CRNA GORA U iscekivanju referenduma o neovisnosti, podjela na suvereniste i
unioniste       

Nakon referenduma moguc gradanski rat   

Autor Dejan Jazvic      
        
                        
Svi stanovnici Crne Gore slazu se jedino u ocjeni da nakon 21. svibnja vise
nista nece biti isto u najmanjoj republici nekadasnje Jugoslavije. Buduci
status Crne Gore razlog je podjela koje su toliko duboke da mnogi strahuju
kako bi ta zemlja nakon referenduma o drzavnoj neovisnosti mogla uci u
krvavi gradanski rat. 

I zagovornici i protivnici crnogorske neovisnosti tvrde kako ce njihova
opcija pobijediti na svibanjskom referendumu. Suverenisti i unionisti, kako
se kolokvijalno nazivaju ta dva sukobljena bloka, zapoceli su kampanje koje
obiluju uzajamnim uvredama, optuzbama i prijetnjama. Referendum je i za
jedne i za druge pitanje "zivota ili smrti". 

Nacionalno budenje
Predvodnik suverenistickog bloka je vladajuca koalicija na celu s premijerom
Milom Dukanovicem. Racunajuci na crnogorsko nacionalno budenje i antisrpsku
orijentaciju nacionalnih manjina, koje cine gotovo 30 posto glasackog
tijela, Dukanovic je uvjeren u uspjeh referenduma. S druge strane,
unionisti, koje predvodi Socijalisticka narodna partija Predraga Bulatovica,
racunaju na cinjenicu da se 30 posto stanovnistva Crne Gore osjeca etnickim
Srbima te da medu onima koji se izjasnjavaju Crnogorcima ima mnogo onih koji
vjeruju u "jedinstvo" Srbije i Crne Gore. 

Balansirajuci izmedu ta dva tabora, Europska je komisija odlucila prihvatiti
odluku o neovisnosti ako se za nju na referendumu, 21. svibnja, izjasni
najmanje 55 posto onih koji budu glasovali. Neovisne procjene govore da ce
rezultat biti vrlo tijesan. Pitanje je samo na koju ce stranu prevagnuti
jezicac na vagi. Posljednji rezultati izbora i ispitivanja javnog mnijenja
govore da je vise gradana Crne Gore za neovisnost republike nego sto ih je
za nastavak zajednickog zivota sa Srbijom. Pitanje je samo hoce li ta
prednost biti dovoljno velika, odnosno hoce li prijeci magicnu granicu od 55
posto glasova. Uzimajuci u obzir ukupan broj glasaca i procjene o mogucem
odazivu, za neovisnost bi se moralo izjasniti od 20.000 do 40.000 glasaca
vise nego za drugu opciju, pa da Crna Gora definitivno okrene leda zajednici
sa Srbijom. 

Svjesna da je u takvoj situaciji svaki glas zlata vrijedan, crnogorska je
vlada odlucila zaigrati na dvije vrlo jake karte. Prvu cine nacionalne
manjine, ciji politicki predstavnici sa simpatijama gledaju na crnogorsku
neovisnost. Medutim, najbrojnije manjine, Bosnjaci i Albanci, koji skupa
cine vise od 15 posto glasackog tijela, odlucili su iskoristiti situaciju i
referendumsku potporu neovisnosti uvjetovati dobivanjem vecih prava. To se
posebno odnosi na Albance, koji od crnogorske vlade traze veci stupanj
samouprave u opcinama u kojima cine vecinu, kao sto su Ulcinj i Tuzi. 

Drugi adut crnogorske vlade i suverenistickog bloka jest dijaspora, koja sa
130.000 ljudi cini znacajno glasacko tijelo. Svima njima, ukljucujuci i one
iz Amerike i Australije, Dukanoviceva vlada obecala je platiti putne
troskove ako dodu u Crnu Goru na referendum. Bitka za glasove vodi se i
preko medija, koji takoder ne kriju svoju naklonost prema jednom, odnosno
drugom bloku. Uz Televiziju Crne Gore, ideju osamostaljenja zagovara i
vecina drugih elektronickih medija te listovi "Vijesti", "Pobjeda" i
"Monitor". Glavni medijski saveznik unionista dnevni je list "Dan" te vecina
srbijanskih RTV kuca i tiskovina. 

Podijeljena i Crkva
U "referendumski rat" ukljucile su se i vjerski vode. To se posebno odnosi
na Srpsku pravoslavnu crkvu i njezina najviseg predstavnika u Crnoj Gori,
episkopa Amfilohija Radovica. On snazno podupire prosrpsku, odnosno
unionisticku opciju. Kanonski nepriznata ali vrlo utjecajna Crnogorska
pravoslavna crkva otvoreno je, pak, stala na stranu nezavisne Crne Gore. 

U iscekivanju referenduma, vlada u Podgorici uzurbano provodi prakticne
mjere kako bi se Crna Gora sto je moguce vise udaljila od Srbije. Na
administrativnoj granici izmedu dvije republike u Brodarevu i drugim
mjestima postavljeni su granicni i carinski punktovi, euro je zamijenio
jugoslavenski dinar, a zastave drzavne zajednice i cirilicni nazivi na
javnim ustanovama prava su rijetkost. Srpski je jezik "protjeran" iz
crnogorskih skola, a drzavna televizija Crne Gore vise ne emitira cak ni
spotove srbijanskih pjevaca.    
-------------------------------------------------

Hrvati za neovisnost 
   
Prema posljednjem popisu stanovnistva, u Crnoj Gori danas zive 7062 Hrvata,
koji cine 1,05 posto ukupne populacije u toj republici. Posve je sigurno da
ce najveci broj crnogorskih Hrvata s pravom glasa podrzati opciju neovisne
drzave. Jedina stranka s hrvatskim predznakom, Hrvatska gradanska
inicijativa, vec se javno svrstala uz suverenisticki blok, a slicne stavove
dijele i u Hrvatskom gradanskom drustvu, nevladinoj organizaciji koja je
vrlo utjecajna u Boki, gdje je ujedno i najveca koncentracija hrvatskog
stanovnistva. 
Razlog gotovo plebiscitarne potpore Hrvata ideji crnogorske neovisnosti,
medu ostalim, treba traziti i u cinjenici da se zbog razlicitih pritisaka u
dominantno srbijanskoj drzavnoj zajednici u posljednjih petnaestak godina iz
Crne Gore morala iseliti cak petina njihovih sunarodnjaka.
 
 

http://www.vecernji-list.hr/



===============
Group Moderator: [EMAIL PROTECTED] 
page at http://magazine.sorabia.net
for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net 
Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only)
http://radio.sorabia.net
 
Yahoo! Groups Links

<*> To visit your group on the web, go to:
    http://groups.yahoo.com/group/sorabia/

<*> To unsubscribe from this group, send an email to:
    [EMAIL PROTECTED]

<*> Your use of Yahoo! Groups is subject to:
    http://docs.yahoo.com/info/terms/
 


Одговори путем е-поште