Title: Message
 

 

NOVINSKA AGENCIJA TIKER
TIKER NEWS AGENCY
VESTI / NEWS
* * * * * * * * * * * *
Datum  27. juni  2003.
Najverovatnije ce se po odluci EU na tzv. “crnoj listi” pored ostalih nepozeljnih imena kojima se zabranjuje ulaz u 15 zemalja EU, naci i Amfilohije Radovic Mitropolit crnogorsko -primorski. Navodno od Haskog tribunala Mitropolit Amfilohije je kao nadlezan za manastire u Crnoj Gori optuzen da se u njima krio ili krije Radovan Karadzic.

Srpski ministar rudarstva i energetike Kori Udovicki izjavila je juce da ce 20.000 radnika Elektroprivrede Srbije, koji podlezu radnoj obavezi biti anketirani da li ucestvuju ili ne ucestvuju u strajku koji je organizovao Sindikat EPS-a

Generalni sekretar NATO Dzordz Robertson boravio je na Kosovu u pratnji 26 ambasadora zemalja clanica ove alijanse. Robertson je istakao je da je medjunarodna zajednica ulozila mnogo na Kosovu, ali da nece biti zadovoljna, dok se u pokrajini ne uspostave demokratske institucije, multietnicnost i sloboda kretanja za sve gradjane

SAD su izdvojile su 14,4 miliona dolara za povratak raseljenih na Kosovo, izjavio je juce u Pristini stalni predstavnik SAD pri NATO-u Nikolas Berns

DSS  je upozorila juce u svom sopstenju da ni posle dve i po godine socijalni dijalog nije uspostavljen, prestrukturisanje privrede nema, odvija se sumnjiva privatizacija, nezaposlenost se povecava, a plate zaposlenih se smanjuju

Sef UNMIK-a Mihael Stajner odlazi sa duznosti sledece sedmice, a najverovatnje ce ga zameniti italijanski diplomata Antonio Armelini, koji je sada aktivan u Rimu kao opunomocenik Vlade Italije za antiterorizam

Nekoliko radnika niskog zeljeznickog cvora zaposleni na Zeleznickoj stanici Crveni krst stupili su u strajk gladju, posto je nakon zeleznicke nesrece sest njihovih kolega suspendovano sa posla, a dvanaestoro je prebaceno na radna mesta u druge zeleznicke stanice

Fond za razvoj Srbije odobrio je juce 1,5 milijardu dinara dugorocnih investicionih kredita za preduzeca, koji ce omoguciti otvaranje 3.300 novih radnih mesta, izjavio je srpski ministar za privredu i privatizaciju Aleksandar Vlahovic

Na javnoj aukciji, organizovanoj u Sava Centru juce je prodato 30,04% drustvenog kapitala RDP Radio B92 d.o.o, po ceni od 3,6 miliona dinara, kompaniji "Media Development Loan Fund Inc" iz Njujorka. Pocetna cena je inace bila 1.878.000 dinara

NBS saopstila je juce da ce prema njenim procenama inflacija u junu biti 0,7%. U prvoj polovini ove godine kumulativna inflacija je bila 3,8%, sto odgovara godisnjoj inflaciji od 7,7 odsto, navodi se u saopstenju NB Srbije

Prijavljivanje buducih brucosa za polaganje prijemnog ispita praceno je velikim guzvama na svim fakultetima i visim skolama. Najvece interesovanje vlada za upis na Medicinski i Stomatoloski fakultet gde se prijavilo tri puta vise kandidata nego sto ima mesta. Ukupan broj slobodnih mesta je 50 hiljada izjavio je ministar prosvete Srbije.

