Hrvati stratezi turizma Srbije
Vlada Srbije usvojila je strategiju razvoja turizma
koju su osmislili hrvati: tvrtka Horwath Consulting i profesor na
beogradskom ekonomskom fakultetu Stipe Lovreta, Hrvat roðen u Makarskoj,
izradili su plan prema kojem æe se turistièki prihodi Srbije do 2015.
godine utrostruèiti
Profesor na beogradskom ekonomskom fakultetu Stipe Lovreta, Hrvat roðen u
Makarskoj Jedna
zagrebaèka tvrtka i profesor s beogradskog Ekonomskog fakulteta,
takoðer podrijetlom iz Hrvatske, izradili su strategiju razvoja turizma
Srbije, ¹to je izazvalo veliku pozornost u toj dr¾avi. Naime,
nedavno je Vlada Republike Srbije usvojila strategiju razvoja turizma
svoje zemlje koju su izradili tvrtka Horwath Consulting Zagreb i
profesor s Ekonomskog falulteta u Beogradu Stipe Lovreta, roðen u
Makarskoj. Lovreta je izjavio: "Ministarstvo trgovine, turizma i usluga
Republike Srbije raspisalo je javni natjeèaj za izradu strategije
turizma Srbije do 2015. Miroslava Dragièeviæa iz Horwath Consultinga veæ
dugo poznajem i predlo¾io sam mu da se zajedno prijavimo na natjeèaj.
Na njega se prijavilo jo¹ 7 - 8 ponuðaèa, ali po referencama smo bili
uvjerljivo najjaèi pa smo pobijedili." Izrada plana trajala je oko
godinu dana a nedavno ga je usvojila i Vlada Srbije. Profesor Lovreta
istièe da nije bilo nikakvih neugodnosti radi èinjenice da Hrvati
izraðuju strategiju. "U Srbiji nije bilo nikakvih negativnih reakcija
¹to Horwath Consulting Zagreb i ja kao Hrvat radimo taj projekt. Horwath
je jako dobro prihvaæen jer je pokazao visoki stupanj profesionalizma, a
mnogi znanstveni krugovi istièu kako je to do sada najbolje izraðen
projekt, ne samo u turizmu, veæ i cijeloga gospodarstva u Srbiji."
Stipe
Lovreta roðen je u Makarskoj 24. rujna 1948. Diplomirao je na
Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1971., gdje je magistrirao 1975. te
doktorirao 1978. Za redovnog profesora tog fakulteta izabran je 1990.,
svjedobno je bio dekan i prodekan tog fakulteta. Bio je glavni i
odgovorni urednik èasopisa Ekonomski anali a danas je glavni i odgovorni
urednik èasopisa Nova trgovina. Objavio je preko 300 èlanaka i referata
na nauènim skupovima i èasopisima u zemlji i inozemstvu, te je bio
voditelj preko 50 nauèno-istra¾ivaèkih projekata. Napisao je preko 30
knjiga i monografija a njegovo znanstveno podruèje su trgovina,
menad¾ment i marketing. Horwath Consulting Zagreb je osnovan 1993. i dio
je meðunarodne mre¾e konzultantskih tvrtki koja se naziva Horwath
International. Tvrtka Horwath International ima dugu tradiciju, jo¹ od
1915. kada su dva brata Maðara osnovala knjigovodstveno-savjetodavni
ured u SAD-u. Do danas je tvrtka do¾ivjela globalnu ekspanziju i ima
preko 400 ureda na svim kontinentima svijeta te preko 20 tisuæa partnera
i konzultanata. Sanja Èi¾mar, direktorica tvrtke Horwath Consulting
Zagreb, ka¾e: "Privatna smo tvrtka koja se prijavljuje na sve
meðunarodne i lokalne natjeèaje. Zahvaljujuæi na¹em know-how pobjeðujemo
na brojnim natjeèajima, a jedan od njih je i ovaj u Srbiji." Srbija
trenutaèno od turizma zaraðuje 600 milijuna eura godi¹nje a devizni
priljev od turizma je 310 milijuna eura godi¹nje. Prema planu Horwath
Consultinga Zagreb i Ekonomskog fakulteta u Beogradu predviða se da æe
prihod Srbije od turizma do 2015. porasti do tri puta u odnosu na
sada¹nje iznose.
