politika.rs 
<http://www.politika.rs/sr/clanak/425762/Pomen-zrtvama-Nato-bombardovanja-u-Becu>
  


Pomen žrtvama Nato bombardovanja u Beču


4-5 minutes

  _____  

BEČ – Više stotina Srba i Austrijanaca okupilo se u centru Beča da bi odalo 
počast žrtvama NATO bombardovanja i podsetilo međunarodnu zajednicu na zločin 
koji je zapadna vojna alijansa počinila napadajući SRJ, uz kršenje međunarodnog 
prava.

Pomen, u organizaciji Austrijsko-srpskog pokreta solidarnosti, počeo je na trgu 
ispred sedišta predsednika i austrijske vlade, odakle se povorka, kroz ulice 
strogog centra, uputila ka trgu Štefansplac, gde su Srbi, tokom NATO agresije 
protestovali 78 dana.

Oni su, tokom kretanja nosili parole protiv NATO agresije da bi skrenuli pažnju 
austrijske javnosti na zločin počinjen pre 20 godina, za koji niko nije 
odgovarao.

Brojni govornici su, na završnici skupa, ukazali da je NATO prekršio 
međunarodno pravo svojom intervencijom, vođenom pod plaštom „humanitarne 
akcije”.

Brojnim prolaznicima, a među njima i veliki broj turista sa svih strana sveta, 
deljeni su leci na kojima je ukazivano na taj događaj koji je, kako su rekli 
govornici, bio prvi rat za novi svetski poredak.

Sa skupa su upućeni i zahtevi austrijskoj vladi, pre svega da Beč ne ignoriše 
svoju ustavnu obavezu da bude neutralan i da poštuje međunarodno pravo, pa tako 
i Rezoluciju 1244, prenosi Tanjug.

„Pre 20 godina je NATO napao Jugoslaviju. To je bio prvi veliki rat na 
evropskoj teritoriji od 1945, a za koji nije postojao mandat UN, niti se može 
pravdati napadom na jednu članicu alijanse. Toj vojnoj intervenciji, suprotnoj 
međunarodnom pravu, prethodili su građanski ratovi, uz snažno mešanje sa 
strane. Prsti Austrija i EU su bili umešani u ratna događanja na prostoru bivše 
Jugoslavije”, podvukli su organizatori u deklaraciji.

Konstatovali su da i dalje dominira crno-beli narativ, u kojem Zapad sebi 
pripisuje ulogu policajca koji se navodno brine o „humanosti” i „redu”, dok se 
Srbija, tadašnja Jugoslavija, i dalje prikazuje kao agresor, što ne odgovara 
realnosti i treba ispraviti.

Podsetili su da je na osnovu Rezolucije UN 1244 i Kumanovskog sporazuma 
okončana 78-dnevna agresija, i da ta Rezolucija UN predviđa da je Kosovo i 
Metohija integralni deo Srbije.

„Ta rezolucija je i dalje na snazi, te se može menjati samo novom odlukom 
Saveta bezbednosti UN. Predstavnici privremenih institucija na Kosovu 
proglasili su 2008. jednostrano nezavisnost, što su zapadne sile i brojne druge 
države, među kojima i Austrija, u kratkom roku priznale. Radilo se o tome da se 
ostvari pravi cilj rata, a to je da se razori jedna zemlja koja nije želela da 
se potčini neoliberalno svetskom poretku, i da se njeni naslednici oslabe, uz 
novo kršenje međunarodnog prava”, podvukli su oni.

U deklaraciji sa skupa ističe se da, ukupno gledano, NATO nije doprineo 
razumevanju naroda na Balkanu, već samo daljem zaoštravanju napetosti.

Rat NATO protiv SRJ predstavlja krah evropske i međunarodne bezbednosne 
arhitekture i bio je prvi rat za uspostavljanje novog svetskog poretka, te se 
vodio protiv jedne suverene države koja je želela sopstveni put i protivila se 
diktatu MMF-a, ukazano je u deklaraciji i ocenjeno da je taj rat podstakao i 
militarizaciju EU, kao i njene spoljne politike.

„Istorija još nije ispisana do kraja, jer pravi krivci još nisu odgovarali za 
svoj zločin”, dodaje se u deklaraciji. Od austrijske vlade se traži da se vrati 
sopstvenoj spoljnoj politici i ustavom utvrđenoj neutralnost, da u potpunosti 
poštuje Rezoluciju UN 1244, kao i da se izjasni protiv formiranja kosovske 
vojske i ne učestvuje u obuci njenih pripadnika.

Skupu u centru Beča prethodila je diskusija pod motom „20 godina od NATO 
bombardovanja, ima li Balkan budućnost?”, u kojoj su, između ostalih 
učestvovali austrijski publicisti i istoričari Hanes Hofbauer, Kurt Grič, 
Vilhelm Langtaler, političar David Štokinger, kao i bivši izaslanik EU za 
Kosovo, koji je učestvovao u pregovorima u Rambujeu Volfgang Petrič.

U subotu uveče predstavljen je film „Težina lanaca” režisera Borisa 
Malagurskog, sa kojim su prisutni imali prilike da razgovaraju o pozadini NATO 
agresije.

 

Одговори путем е-поште