"Vise ne mozemo tvrditi da ce psenice ove godine biti dovoljno, mada se ipak  nadamo da necemo morati da je uvozimo, ali nista sa sigurnoscu ne mozemo reci pre zavrsetka zetve", rekao je na  konferenciji za novinare pokrajinski sekretar za poljoprivredu i clan Predsednistva LSV Igor Kurjacki, dodavsi da ce najveci problem u slucaju eventualnog uvoza psenice
biti njena cena. Ona na svetskoj berzi stalno skace i mnogo je visa od ovdasnje,  s obzirom na to da je susa pogodila i okolne zemlje, ali i Ukrajinu i Rusiju,  koje ce ovu godinu upamtiti, po katastrofalno losem prinosu svih zitarica.

KRAGUJEVAC - Nemacka firma “Safenaser” koja je poznata po izradi odlivaka za automobilsku industriju, nakon godinu dana cekanja privatizacije fabrike 21. Oktobar u sastavu Zastave iz Kragujevca, kupila je  jednu rumunsku fabriku kao buduceg koperanta. Ministar privrede Srbije se od strane zaposlenih u Zastavi i od strane direktora i Upravnog odbora fabrike 21. Oktobar optuzuje da je upropastio sansu, jer nije obezbedio aukciju preko Republicke agencije za privatizaciju.

BEOGRAD - Danasnji Balkan prenosi komentar advokata Boze Prelevica bivseg ministra MUP-a u kome se postavlja pitanje zasto su i za koje zasluge nagradjeni znackama Zandarmerije Cedomir Jovanovic potpredsednik vlade i vlasnik Komercijalne banke Ljubomir Mihajlovic koja se uzdigla u vreme bivseg rezima. Prelevic podseca da je u banci Mihajlovica posle pada rezima pronadjeno 600 kilograma heroina i da je njegova pozicija kao bankara uvek bila da je blizak poziciji odnosno vlasti. Predsednik JUKOM-a Biljana Kovacevic Vuco smatra da je Jovanovic znacku dobio zbog zasluga saradnje sa Haskim tribunalom, a Mihajlovic kao donator policije.

LONDON - Iako je intervencija americkog ambasadora,  potvrda i pomoc redakciji NIN-a u sporu sa sefom Vladinog Biroa za informisanje Bebom Popovicem znacajna za medije u Srbiji, nije uopste uobicajeno da se ambasador jedne strane zemlje stavlja na bilo ciju stranu u nekom sudskom sporu. Ognjen Pribicevic politicki analiticar za londonski BBC je rekao, da je podrska ambasadora Montgomerija veoma korisna, ali je ambasador usao u osetljivu oblast.  To se moze smatrati i pritiskom vlade SAD i mesanje u poslove Vlade Srbije, zbog kritike jos uvek visokog funkcionera Vlade Vladimira Bebe Popovica, smatraju drugi komentatori.

BEOGRAD - U nastavku akcije “Sablja” srpska policija je izvrsila kontrole preko hiljadu ugostiteljskih objekata u borbi protiv prostitucije i po istom povodu kontrolisala 1240 vozila i saslusala 2,5 hiljade lica. U akciji “Leda” protiv trgovine ljudima i prostitucije samo u Beogradu su zatvorene 63 agencije za poslovnu pratnju, a uhapseno 68 stranih drzavljanki i drzavljana i podneto 113 prekrsajnih i krivicnih prijava. U akciji je zabelezen i neverovatan slucaj da je pronadjena jedna devojcica od 12 godina, koju je majka prodala trgovcima belim robljem za 200 evra.

CACAK - Predsednik Nove Srbije Velimir Ilic je u intervjuu za danasnji beogradski Kurir izjavio da ce uskoro objaviti orginalna dokumenta kojima ce uzdrmati ili srusiti Vladu Srbije. Posle toga dobar deo Vlade morace da podnese ostavku, rekao je Ilic i naveo da  se radi o pismu koje su potpisali zatvorski cuvari o susretima Cede Jovanovica sa mafijaskim bosovima u Centralnom zatvoru.