Zaposlenih u turizmu je oko 75 tisuæa, od èega
je direktno zaposleno 28 tisuæa, a za 2015. predviða se 105 tisuæa
direktno zaposlenih u turizmu. Prosjeèni hotel u Srbiji ima 2 - 3
zvjezdice i ostvaruje godi¹nji prihod od 8, 4 tisuæe eura po sobi.
Naprimjer, hoteli u Hrvatskoj po sobi ostvaruju godi¹nji prihod od 12 do
14 tisuæa eura. Ukupni prihod hotelijerstva je 231 milijun eura, a
2015. bi trebao iznositi 1,7 milijardi eura. U obnovu postojeæih
objekata planira se ulo¾iti oko 1,5 milijardi eura u sljedeæih 15
godina. Greenfield projekti iznosit æe 2,5 milijarde eura do 2015. Prema
novoj strategiji, èitava Srbija je podijeljena u èetiri dijela, odnosno
klastera. To su klasteri Beograd, Vojvodina, Jugoistoèna Srbija i
Jugozapadna Srbija. Podruèje Vojvodine se opisuje lajt motivom "vodeno
blago, panonski u¾itak" a Beograd kao "zavodljiv i uzbudljiv grad dobrih
vibracija". Jugoistoèna Srbija je "jo¹ uvijek nedirnuta, jo¹ uvijek
neotkrivena", dok se u Jugozapadnoj Srbiji "otkriva ¾ivot u tradiciji i
prirodi". Za svaku od regija napravljen je plan investicija i plan
konkurentnosti, ¹to znaèi da su destinacije koje postoje u pojedinim
dijelovima detaljno snimljene i izraðen je prijedlog pobolj¹anja ukupne
ponude i infrastrukture, ¹to je problem u cijeloj Srbiji. Sanja Èi¾mar
napominje kako nisu marketin¹ka tvrtka, veæ specijalizirana tvrtka koja
se bavi turizmom u savjetodavnom smislu: "Na¹a strategija nije
brandiranje, ali omoguæuje da se na razini Srbije stvori turistièki
brand, ali i brandovi na razini klastera. U planu marketinga zacrtani su
brojni zadaci, a kljuènu ulogu u tomu treba imati Turistièka
organizacija Srbije, koja æe se baviti i konceptom marketinga ne samo u
domeni promocije, nego i u domeni razvoja proizvoda.
Drugu,
operativnu ulogu imat æe buduæa Agencija za razvoj turizma. Srbija je na
turistièkom tr¾i¹tu prisutna sa sloganom 'Gdje Dunav sreæe Balkan', ¹to
znaèi da se koriste atributi Dunava, koji je jedan od odrednica resursa
Srbije, ali i turistièke valorizacije pojma Balkan u pozitivnom smislu.
To ustvari nije marketin¹ki slogan, veæ temelj natjeèaja na koji æe se
javljati marketin¹ke tvrtke kako bi napravile kompletan branding. Na¹a
tvrtka definira marketin¹ki plan, ali ne radimo slogane i nismo
marketin¹ka branding tvrtka. 'Gdje Dunav sreæe Balkan' je lajt motiv na
temelju kojeg se treba napraviti kompletan branding Srbije." Glavna
karakteristika Horwathove metodologije je da ide "bottom - up", odnosno
ododzo prema gore. "Tijekom godine dana izrade projekta imali smo
workshopove sa stakeholderima i predstavnicima lokalnih zajednica te
preko 100 sastanaka s privatnim investitorima u Srbiji, pa moram reæi da
su ovi prijedlozi produkt interakcije meðu lokalnim subjektima i
izraðivaèima plana.
