CRNA GORA U iscekivanju referenduma o neovisnosti, podjela na suvereniste i unioniste
Nakon referenduma moguc gradanski rat Autor Dejan Jazvic Svi stanovnici Crne Gore slazu se jedino u ocjeni da nakon 21. svibnja vise nista nece biti isto u najmanjoj republici nekadasnje Jugoslavije. Buduci status Crne Gore razlog je podjela koje su toliko duboke da mnogi strahuju kako bi ta zemlja nakon referenduma o drzavnoj neovisnosti mogla uci u krvavi gradanski rat. I zagovornici i protivnici crnogorske neovisnosti tvrde kako ce njihova opcija pobijediti na svibanjskom referendumu. Suverenisti i unionisti, kako se kolokvijalno nazivaju ta dva sukobljena bloka, zapoceli su kampanje koje obiluju uzajamnim uvredama, optuzbama i prijetnjama. Referendum je i za jedne i za druge pitanje "zivota ili smrti". Nacionalno budenje Predvodnik suverenistickog bloka je vladajuca koalicija na celu s premijerom Milom Dukanovicem. Racunajuci na crnogorsko nacionalno budenje i antisrpsku orijentaciju nacionalnih manjina, koje cine gotovo 30 posto glasackog tijela, Dukanovic je uvjeren u uspjeh referenduma. S druge strane, unionisti, koje predvodi Socijalisticka narodna partija Predraga Bulatovica, racunaju na cinjenicu da se 30 posto stanovnistva Crne Gore osjeca etnickim Srbima te da medu onima koji se izjasnjavaju Crnogorcima ima mnogo onih koji vjeruju u "jedinstvo" Srbije i Crne Gore. Balansirajuci izmedu ta dva tabora, Europska je komisija odlucila prihvatiti odluku o neovisnosti ako se za nju na referendumu, 21. svibnja, izjasni najmanje 55 posto onih koji budu glasovali. Neovisne procjene govore da ce rezultat biti vrlo tijesan. Pitanje je samo na koju ce stranu prevagnuti jezicac na vagi. Posljednji rezultati izbora i ispitivanja javnog mnijenja govore da je vise gradana Crne Gore za neovisnost republike nego sto ih je za nastavak zajednickog zivota sa Srbijom. Pitanje je samo hoce li ta prednost biti dovoljno velika, odnosno hoce li prijeci magicnu granicu od 55 posto glasova. Uzimajuci u obzir ukupan broj glasaca i procjene o mogucem odazivu, za neovisnost bi se moralo izjasniti od 20.000 do 40.000 glasaca vise nego za drugu opciju, pa da Crna Gora definitivno okrene leda zajednici sa Srbijom. Svjesna da je u takvoj situaciji svaki glas zlata vrijedan, crnogorska je vlada odlucila zaigrati na dvije vrlo jake karte. Prvu cine nacionalne manjine, ciji politicki predstavnici sa simpatijama gledaju na crnogorsku neovisnost. Medutim, najbrojnije manjine, Bosnjaci i Albanci, koji skupa cine vise od 15 posto glasackog tijela, odlucili su iskoristiti situaciju i referendumsku potporu neovisnosti uvjetovati dobivanjem vecih prava. To se posebno odnosi na Albance, koji od crnogorske vlade traze veci stupanj samouprave u opcinama u kojima cine vecinu, kao sto su Ulcinj i Tuzi. Drugi adut crnogorske vlade i suverenistickog bloka jest dijaspora, koja sa 130.000 ljudi cini znacajno glasacko tijelo. Svima njima, ukljucujuci i one iz Amerike i Australije, Dukanoviceva vlada obecala je platiti putne troskove ako dodu u Crnu Goru na referendum. Bitka za glasove vodi se i preko medija, koji takoder ne kriju svoju naklonost prema jednom, odnosno drugom bloku. Uz Televiziju Crne Gore, ideju osamostaljenja zagovara i vecina drugih elektronickih medija te listovi "Vijesti", "Pobjeda" i "Monitor". Glavni medijski saveznik unionista dnevni je list "Dan" te vecina srbijanskih RTV kuca i tiskovina. Podijeljena i Crkva U "referendumski rat" ukljucile su se i vjerski vode. To se posebno odnosi na Srpsku pravoslavnu crkvu i njezina najviseg predstavnika u Crnoj Gori, episkopa Amfilohija Radovica. On snazno podupire prosrpsku, odnosno unionisticku opciju. Kanonski nepriznata ali vrlo utjecajna Crnogorska pravoslavna crkva otvoreno je, pak, stala na stranu nezavisne Crne Gore. U iscekivanju referenduma, vlada u Podgorici uzurbano provodi prakticne mjere kako bi se Crna Gora sto je moguce vise udaljila od Srbije. Na administrativnoj granici izmedu dvije republike u Brodarevu i drugim mjestima postavljeni su granicni i carinski punktovi, euro je zamijenio jugoslavenski dinar, a zastave drzavne zajednice i cirilicni nazivi na javnim ustanovama prava su rijetkost. Srpski je jezik "protjeran" iz crnogorskih skola, a drzavna televizija Crne Gore vise ne emitira cak ni spotove srbijanskih pjevaca. ------------------------------------------------- Hrvati za neovisnost Prema posljednjem popisu stanovnistva, u Crnoj Gori danas zive 7062 Hrvata, koji cine 1,05 posto ukupne populacije u toj republici. Posve je sigurno da ce najveci broj crnogorskih Hrvata s pravom glasa podrzati opciju neovisne drzave. Jedina stranka s hrvatskim predznakom, Hrvatska gradanska inicijativa, vec se javno svrstala uz suverenisticki blok, a slicne stavove dijele i u Hrvatskom gradanskom drustvu, nevladinoj organizaciji koja je vrlo utjecajna u Boki, gdje je ujedno i najveca koncentracija hrvatskog stanovnistva. Razlog gotovo plebiscitarne potpore Hrvata ideji crnogorske neovisnosti, medu ostalim, treba traziti i u cinjenici da se zbog razlicitih pritisaka u dominantno srbijanskoj drzavnoj zajednici u posljednjih petnaestak godina iz Crne Gore morala iseliti cak petina njihovih sunarodnjaka. http://www.vecernji-list.hr/ =============== Group Moderator: [EMAIL PROTECTED] page at http://magazine.sorabia.net for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only) http://radio.sorabia.net Yahoo! Groups Links <*> To visit your group on the web, go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/ <*> To unsubscribe from this group, send an email to: [EMAIL PROTECTED] <*> Your use of Yahoo! Groups is subject to: http://docs.yahoo.com/info/terms/