SIDNEJ/Tiker/ - Sve ukazuje da Australija po ugledu na bliskog saveznika SAD postaje regionalni policajac. Vlada je saopstila da uskoro salje po pozivu tamosnje vlade, 2000 vojnika i federalnih policajaca da srede nestabilnu bezbednosnu situaciju na Solomonskim ostrvima. Istog dana ministar spoljnih poslova Dauner je izjavio da UN rade "neefikasno i bez jasnog cilja", a kao primer loseg i zakasnelog rada UN naveo Ruandu i Kosovo. Politicki analiticari ovo razumeli kao pripremu za sledecu eventualnu vojnu akciju australijskih vojnika koja nece biti odobrena rezolucijom UN, a jendan od mnogih ostrih kriticara ovakvih poteza vlade, senator Bob Braun,  je rekao da ce intervencija na Solomoskim ostrvima , bez rezolucije UN, Australiji doneti imidz mini kolonijane sile u pacifickom regionu, javlja dopisnik Tikera.

BEOGRAD - Upravnik CZ u Beogradu Aca Jovanovic izjavio je da ne moze vise da se brani od optuzbi zatvorskih cuvara,  koji ga optuzuju po vise razloga. On je rekao da je tacno da mu je plata 120 hiljada dinara( dve hiljade evra mesecno) ali da je on nije sam sebi odredio, vec je ona odredjena po Uredbi Vlade Srbije. Sto se tice prakse dovodjenja zatvorenika u kabinet na razgovor, Aca Jovanovic je rekao da je to legitimna praksa za koju je on apsolutno ovlascen, ali nije komentarisao tvrdnje da u kabinet danju i nocu dovodi jednu pritvorenu pevacicu.

BEC/Tiker/  - Pred Opstinskim sudom u kosovskom gradicu Orahovac,naredne nedelje pocinje  sudjenje bivsem pripadniku UNMIK policije, Austrijancu Martinu A. Po navodima optuznice, Martin A. je zlostavljao jednog 21.-godisnjeg kosovskog Albanca nanevsi mu teske telesne povrede, te mu preti zatvorska kazna u trajanju od 5 godina. Kao olaksavajuca okolnost, Martinu A. moze posluziti jedino nalaz lekarske ekipe iz Prizrena u kojem se navodi, da je on psihicki veoma labilna licnost, austrijska televizija a prenosi dopisnik Tikera.

VUKOVAR - Kako javlja “Hrvatski radio Vukovar”,  od prosle jeseni , ekipa B92 snima film o Vukovarcanima  Hrvatima, koji su 1991. odvezeni  u logor u Begejcima. Rec je o oko 500 ratnih zarobljenika i civila koji su  kamionima preko Dalja, Novog Sada i Zrenjanina dovezeni speli u Begejce. Film bi  trebao biti gotov ove jeseni, a po recima Danice Vucenovic i Tomislava Damjanovica clanova ekipe B92, premijera ce biti u odrzana u Vukovaru. Zanimljivo je da  se Begejci danas zovu Torak. 2000.godine mestani ovog sela, vecinom  Rumuni, referendumom su vratili selu nekadasnje ime, sto se tumaci nastojanjem da se  sto pre zaboraviti 1991. godina , ali i odupiranjem doseljenim bosanskim Srbima  koji su Torak prekrstili u Begejce.

ZAGREB - Kako javlja agencija Hina, "Varteks" iz Varazdina se vraca na trziste SCG. Vec od jeseni,u svojih 38  prodavnica,"Varteksovi" odevni predmeti naci ce se u SCG. Od  6.12.2003. na podrucju SCG prodavat ce se i proizvodi s oznakom  "Levis".Ovaj plasman ponudice "Varteksov" pogon iz Novog Marofa."Levis"  artikli dolaze kasnije u SCG zbog kasnjenja u potpisivanju trgovackog  sporazuma izmedju SCG i Hrvatske.Tim bi se Sporazumom trebali ukinuti  postojeci porezi na uvoz hrvatskih proizvoda u SCG.