Ono ¹to nas posebno raduje je da je Vlada
Srbije ovaj plan, nakon ¹to ga je usvojila, prepoznala kao ne¹to svoje i
odmah krenula u njegovu implementaciju. Vlasti u Srbiji su veæ
formirale jednu listu investicijskih projekata na bazi prijedloga iz
na¹e strategije", istaknula je Sanja Èi¾mar. Danas u Srbiji ima 6,7
milijuna noæenja a do 2015. taj broj se namjerava poveæati za 2,5 do 3
puta, odnosno na oko 18 milijuna noæenja. Sanja Èi¾mar ka¾e kako u
Srbiji treba podiæi razinu meðunarodnog turizma jer noæenja domaæih
turista danas u Srbiji iznose preko 80 posto ukupnog broja noæenja i taj
postotak treba smanjiti. "To se mo¾e napraviti izradom ponude koja je
prihvatljiva stranom gostu. U skladu s tim predlo¾en je niz projekata
usmjerenih prema inozemnom tr¾i¹tu, na primjer, projekt Stara planina.
To je planina na jugozapadu Srbije gdje se planira napraviti vi¹e
planinskih resorta s mre¾om skija¹kih staza. Javili smo se na natjeèaj i
pobijedili, zajedno s vodeæom svjetskom tvrtkom za dizajniranje
planinskih resorta Ecosign iz Kanade. To je veliki projekt koji bi
trebao poveæati vidljivost Srbije na svjetskom turistièkom tr¾i¹tu.
Srbija mora raèunati prije svega na tr¾i¹te Europe i Rusije. Meðutim,
primarna tr¾i¹ta Srbije su ipak podruèja jugoistoène i srednje Europe." U
strate¹kom planu postoje dvije skupine u kojima se nalaze razlièiti
oblici turistièkih aktivnosti. U prvoj skupini nalaze se aktivnosti,
odnosno proizvodi u kojima se odreðenim ulaganjima mo¾e postiæi brz
razvoj i povrat - specijalni interesi, gradski odmori, dogaðaji, kru¾na
putovanja i poslovni turizam. U drugu skupinu spadaju aktivnosti èiji je
razvoj zahtjevniji te tra¾i dulji rok i veæa ulaganja - ruralni i
zdravstveni turizam, nautika, turizam u planinama i na jezerima.
Vlada
Srbije je prihvatila ovaj prijedlog i veæ je zapoèeo razvoj aktivnosti
iz prve skupine. Lovreta tvrdi da Srbija ima velike turistièke
potencijale. "Od 11 turistièkih proizvoda koje afirmira Svjetska
turistièka organizacija, Srbija ima moguænost razviti njih 10, sve osim
morskog turizma. Uvjeren sam da æe i investitori iz Hrvatske pokazati
interes za ulaganje u Srbiji. Najveæi projekti su Paliæ, Golija, Stara
planina te Dunav, koji ima velike potencijale nautièkog turizma. U
Srbiji jo¹ nije zavr¹en proces privatizacije te postoji velik broj
neprivatiziranih tvrtki u turizmu. Veæ sada postoji interes iz Hrvatske,
ali i velikih svjetskih hotelskih lanaca. Oni pokazuju prije svega
interes za Beograd, ali poèinju se zanimati i za ostala podruèja",
izjavio je Stipe Lovreta.
Dijeljenje Srbije na èetiri
dijela Prema strategiji koju su izradili Horwath Consulting Zagreb i
Ekonomski fakultet u Beogradu, Srbija je podijeljena na èetiri dijela,
odnosno klastera. Podruèje beogradskog klastera, osim srpske metropole,
ukljuèuje Zemun, Smederovo i Ðerdap, a Beograd se u strategiji opisuje
kao "zavodljiv i uzbudljiv, kreativan i inovativan". Podruèje Vojvodine
ponajprije se oslanja na svoje vodeno bogatstvo, koje èine Dunav, Tisa i
njihovi kanali. Uz ruralni turizam, u Vojvodini se namjerava razviti i
nautièki turizam na rijekama. Trenutaèno zapu¹tena jugoistoèna Srbija
trebala bi, zahvaljujuæi svojim termalnim i mineralnim izvorima, postati
podruèje razvijenog zdravstvenog turizma te kru¾nih putovanja po
planinama i jezerima.
