Title: Message
 MIHAIL DELJAGIN: BORBA PROTIV TERORIZMA

24.9.2001.
16:39

BORBA PROTIV TERORIZMA: STA TREBA DA PREDUZME RUSIJA Mihail DELJAGIN, direktor Instituta za probleme globalizacije, doktor ekonomskih nauka (Moskva, RIA “Novosti”)
 
Sjedinjene Americke Drzave zapocinju rat protiv medjunarodnog terorizma koji Rusija fakticki usamljeno vodi evo vec duzi niz godina, mada se on naziva “kontrateroristicka operacija”. S tim u vezi nastalo je vreme kada je potrebno prestati sa verbalnim prepucavanjima i bez pristrastnosti pogledati na realno zlo koje postoji u svetu. Sto se Rusije tice, njoj danas prete cetiri velike opasnosti. Pre svega, to je sablazan da bude zahvacena zluradoscu povodom stete koja je pricinjena SAD. Veliki je broj ruskih gradjana koji u pogledu onog sto se dogodilo u Americi kazu: “Tako im i treba”. Medjujtim, trezveno misleci ljudi tome se protive: “Poginuli 11. septembra ljudi nisu razradjivali porogram NPRO. Prema tome, u cemu je njihova krivica?” Nista manje je opasna i ideja koja se pojavljuje da se objavi svojevrsni “dzihad” celokupnom islamskom svetu. U borbi protiv njega toboze treba da se monolitizuje celokupno covecanstvo. Medjutim, ne sme se zaboravljati da Rusija nije samo hriscanska, nego i muslimanska zemlja. Ni u kom slucaju takodje se ne smemo odricati nacionalnih interesa Rusije radi nekakvih ideoloskih ili moralnih vrednosti. Za sprovodjenje takve politike svojevremeno su optuuzivali bivseg ministra inostranih poslova Rusije Andreja Kozireva. Najzad, izazivaju bojazan i precenjena uloga i mogucnosti zemlje u savremenom svetu, koja se pojavljuje u umovima nekih Rusa. Pri tom se zaboravlja da je udeo Rusije u svetskoj ekonomici danas svega 0,65 procenata, pa prema tome ovde nema mesta za ambicije. Dakle, u nastaloj situaciji Rusija je duzna da preduzme mere kako bi u punoj meri uzela u obzir svoje interese. Pre svega, neophodno je biti svestan da mi i Amerikanci danas imamo zajednickog neprijatelja – a to su Talibani. Medjutim, za Rusiju oni nisu opasni kao direktni pokrovitelji terorista. Kudikamo je opasnija njihova uloga koju oni igraju u procesu proizvodnje i ssirenja narkotika. Zato se mogu samo pozdraviti planovi u vezi sa stvaranjem takvog centra, koji ce koordinirati na nivou specijalnih sluzbi raznih zemalja borbu protiv medjunarodnog terorizma, ciji je oslonac u znatnoj meri svetska trgovina narkoticima. Po mom misljenju, u nastaloj situaciji veoma je vazno ne dopustiti neposredno uvlacenje Rusije u vojni konflikt. Drugi avganistanski rat Rusiji apsolutno nije potreban. Sve snage kao i dosad treba da budu koncentrisane na sto skorije okoncanje kontrateroristicke operacije u Ceceniji. U protivnom, Rusija se moze obresti u situaciji da svojim rukama vadi kestenje iz vatre za druge. U slucaju nepovoljnog razvoja dogadjaja, Amerikanci se uvek mogu vratiti iza okeana, a Rusija nema kud da ode iz tog regiona, pa ce se ponovo naci uvucena u dugotrajni rat. U interesu Rusije potrebno je uciniti sve sto je moguce kako se ne bi dopustilo da se vojna infrastruktura SAD razvije u Srednjoj Aziji. S tim u vezi razumljiva je bojazan Tadzikistana, Turkmenije, Uzbekistana i drugih zemalja regiona, koje zele da se obezbede pred ekspanzijom talibana. Ovde su jos sveze uspomene na to kada su bojovnici takozvane islamske armije, a u sustini – talibani – prilicno blizu stigli do Taskenta. Tim zemljama Rusija mora da pruzi aktivniju podrsku i pomoc. U protivnom, Rusija ce izgubiti svoj uticaj u tom regionu, a rat ce se primaci tik uz njene granice. Saradjujuci sa SAD u borbi protiv terorizma Rusija istovremeno ne treba da potpada pod diktat Vasingtona. Moze nastati takva situacija, kada ce se od Rusije zatraziti da prekine odnose sa nekim arapskim zemljama. Medjutim, na trzistima tih zemalja Rusija ima svoje interese, koje ona ne sme da zanemari. U sadasnjim uslovima za Rusiju je veoma znacajno da podrzi ulogu Saveta bezbednosti OUN. Razume se, taj organ ne treba da razradjuje specijalne operacije, ali u njegovoj kompetenciji je da odredi agresora i sankcionise borbu protiv njega. Danas je funkcije Saveta bezbednosti umnogome prisvojio predsednik SAD Dzordz Buss. Medjutim, tako ne treba. Koncentracija prevelike vlasti u jednim rukama bremenita je velikim nevoljama po covecanstvo. I najzad, treba shvatiti da je terorizam – djavo koji je izasao iz provalije koja deli bogate i siromasne, ugnjetace i ugnjetene, ekonomski razvijene i zemlje u razvoju. A produbljivanje te provalije u dugorocnoj perspektivi uvek dovodi do povecanja opasnosti od terorizma. On se moze pobediti samo u slucaju ako covecanstvo u punoj meri postane svesno opasnosti koja se nadnela nad njim i ako toj opasnosti pruzi adekvatni i odlucnin odgovor. – 0 – Moskva, 24 septembra RIA “Novosti”
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================
EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email To: [EMAIL PROTECTED]
This email was sent to: archive@jab.org

T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================

Одговори путем е-поште