BEOGRAD - Predsednik nezavisnog sindikata policije Milisav Vasic koji je uhapsen u akciji Sablja, a potom proveo 3 meseca u zatvoru rekao je da ce tuziti drzavu i traziti 100 miliona odstete. Vasicu je posle pustanja iz zatvora uruceno resenje da se obustavlja istraga za krivicno delo pronevere, iako je uhapsen, ispitivan i optuzivan za najrazlicitija krivicna dela.

GRAC/Tiker/ - Od 7. do 13. jula ove godine,u Gracu ce se odrzati Svetski fudbalski kup beskucnika.Kup se odrzava prvi put,a organizator je humanitarna organizacija "Karitas".Kandidaturu za  organizaciju ovakvih sportskih susreta u dve sledece godine,podnele su vec  Nemacka i Velika Britanija.Osim sportskih sadrzaja,na ovim manifestacijama  ce se raspravljati i o polozaju ljudi koji nemaju nikakav krov nad glavom i  koji nemaju osiguran ni jedan dnevni obrok. Inicijativu za Svetski fudbalski  kup beskucnika dali su ulicni prodavci novina na svojoj Internacionalnoj  konferenciji odrzanoj 2001.g. Kolporteri su tada rekli da su najsrecniji dok  uvece raznose novine po svetskim gradovima, jer tada zaborave da citav dan  nisu nista jeli, a da ce im se to ponoviti i narednog dana.Oni su tada naveli  i da mnogi od njih novine prodaju i vise od 50 godina, ali da ne mogu od te zarade platiti ni mesecnu kiriju, a o kupovini stana oni ni ne razmisljaju, javlja dopisnik Tikera.

FRANKFURT/Tiker-dopisnistvo/ - Kompanije za proizvodnju softvera javljaju o pojavi novog virusa sa imenom  [EMAIL PROTECTED], koji je aktivan od 25.06. Virus se veoma brzo umnozava i siri kopirajuci se kroz ceo meni programa Windows. Na kraju samog sebe salje Internetom na sve adrese koje pronadje. Savetuje se oprez posebno kod mailova sa engleskim recima u subjektu (rubrika “subject”). Cak i kod poznatih, kao i kod posiljalaca od poverenja, treba prethodno proveriti da li sadrzaj odgovara posiljaocu. Slanje i primanje obimnih programa, kao sto su datoteke sa zavrsetkom .exe, trebalo bi prethodno telefonski ugovoriti. Novi virus je samo jedna od varijanti sobiga, virusa koji internetom kruzi poslednjih pola godine. Kao i vecina njegovih prethodnika i ovaj virus se sam deaktivira: posle 13. jula “zaraza” je moguca samo ako zarazeni komjuter ima unet pogresan datum.
 

HASKI TRIBUNAL-SEKRETARIJAT: SAOPSTENJE
BILJANA PLAVSIC PREBACENA U SVEDSKU
NA IZDRZAVANJE ZATVORSKE KAZNE
HAG - U cetvrtak, 26. juna 2003., Biljana Plavsic je prebacena u svedski zatvor na izdrzavanje kazne koju joj je izrekao Medjunarodni krivicni sud za bivsu Jugoslaviju (MKSJ). Biljana Plavsic se 2. oktobra 2002. izjasnila krivom po tacki 3 Optuznice, za progone kao zlocin protiv covjecnosti. Dana 27. februara 2003., osudjena je na zatvorsku kaznu od 11 godina (vidjeti saopstenje za javnost br. 734-t).
Plavsic je prva osoba koja je prebacena na izdrzavanje kazne u Svedsoj, i jedanaesta optuzena osoba koja se trenutno nalazi na izdrzavanju kazne. Dusko Tadic i Dragoljub Kunarac su na izdrzavanju kazne u Njemackoj; Anto Furundzija u Finskoj; Stevan Todorovic, Drago Josipovic i Vladimir Santic u Spaniji; Dusko Sikirica u Austriji; Zoran Vukovic i Radomir Kovac u Norveskoj, a Goran Jelisic u Italiji.
Svedska je 23. februara 1999. sa Medjunarodnim sudom potpisala sporazum o izdrzavanju kazni (vidjeti saopstenje za javnost br. 382, na engleskom jeziku). Ostale drzave koje su potpisale slicne sporazume su : Italija, koja je bila prva drzava koja je potpisala sporazum, 6. februara 1997., Finska (7. maja 1997.), Norveska (24. aprila 1998.), Austrija (23. jula 1999.), Francuska (25. februara 2000.), Spanija (28. marta 2000.) i Danska (19. juna 2002). Njemacka je sa Medjunarodnim sudom potpisala dva ad hoc sporazuma u vezi sa  Dudkom Tadicem i Dragoljubom Kunarcem.