Jugozapadna Srbija
zami¹ljena je kao podruèje gdje se "otkriva ¾ivot u tradiciji i prirodi"
a njezini glavni aduti su Kopaonik i Zlatibor. Strate¹ki plan za Rusiju
Horwath International ima dva odvojena dijela: jedan dio se bavi
auditingom te poreznim i knjigovodstvenim savjetovanjem, a drugi je
specijaliziran za konzalting u turizmu i hotelijerstvu. Pedeset i tri
ureda Horwath Internationala bave se iskljuèivo turizmom i
hotelijerstvom te su na globalnoj razini najjaèa specijalizirana mre¾a
koja se bavi savjetovanjem u turizmu. Jedan od ureda je i onaj
zagrebaèki. "Tri su strate¹ka odjela na¹e tvrtke: jedan su strate¹ke
studije i master planovi, drugi savjetovanje investitora koji dolaze na
podruèje jugoistoène Europe i tra¾e moguænosti za investiranje, a treæi
dio su tzv. mikroprojekti, odnosno projekti uvoðenja poslovnih procedura
u postojeæe kompanije", rekla je Sanja Èi¾mar. Trenutaèno rade na
nekoliko velikih projekata, od kojih je meðu veæima plan strate¹kog
razvoja turizma u Bajkalskoj regiji u Rusiji, na kojem rade s Deloitt
corporate finance iz Beèa. Zbog toga projekta se u Rusiji trenutaèno
nalazi cijeli ured zagrebaèkog Horwath Consultinga predvoðen Miroslavom
Dragièeviæem, koji je bio voditelj projekta izrade strategije razvoja
turizma Srbije, a Lovreta ka¾e kako je on apsolutni lider u jugoistoènoj
Europi kada je rijeè o turizmu i hotelijerstvu. Horwath izraðuje i
master plan razvoja turizma na Jahorini, koji rade s lokalnim Hypo
Consultants iz Sarajeva. "Mogu reæi da je takav naèin rada, na¹
meðunarodni know-how i dobro poznavanje tr¾i¹ta jugoistoène Europe u
kombinaciji s jakim lokalnim partnerom, dobitna kombinacija. I u
Hrvatskoj smo u 13 godina radili na vi¹e od 250 projekata, ¹to
strate¹kih, ¹to mikroprojekata. S tvrtkom THR iz Barcelone smo 2001.
izradili strate¹ki marketing plana razvoja turizma Hrvatske i master
plan razvoja turizma Istre, a upravo smo zavr¹ili i master plan razvoja
turizma Splitsko-dalmatinske ¾upanije. Uvijek pazimo da poslovi za koje
se javljamo budu ¾ivotni projekti koji æe za¾ivjeti u praksi. Svaka
fran¹iza je samostalna i nezavisna tvrtka, ali posluje po procedurama i
pod brandom Horwath Internationala", izjavila je Sanja Èi¾mar.>email to:Stanko
Boric
To: postojb...@yahoogroups.com; n...@siem.net; s...@antic.org;
sorabia@yahoogroups.com; srbija_medjusljiv...@yahoogroups.com
From: man...@rogers.com
Date: Thu, 26 Aug 2010 16:16:19 -0400
Subject: [srbija_medjusljivama] Premijer Cvetkoviæ godinama radio s bugarskim
kriminalcem sa poternice
Premijer Cvetkoviæ godinama radio s bugarskim kriminalcem sa poterniceAlo
26.08.2010 08:35
Predsednik srpske vlade Mirko Cvetkoviæ i bugarski ekonomista Vladislav
Tamburkovski, koji je u Makedoniji osuðen na vi¹e od deset godina zatvora za
ekonomski kriminal, imali su èvrste poslovne odnose od 2005. pa skoro do kraja
2008. godine, otkrio je Centar za istra¾ivaèko novinarstvo (CINS).
Oni su osnovali firmu BRG d.o.o. i zajedno poslovali èak i kada je
Tamburkovski, krajem 2007, tra¾en preko Interpolove poternice, a Cvetkoviæ veæ
bio ministar finansija. Saradnja je nastavljena i sa premijerske pozicije!
Prema istom izvoru, potkrepljeno dokumentacijom, Cvetkoviæ i Tamburkovski su
imali zajednièku firmu u Beogradu i zajedno su predstavljali konsultantsku kuæu
"Ces Mekon" u poslu sa srpskom agencijom za privatizaciju.
