine, tada je formulacija o "Jugosferi" imala smisla i tada je i za 
navedene, ali i za mnoge druge stvari, EU imala i kapaciteta, ali i povoljne 
okolnosti. 

Danas, sa ekonomskom krizom, kojoj se ne vidi kraj, sa strateškom konfuzijom 
oko toga gde i kako dalje[8], sa isuviše otvorenih unutrašnjih pitanja, sa 
protivljenjem daljem proširenju u javnom mnjenju većine država članica, sa 
postepenim, ali konstantnim jačanjem desnice u ključnim državama članicama, 
iako će to želeti, EU ipak neće moći da upravlja Balkanom. 

A slabosti EU već sada koriste drugi. Interes Turske za dešavanja u ovom delu 
Evrope naglo jača. Pri tome, Turska diplomatija, koja se danas temelji na 
doktrini neoosmanizma, nema ništa zajedničko sa politikom Turske od pre samo 
nekoliko godina[9]. Rusiju ne treba ni spominjati, njeno prisustvo je vidljivo 
na dnevnom nivou. Takođe, "zapadni blok" više ne liči na monolitnu celinu. 

Odustajanjem od dokumenta iz Soluna, EU je ostavila pitanje Balkana otvorenim u 
strateškom i geopolitičkom smislu. Zato će buduća dešavanja u regionu mnogo 
više zavisiti od geopolitičkih interesa, strateških pregrupisavanja i ravnoteže 
snaga među svetskim i regionalnim silama zainteresovanim za stanje u 
jugoistočnoj Evropi. 

I treće, sve navedeno, dovešće u srpskom društvu do otvaranja pitanja: kuda 
idemo i gde pripadamo? 

BEZNAĐE I NASTAVAK IGRE Moćna zapadna propaganda predstavila je: kako je ostalo 
još samo malo da uđemo u EU, a kada se to desi, živećemo u izobilju. Ali, osim 
te propagande, ne postoji ni jedan realan statistički pokazatelj da nam može 
biti bolje u narednih deset godina. Mora se objasniti zašto je industrijska 
proizvodnja u Srbiji bila veća 1998. godine, u trenutku kada se NATO uveliko 
pripremao da nas bombarduje, nego danas 2010. godine[10], kada je pred nama 
"evropska perspektiva"? I da li je to rezultat isključivo neuspele ekonomske 
tranzicije? 

Možda sveobuhvatan odgovor, ipak, leži u pitanju: zašto ekonomska, društvena i 
politička vesternizacija nije donela rezultat u pravoslavnim zemljama? Na 
kraju, posle tri decenije, to je postalo vidljivo i na primeru Grčke. 

Naglo nametanje "zapadnih" vrednosti, uz prateće agresivno ispunjavanje 
geostrateških interesa zapadnih država i finansijskih interesa zapadnih 
ekonomija, Srbiji nisu doneli očekivani progres, već ogroman demografski pad, 
odliv mozgova i migraciju mladog i obrazovanog stanovništva, dugove koje sa 
sadašnjom stopom privrednog rasta neće moći da vrati ni narednih nekoliko 
generacija, urušavanje obrazovnog sistema, porast defetizma. 

Niz političkih poraza koje je Srbija doživela poslednjih meseci zato mogu 
pomoći da se razbiju dosadašnje iluzije i dinamičnije počne sa procesom 
preispitivanja dosadašnjeg postavljanja Srbije i postignutih rezultata u 
proteklih deset godina. 

Iako sada izgleda da Brisel ima velikih razloga za zadovoljstvo, a iz Beograda 
se kraj beznađu ne vidi, dugoročno gledano, stvari mogu imati sasvim drugi tok. 
Kao i mnogo puta do sada u istoriji Balkana. 


[1] A/RES/64/298, 09.09.2010, UN General Assembly GA/10980

[2] KOHA Ditore, 12.09.2010.

[3] http://www.pravda.ru/world/europe/balkans/10-09-2010/1048786-kosovo-0/

[4] http://www.slobodnaevropa.org/content/filebeograd_poseta/2160380.html

[5] Svet bez Ruska, Jevgenij Primakov, Praha,2008

[6] http://www.ks-gov.net/ESK/ser/

[7] 
http://ec.europa.eu/enlargement/enlargement_process/accession_process/how_does_a_country_join_the_eu/sap/thessaloniki_agenda_en.htm

[8] Global Trends 2025: A Transformed World. Washington D.C.: NIC/US Government 
Printing Office, November 2008, s. 9-14. ISBN 978-0-16-081834-9

[9] Povratak Turske na Balkan, dr. Darko Tanasković, Beograd

[10] Politika, 13.07.2010. 


 
<http://www.slobodanjovanovic.org/2010/10/25/dusan-prorokovic-evropa-u-srbiji-a-srbija-bez-evrope/>
 Fond Slobodan Jovanović

 

_______________________________________________
SIM mailing list
[email protected]
http://lists.antic.org/mailman/listinfo/sim

Одговори путем е-поште