SVAKOGA DANA U GRACU SE DOGODI 71 KRIMINALNI AKT
GRAC  - Kako pise list "Der Grazer" u poslednjia tri meseca meseca, Graz je postao evropski rekorder po broju kradja dnevno. Prosecan broj ovakvih nedela je 30! Gradjani vise nisu sigurni ni u tramvaju, ni u robnoj kuci,na ulici, cak ni u svom stanu. Kriminalisticka policija je nemocna, tim vise sto se u Gracu dnevno desi jos 41 kriminalni akt.I dok Kripo-sef Anton Ler trazi povecanje broja policajaca u Gracu, predstavnici Hajderove partije tvrde da je policajaca dovoljno, ali da su neorganizovani i da svoj posao ne obavljaju korektno i kvalitetno.Oni upozoravaju ministra policije Ernsta Strasera "da svoje policajce probudi sto pre, jer uskoro nece znati da li su u Gracu ili u Cikagu".I nevladine organizacije sve cesce upozoravaju na uzroke i posledice ovog neslavnog rekorda.Kritikuje se rad i nestrucnost policijaca.Sve cesce policajci pribegavaju nepotrebnoj sili,a zabelezeni su i slucajevi kad policajci rasturaju i uzivaju drogu,te krijumcare oruzje.Medjutim,ministar Straser, za sada,sve kritike odbacuje i to naziva hajkom na njega licno.

