Četrnaest godina od zločina nad Srbima u Medačkom džepu

„Spržena zemlja“


U ovoj akciji nije bilo ranjenika, a pošto je hrvatska strana Srbima predala 52 
leša, rezultati obdukcije - razbijene lobanje i prostrelne rane iz neposredne 
blizine, upućivali su na zaključak da se radilo o sistematskom ubijanju 
zarobljenih i ranjenih


 

BANJALUKA - Direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac 
rekao je da se svake godine važniji datumi stradanja Srba u Hrvatskoj 
obeležavaju pod motom - „Da se ne zaboravi“. 

- Nekada smo zaboravljali slične zločine, pa su nam se ponavljali - rekao je 
Štrbac na konferenciji za novinare povodom 14-godišnjice akcije „Spržena 
zemlja“, u kojoj su 9. septembra 1993. godine hrvatska vojska i policija napali 
Medački džep u tadašnjoj Republici Srpskoj Krajini (RSK). 

U ovoj su akciji hrvatska vojska i policija potpuno uništili srpska 
podvelebitska sela Divoselo, Čitluk i Počitelj i ubili 88 Srba, od kojih 42 
civila, a među njima 17 žena. U junu ove godine pred Županijskim sudom u 
Zagrebu počeo je glavni pretres u predmetu protiv Mirka Norca i Rahima Ademija, 
optuženih za ratne zločine u operaciji „Džep 93“. 

- Uvereni smo da će sud u ovom predmetu doneti osuđujuću presudu jer će o 
evidentnim zločinima svedočiti stotinak svedoka optužbe, među kojima tridesetak 
oštećenih Srba i dvadesetak pripadnika UN, osim velikog broja materijalnih 
dokaza - rekao je Štrbac.

PARASTOS SRPSKIM ŽRTVAMA 

BEOGRAD - U crkvi Svetog Marka u Beogradu danas će biti služen parastos žrtvama 
agresije hrvatskih snaga na područje Medačkog džepa, koje se u vreme napada 
septembra 1993. godine nalazilo pod zaštitom Ujedinjenih nacija. Parastos za 
pobijene srpske vojnike, policajce i civile počinje u 10 sati, saopštilo je 
Udruženje porodica nestalih i poginulih osoba u Krajini i Hrvatskoj.

Prikazan je dvadesetominutni film koji ilustruje tadašnje događaje, kao i 
današnje sudske procese protiv lica odgovornih za ratne zločine u Medačkom 
džepu. Srpska sela u Medačkom džepu, južno i jugoistočno od Gospića, koja su se 
tada već više od 18 meseci nalazila pod zaštitom UN, napala je hrvatska vojska 
i policija ubijajući i masakrirajući srpske civile i vojnike, te pljačkajući, 
paleći i rušeći srpsku imovinu. 

U ovoj akciji nije bilo ranjenika, a pošto je hrvatska strana Srbima predala 52
leša, rezultati obdukcije - razbijene lobanje, prostrelne rane iz neposredne 
blizine i drugo, upućivali su na zaključak da se radilo o sistematskom ubijanju 
zarobljenih i ranjenih. Pripadnici Unprofora kasnije su izvukli još 18 leševa, 
od kojih je većina izmasakrirana ili zapaljena. 

Tadašnji komandant Unprofora Žan Kot po ulasku u Medački džep, posle trodnevnih 
borbi, zabeležio je: „U selima kroz koja sam prošao više nema znakova života, 
ni ljudi, ni životinja, a razaranje je potpuno, sistematsko i namerno...“ U 
dokumentima „Veritasa“ navodi se da pripadnici međunarodnih snaga u događajima 
u Medačkom džepu nisu bili samo pasivni posmatrači svega što se dešavalo, nego 
su se otvoreno sukobili sa pripadnicima hrvatske vojske. 

Za zločin u Medačkom džepu „Veritas“ smatra odgovornim generale i hrvatski 
oficirski kadar koji je rukovodio akcijom „Spržena zemlja“, a kao važan dokaz 
za njihove zločine navodi i knjigu tadašnjeg komandanta Glavnog štaba hrvatske 
vojske Janka Bobetka pod naslovom „Sve moje bitke“, u kojoj je detaljno opisao 
ovu akciju. 

U Banjaluci će sutra biti služen parastos stradalim Srbima, a najavljeno je da 
će ubuduće obeležavanju ovog datuma „Veritas“ dati značaj isti, kao i 
obeležavanju godišnjica „Oluje“ i „Bljeska“.


Autor:


E. G. <http://www.glas-javnosti.co.yu/autor/70> 

 

 

http://www.glas-javnosti.co.yu/

 

 

 

 



[Non-text portions of this message have been removed]

Одговори путем е-поште