Pomenuti mladić, nepoznatog prezimena, s krilima na rukama, sličnim
ptičjim, i nečim što je nalikovalo padobranu, otisnuo se put neba s krova
Đumrukane (carinarnica) na obali Save, a završio u dubokom snegu. I tako
je živu glavu sačuvao "srpski Ikar", kome, prethodno, sveštenici nisu
dozvolili da skoči sa znatno više Saborne crkve u Beogradu. Događaj se
zbio krajem novembra 1841.
To je tek jedno iz mnoštva svedočanstava, sakupljenih u koricama
specijalnog izdanja "Nove revije" JAT ervejza, a objavljene povodom 75
godina utemeljenja "Aeroputa", prve vazduhoplovne kompanije u nas.
Marljivi sakupljač i izvrsni znalac Čedomir Janić, osnivač i dugogodišnji
direktor Muzeja vazduhoplovstva u našem gradu, sačuvao je od zaborava brdo
spisa, nacrta, skica i snimaka koji oslikavaju prvo stoleće
vazduhoplovstva, započeto veoma kratkim preletom avionom (250 metara na
samo tri od tla) braće Rajt, Vilbura i Orvila, koji je u pustinji Kiti
Houk (SAD) trajao jedva 59 sekundi.
Zagonetni Ognjeslav
Letačke pustolovine mamile su (i mame) svakojake zanesenjake s ovih
prostora, pokoji je preveliku smelost platio vlastitim životom. U senci
letača ostali su, nezasluženo i nepravedno, blistavi tvorci letelica,
uvrstivši našu zemlju u tuce odabranih koje su urezale duboke tragove u
svetskom vazduhoplovstvu.
– Otkrio sam da je 1882. kapetan Ognjeslav Kostović, Srbin iz
Austrougarske, u Admiralskom brodogradilištu u Petrogradu izradio dirižabl
dugačak 60, a prečnika 12 metara, koji je, za razliku od prethodnih, imao
čvrst osnovni skelet od lameliranog drveta arborit, izum darovitog
konstruktora – objašnjava uvaženi istoričar vazduhoplovstva Čedomir Janić.
- Dotični je napravio osmocilindrični motor od 80, i to vreme kada je
Dajmlerov imao samo jednu i po konjsku snagu! Po tehničkim zamislima taj
vazdušni brod bio je ispred svoga vremena. Izrada je bila pri kraju, kada
je Ministarstvo vojske obustavilo novčanu pomoć.
Juna 1910. u letelici koju je sam napravio s hipodroma u Subotici
uzleteo je knjigovođa i svestrani sportista Ivan Sarić. Godinu dana ranije
u Parizu je upoznao slavnog Francuza Luja Blerioa, čoveka koji je prvi
preleteo kanal Lamanš u svojem jednokrilcu. Vrativši se u svoj grad, odmah
je počeo da pravi sličan. Uspešni javni let posmatralo je, čak, sedam
hiljada Subotičana.
Naočiti narednik Mihajlo Petrović, jedan od prvih pilota poginulih na
borbenom zadatku, prva je žrtva u srpskom vojnom vazduhoplovstvu. Snažan
termički udar izbacio ga je 20. marta 1913. iz aviona u blizini
poletališta, posle izviđanja položaja oko opkoljenog Skadra.
U avijaciju Francuske 14. jula 1916. prijavio se dobrovoljac Petar-Pjer
Marinović, unuk prvog poslanika Srbije u Parizu kapetana Miše
Anastasijevića Kolarca. Od 1917. do 1918. oborio je 22 nemačka
vazduhoplova, što ga je izbacilo na 12. mesto asova francuskog
vazduhoplovstva. Poginuo je 2. oktobra 1919. leteći na aeromitingu u
Briselu.
Srpski aeroklub osnovan je 22. oktobra 1921. u Beogradu, već sledeće
godine prerastao je u Aeroklub SHS, a kasnije u Kraljevski aeroklub "Naša
krila". U zasluge mu se upisuje doprinos razvitku domaće vazduhoplovne
industrije, saobraćaja i modelarstva.
Zekavičin rekord
– Jedan od najbitnijih međaša jeste, verovatno, početak rada prve
domaće fabrike aviona "Ikarus", 20. novembra 1923. u Novom Sadu –
naglašava naš sagovornik. - Do Drugog svetskog rata u Jugoslaviji je
osnovano još šest fabrika aviona, dve avio-motora i više za
avio-instrumente, padobrane i vazduhoplovnu opremu. Prema stranim i
domaćim nacrtima, napravljeno je 1.470 aviona, oko 900 motora i 250
jedrilica.
Četiri godine docnije (17. juna) u Beogradu je osnovano domaće društvo
za vazdušni saobraćaj "Aeroput", koje je 15. februara 1928. avionima
"potez" uspostavilo prvu domaću liniju Beograd–Zagreb. To je preteča
kasnijeg Jugoslovenskog aerotransporta, a danas JAT ervejza. Državno
preduzeće Jugoslovenski aerotransport – JAT utemeljeno je 1. aprila 1947.
Aprila 1938. poleteo je najvažniji avion domaće izrade do Drugog
svetskog rata – lovac "IK-3". Zahvaljujući brzini od 527 kilometara na sat
i velikoj pokretljivosti, ubrojen je u vodeće svoga vremena. To je druga
krupna prekretnica u napretku domaće avijacije.
Pilot vazduhoplovno-opitnog centra Ratnog vazduhoplovstva, kapetan
Ljubomir Zekavica, postavio je novi svetski rekord u brzini (750,34
kilometara na sat), u dvomotornom avionu na mlazni pogon Š-451-MM
"matika". Letelicu je osmislio pukovnik Dragoljub Bešlin, a izradila
domaća fabrika "Ikarus". Letelica se čuva u Muzeju vazduhoplovstva u
Beogradu.
– Izvesni ruski naučnik napisao je da su među slovenskim narodima Srbi
prvi imali uspešan pokušaj leta u srednjem veku. Veće priznanje ispisano
je u američko-engleskoj knjizi "Istorija avijacije", izdatoj povodom
stogodišnjice. Među 11 zemalja koje su udarile pečat letenju nalazi se
Jugoslavija sa svojim letelicama. A to je potvrda da je ušla na velika
vrata – zaključuje Čedomir Janić.
Stanko Stojiljković Prva noćna linija Između Pančeva i Bukurešta 9. septembra 1923. uvedena je prva redovna
noćna linija u istoriji svetskog vazduhoplovstva. Noćni letovi uvedeni su
zbog utrkivanja s čuvenim vozom "Orijent ekspres".
Šest meseci pre toga, 15. marta, avioni kompanije "Franko-Rumen" počeli
su da sleću na improvizovani aerodrom kod Pančeva, koji je postao vazdušna
luka na prvoj transkontinentalnoj evropskoj liniji od Pariza do Istanbula.
NOVI PRILOZI ZA ISTORIJU
NAŠEG VAZDUHOPLOVSTVA
Manojlo srpski Ikar
I pre
hrabrog kovačkog kalfe Manojla, prvog upamćenog preteče letača sa ovih
prostora, mnogi Srbi su se upuštali u vratolomije da posvedoče da su
"nebeski narod". Crkveni pisac iz 14. stoleća zapisao je da su pojedinci,
kao i u Vizantiji, pravili leteće mašine i skakali s visokih kula.
Manojlov let
Foto S. Bočarski
Title: Message