SAOPSTENJE SA SEDNICE SAVETA MINISTARA-
BEOGRAD - Savet ministara je na jucerasnjoj  sednici, kojoj je predsedavao predsednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marovic, razmotrio i usvojio Informaciju o upucivanju zahteva generalnom sekretaru NATO za pristupanje drzavne zajednice Srbija i Crna Gora Programu "Partnerstvo za mir". Ocenjeno je da bi clanstvo u Programu doprinelo zaokruzivanju sposobnosti Srbije i Crne Gore da odgovori na savremene bezbednosne izazove i da da svoj doprinos resavanju stabilnosti i bezbednosti u regionu Jugoistocne Evrope. Saradnja u okviru "Partnerstva za mir" dala bi znacajan podsticaj nastavljanju zapocetih reformskih procesa u Srbiji i Crnoj Gori i nastojanju da postanemo sastavni deo evroatlantskih integracija. Savet je ovlastio ministarstva spoljnih poslova i odbrane da koordiniraju aktivnosti i preduzimaju sve potrebne radnje u vezi sa pristupanjem Srbije i Crne Gore ovom Programu. Savet ministara razmotrio je i prihvatio Inicijalni izvestaj o primeni Medjunarodnog pakta o gradjanskim i politickim pravima u SRJ za period 1992-2002. godine. Ovaj obimni Izvestaj sadrzi zakonodavne aktivnosti i stanje i teskoce u sprovodjenju Pakta o gradjanskim i politickim pravima u prethodnoj deceniji, odvojeno za Srbiju (bez Kosova) i Crnu Goru. U sastavu Izvestaja je i prilog Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju, u kome su  razmotreni krivicni sistem i stanje ljudskih prava u Pokrajini od dolaska medjunarodnih snaga UN. Ministarstvo spoljnih poslova ce ovaj izvestaj dostaviti na razmatranje odgovarajucim telima Ujedinjenih nacija. Izvestaj ce takodje biti stavljen na uvid javnosti Srbije i Crne Gore. U okviru pitanja ukupne medjunarodne  saradnje Srbije i Crne Gore, na sednici je  razmotren niz informacija i osnova za pregovore, predloga zakona o bilateralnoj saradnji koji su upuceni u skupstinsku proceduru i predloga za potpisivanje medjudrzavnih sporazuma (o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, o uzajamnom podsticanju i zastiti ulaganja, o socijalnom osiguranju, o readmisiji). Savet ministara usvojio je Izvestaj o radnoj poseti ministra spoljnih poslova Gorana Svilanovica  Sloveniji. Potvrdjene su zajednicke ocene iz razgovora ministra Svilanovica sa slovenackim ministrom inostranih poslova Dimitrijom Rupelom, kao i predsednikom Janezom Drnovsekom i premijerom Antonom Ropom, da su odnosi dveju zemalja odlicni i bez znacajnijih otvorenih pitanja. Afirmisana je obostrana opredeljenost za nastavak svih vidova bilateralnih odnosa i kontinuitet politickog dijaloga. Kad je u pitanju  ekonomska saradnja, konstatovano je da rastu robna razmena i slovenacke investicije u Srbiji i Crnoj Gori, a da je u prvom kvartalu ove godine prisutna tendencija smanjenja naseg deficita. U razgovorima je iskazana  spremnost Slovenije da kroz poveranje investicija i pojacanu aktivnost privrednika stvara uslove za uravnotezenje robne razmene. Naglasena je potreba daljeg unapredjenja visih oblika ekonomske saradnje i zajednickih poslova na trecim trzistima, posebno u regionalnim inicijativama. Usvajajuci Izvestaj sa Prve sednice Mesovite komisije za ekonomsku saradnju  izmedju Srbije i Crne Gore i Republike Hrvatske, Savet ministara je konstatovao obostrani interes za saradnju u svim sektorima i na svim nivoima i zaduzio nadlezne organe da preduzmu sve potrebne mere za zakljucivanje i relizaciju sporazuma sa Hrvatskom u nizu oblasti, kao sto su vazdusni saobracaj, veterinarska i fitosanitarna saradnja, carinska saradnja i druge. Posebno ce se raditi na otklanjanju
tehnickih prepreka u trgovinskoj saradnji, kao i problema u snabdevanju Herceg-Novog vodom preko hidrosistema Trebisnjica. Savet ministara je razmotrio i Informaciju o potrazivanjima nasih preduzeca od Iraka. Zaduzeno je Ministarstvo za medjunardone ekonomske odnose da prati problematiku resavanja potrazivanja na medjunardonom nivou, kako bi se utvrdili modaliteti naplate potrazivanja i iznasle mogucnosti da preduzeca iz Srbije i Crne Gore dobiju poslove u obnovi Iraka. Preporuceno je nadleznim bankama i "Jugoimport -SDPR-u" da nastave rad na razgranicenju potrazivanja od Iraka preduzeca iz Srbije i Crne Gore, ukljucujuci sve kooperante.