Prema dokumentaciji, Cvetkoviæ je 2005. sa Tamburkovskim i profesorom Stipom
Lovretom u Beogradu osnovao privatnu konsultantsku firmu BRG d.o.o. Firma je
registrovana na adresi Kralja Milana 34, ali je zatvorena krajem 2008. godine,
u vreme kada je Cvetkoviæ veæ mesecima bio premijer Srbije, a prethodno i
ministar finansija!
Sve do ga¹enja firme, Tamburkovski je ostao vlasnik, zajedno sa Cvetkoviæem i
Lovretom. Istovremeno, Cvetkoviæ i Tamburkovski su bili eksperti na projektu
"Konsultantske usluge za izgradnju kapaciteta i operativnu podr¹ku odeljenju
agencije za steèajne postupke" Agencije za privatizaciju i agencije "Ces Mekon"
iz 2005. godine, koji je vredan 253.000 evra. Od tog posla, Cvetkoviæ i
Tamburkovski su, prema dokumentaciji koju nam je dostavio CINS, zaradili
12.000, odnosno 18.000 evra.
Tamburkovski je u Makedoniji bio poznati ekonomski konsultant i steèajni
upravnik u vi¹e preduzeæa. Meðutim, u martu 2006. protiv njega su podnete prve
kriviène prijave za zloupotrebu slu¾benog polo¾aja, da bi posle vi¹e sudskih
postupaka ove godine zavr¹io sa èetiri presude u odsustvu na ukupno deset
godina i ¹est meseci zatvora.
Prema reèima Ive Kotevskog, portparola makedonskog MUP-a, Tamburkovski je
nedostupan makedonskoj policiji od 2006, a meðunarodna poternica za njim
raspisana je 3. decembra 2007. godine. Kotevski ka¾e da makedonska policija
pretpostavlja da se nalazi u Bugarskoj, ali da nisu imali saznanja da je bio
aktivan i u Srbiji. Kotevski navodi da je u prvom sluèaju, u sudu u Velesu,
Tamburkovski osuðen za krivièno delo zloupotrebe polo¾aja jer je prema navodima
presude o¹tetio biv¹eg vlasnika topionice "Investas" za 390.000 evra. Potom je
u tri sluèaja u sudu u Skoplju osuðen za zloupotrebe polo¾aja u sluèajevima
"Eksport-import" banke, fabrike obuæa "Gazela" i Fabrike autobusa "Skoplje
FAS". U junu 2008. je osuðen na pet godina zatvora, pa u januaru 2009. godine u
treæem sudskom sluèaju na ¹est meseci, a zatim i nepravosna¾no u èetvrtom
sluèaju na jo¹ pet godina zatvora, ponovo za zloupotrebu slu¾benog polo¾aja.
Ukupno, pravosna¾no je osuðen na 10 godina i ¹est meseci za ekonomski kriminal.
Na po¹tanskom sanduèetu na adresi Kralja Milana 34 jo¹ stoji natpis firme BRG,
iako je ona od kraja 2008. u likvidaciji. Firma je zvanièno uga¹ena 15. oktobra
2008. godine.
http://www.alo.rs/vesti/30378/Mirko_poslovao_s_krimosom
[Non-text portions of this message have been removed]
------------------------------------
===============
Group Moderator: sorabia-ow...@yahoogroups.com
page at http://magazine.sorabia.net
for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net
Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only)
http://radio.sorabia.net
Yahoo! Groups Links
<*> To visit your group on the web, go to:
http://groups.yahoo.com/group/sorabia/
<*> Your email settings:
Individual Email | Traditional
<*> To change settings online go to:
http://groups.yahoo.com/group/sorabia/join
(Yahoo! ID required)
<*> To change settings via email:
sorabia-dig...@yahoogroups.com
sorabia-fullfeatu...@yahoogroups.com
<*> To unsubscribe from this group, send an email to:
sorabia-unsubscr...@yahoogroups.com
<*> Your use of Yahoo! Groups is subject to:
http://docs.yahoo.com/info/terms/