SAOPSTENJE KABINETA PREDSEDNIKA SCG POVODOM RAZGOVORA SA DELEGACIJOM ITALIJANSKIH PRIVREDNIKA
BEOGRAD - Italijanske kompanije veoma su zainteresovane za investiranje u konkretne infrastrukturne projekte u Srbiji i Crnoj Gori i u tome ocekuju napredak za vreme predstojeceg predsedavanja Italije Evropskoj uniji, preneli su predsedniku drzavne zajednice Srbija i Crna Gora Svetozaru Marovicu predstavnici federacije italijanskih industrijalaca "Federgasakva".
U razgovoru je posebno bilo reci o inicijativama italijanskih kompanija za projekte u oblasti snabdevanja vodom, zastite
zivotne sredine, borodograndnje, a iniciran je i susret privrednika Srbije i Crne Gore sa industrijalcima iz italijanske regije Lacio.
Delegacija iz Italije iskazala je zainteresovanost da za vreme predsedavanja Evropskoj uniji bude zaokruzen projekat
slobodne trgovinske zone, koju bi cinile zemlje u regionu. Predsednik Marovic istakao je da Srbija i Crna Gora imaju veoma razvijene politicke odnose sa Italijom i da inicijative privrednika sa obe strane imaju punu politicku podrsku, u cilju daljeg razvoja ekonomske saradnje, stoji u saopstenju iz kabineta predsednika SCG.

" SLOBODA CIKAGO"/Za Tiker
BEZ POVLACENJA MARINACA SA KOSOVA
VASINGTON - U Komitetu za medjunarodne odnose Senata Sjedinjenih americkih drzava odrzano je saslusanje na temu “ Zemlje naslednice stare Jugoslavije - napredak i izazovi”.  Pozvani su da svedoce:  Pol Dzons iz Stejt Departmenta, Danijel Server, direktor Balkanske inicijative Instituta za mir, Djejms O’Brajen ispred Olbraj grupe i major general u penziji Vilijan Nes iz Centra za preventivnu akciju.  Na veliko nezadovoljstvo senatora Vujinovica, koji je presedavao saslusanjem, Ministarstvo za odbranu je odbilo da i on svedoci pred Senatom. Mada su tema saslusanja bile sve republike bivse Jugoslavije, najvise paznje je posveceno resenju statusa Kosova i politickim promenama u sadasnjoj Federaciji Srbije i Crne Gore.  Senator Vujinovic je ocenio da je, i pored velikog napretka u regionu, jos uvek potrebno mnogo rada na suzbijanju organizovanog kriminala, povratku izbeglica u Hrvatsku i na Kosovo i ucvrscivanju demokratije. Prisustvo americkih trupa je svedeno na minimum i presudno je za sigurnost Kosova i Bosne. Stejt Department je odbio bilo kakvu mogucnost smanjenja broja trupa u Bosni.  Mogucnost da Evropska Unija preuzme misiju nije jos razmotrena. Na Kosovu se sada nalazi 24.000 vojnika od kojih su 2.600 americka. Prema podacima Stejt Departmenta, prosle godine na Kosovo se vratilo 2,900 lica dok je ove godine vraceno samo 900. Senator Vujinovic je izrazio veliko nezadovljstvo izvestajima koje dobija sa Kosova.  Svedoci kao i senator Vujinovic su izrazili misljenje da konacni status Kosova ne treba razmatrati dok se ne postigne 8 uslova koji su uspostavljeni rezolucijom Ujedinjenih Nacija 1244.  “Vazno je da Albanci shvate da ce odluka da ne dopuste Srbima da zive sa njima dovesti do participacije, resenja kojim Albanci nece biti zadovoljni”, rekao je gospodin Server iz Instituta za mir.  “Standard pre statusa” je slogan koji se cuo nekoliko puta u toku diskusije. Niko od prisutnih nije mogao da priblizno proceni vreme za resenje konacnog resenja statusa Kosova. Najvise rasprave izazvalo je pitanje sledbenika Stajnera, sefa misije UN na Kosovu. General Nes se suporostavio misljenju Servera iz Instituta za mir smatrajuci da je Evropa sasvim sposobna da nadje strucnjaka iz svojih redova.  Stejt Department smatra da je za izbor administratora bitno, da je iz zemlje clanice NATO i Evropske Unije. Akcije srpske Vlade posle ubistva premijera Djindjica ocenjene su kao efektivne, ali se ocekuje dalji rad na resavanju problema organizovanog kriminala. Nijedan od svedoka nije mogao da odgovori na pitanje senatora Vujinovica zasto se, pored tolikog ulozenog novca, dozvolilo da kriminal uzme maha na Balkanu. Prisutni su se slozili da je najbolja strategija podsticanja razvoja zemalja bivse Jugoslavije njihovo uclanjenje  u Partnerstvo za mir i Evropsku Uniju. Zadovoljenje standarda koje uspostavljaju ove organizacije ce dovoljno usmeriti razvoj ovih novonastalih drzava. Nijedan svedok nije mogao da predlozi pozitivne nacine na koje se ove zemlje mogu motivisati. Navodjeni su samo pritisci i uslovi. Saradnja sa Haskim tribunalom je navedena kao jedan od bitnih uslova za prijem u ove organizacije. Od Hrvatske se ocekuje da nastavi saradnju sa Hagom, omoguci povratak izbeglicama i povratak imovine.  Ocigledna je bila frustracija da su Mladic i Karadzic jos uvek na slobodi. O’Brajen je predlozio da se susedi iskoriste kao bitan izvor informacija u njihovom hvatanju, dok je Server smatrao da Italijani mogu imati bitnu ulogu u ovom zadatku. I pored celokupne ocene da su zemlje bivse Jugoslavije napravile veliki napredak ka postovanju ljudskih prava, bilo je ocigledno nezadovoljstvo postignutim.  Amerika svake godine ulaze milijarde dolara u region i ocekuju se bolji rezultati.  “Ove zemje ceka dug put, a mi treba da ga osiguramo”, zakljucak je saslusanja u Komitetu za medjunarodne odnose americkog Senata.

Snezana Radjen, Cikago

1801 - Na danasnji dan britanske trupe za zauzele Kairo
1816 - Umro je Samjuel Hud, britanski admiral
1829 - Umro je Dzejsm Smitson, engleski naucnik
1932 - Proglasen je Ustav nezavisne drzave Sijam
1940 - Rusi su zauzeli Besarabiju i Bukovinu, a Rumunija je zatrazila pomoc Nemacke
1941 - U Beogradu i Srbiji je izdato saopstenje da ce se svaki napadi na nemacku vojsku ili imovinu kaznjavati prema nemackim ratnim propisima.
 – Madjarska je objavila rat Rusiji
1943 - Na Umci je za sve gradjane sela Umke, Sremcice i Zeleznika odrzan Narodni zbor na kome je o komunistickoj opasnosti govorio Okruzni nacelnik iz Beograda Pavle Djordjevic
1980 - Umro je Muhamed Reza Pahlavi bivsi Car i Sah  Irana
1991 - Izmedju jedinica teritorijalne odbrane Slovenije i JNA izbili su prvi oruzani konflikti kod mesta Ormoz i Jezersko, gde su na putevima postavljene barikade i otvorena vatra od policije i jedinica TO na vojnike JNA
1992 - U Lisabonu je zavrsen sastanak predstavnika EU na kojem je zakljuceno da se JNA povuce iz okupiranih delova oko Sarajeva i otvori aerodrom, dok je Makedoniji data saglasnost za promenu imena.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Posetite TIKER - website prve privatne i nezavisne novinske agencije u Srbiji i Jugoslaviji:
..... >>> za 11 godina rada >> ..... marta 2003.  >>>> ..... 1 milion vesti ! ..... >>>
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
TIKER
B.M.Pupina 10
BEOGRAD
SRBIJA
011/459570
064/2671345
[EMAIL PROTECTED]
www.tiker.co.yu
Mesecna pretplata za komercijalni servis od 50 vesti dnevno / EUR 125, 00.

<<CWINDOWSTEMPnsmailG1.gif>>

Reply via email to