V e c e r n j e N o v o s t i Aktuelno [11/1/2001]SKUPSTINA SRBIJE DALA NACELNU PODRSKU ZAKONIMA KOJE JE PONUDILA DSS
NEDOSTAJE VLADIN PECAT Od Vlade Srbije se ocekuje da do ponedeljka iznese svoje misljenje o amandmanima na svih pet zakona kojima se uredjuje pravosudni sistem BEOGRAD - POSLANICI Skupstine Srbije juce su, posle dvodnevne debate, vecinom glasova, u nacelu podrzali paket pravosudnih zakona koji je predlozila Demokratska stranka Srbije. Protiv ovog seta zakona, jos pre glasanja, javno su se izjasnile poslanicke grupe SRS i SSJ, dok su predstavnici SPS bili za nacelnu podrsku i popravku ovih dokumenata svojim amandmanima. Posle ove nacelne podrske, republicki parlament je prekinuo rad do ponedeljka, kako bi se pribavilo misljenje Vlade Srbije o pristiglim amandmanima. U medjuvremenu ove amandmane "procesljace" skupstinski odbori za pravosudje i zakonodavstvo >NAGODBA?< U opsirnoj raspravi, koja je prekjuce u podne bila prekinuta zbog nedostatka kvoruma, kljucna primedba vecine opozicionih poslanika bila je sto iza ovih vaznih zakona ne stoji Vlada i nadlezno ministarstvo, vec jedna poslanicka grupa, i sto niko iz Ministarstva pravde ne prisustvuje raspravi. Pominjani su i navodni dogovori izmedju DSS i DS, po kojima bi Demokratska stranka podrzala ovaj paket zakona, a Demokratska stranka Srbije bi im vratila "uslugu" aminujuci Predlog zakona o radu. Opozicione stranke su, takodje, primetile da se ovim zakonima DSS daju prevelika ovlascenja izvrsnoj vlasti i ministru pravde, i ne obezbedjuje dovoljna politicka nezavisnost pravosudnog sistema. U ime predlagaca, Dejan Mihajlov je to demantovao, isticuci da nije rec o prevelikim ovlascenjima, vec o tome da sudstvo mora da izadje iz okvira izvrsne i zakonodavne vlasti. Aleksandar Vucic (SRS) medjutim, smatrao je da se ovim zakonima krsi republicki Ustav, jer se velika ovlascenja prenose na Visoki savet pravosudja (predlaganje sudija i izbor sudija porotnika). >POROTNICI< NAGLASAVAJUCI da socijalisti nemaju nista protiv ovih predloga DSS, Zoran Nikolic je kazao da iz svega moze da ispadne dobar pravosudni set zakona, samo ga treba doraditi amandmanima. Za razliku od poslanika Vucica, Nikolic je smatrao da su ovi predlozi uskladjeni sa Ustavom, da afirmisu osnovne principe pravosudja i da obezbedjuju samostalnost i kontinuitet sudova i tuzilaca. Ali, i on je bio misljenja da je uloga Ministarstva pravde prenaglasena. U raspravi u kojoj su uglavnom ucestvovali poslanici SRS i SPS, a DS i ostali iz poslanickog kluba DOS, bili po strani, cula su se i misljenja da bi i sudije porotnike trebalo birati na isti nacin kao sto se sada sudije biraju u Parlamentu, umesto da ih na predlog Ministarstva pravde imenuje Visoki savet pravosudja. I. L. - D. D. U CRNOGORSKOJ SKUPSTINI IZABRANE NOVE SUDIJE BURA OKO SESTRE Glasanje o izboru 12 sudija, medju kojima je (za Vrhovni sud) bila i Ana Kolarevic sestra Mila DJukanovica, dovelo liberale ponovo u politicki epicentar PODGORICA - Ana Kolarevic, sestra predsednika Crne Gore Mila DJukanovica, sa jos 11 kolega, "prezivela" je zucnu raspravu u republickom Parlamentu i izabrana za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore. Glas Ani dali su poslanici Liberalnog saveza, sto je i prevagnulo u konacnom preglasavanju. - Glasali smo za Anu Kolarevic, jer ispunjava sve uslove da bude sudija. Ranije smo zbog toga glasali i za suprugu Srdje Bozovica. Nismo glasali po sistemu nepotistickog dizanja ruku, kazao je Slavko Perovic, portparol liberala, odgovarajuci na prozivke iz klupa SNP da su primorani da glasaju za Milovu sestru. - Pravda u Crnoj Gori je u dronjcima, a sudska vlast je pala na najnize grane, prokomentarisao je Zoran Zizic, potpredsednik SNP, dok je Predrag Bulatovic, lider ove partije, rekao da su "uspeli da demaskiraju Liberalni savez". Glasovi liberala za izbor sudije Vrhovnog suda, dokazali su njihovu igru, jer se u izbornom procesu zna sta pripada Vrhovnom sudu. Bice zanimljivo videti da li ce liberali otkazati podrsku manjinskoj vladi, ukoliko DPS ne prihvati njihov predlog zakona o referendumu, rekao je Predrag Bulatovic. V. KADIC SACEKATI OEBS DEMOKRATSKA partija socijalista ostace cvrsto pri stavu da predlozeni referendumski zakon nije dobar i da on nece doprineti uspostavljanju politickog konsenzusa. DJukanovicevi socijalisti su predlozili da je najbolje sacekati stav OEBS-a, o tom zakonu, koji ce biti dostavljen poslanicima. Ocekuje se da ova najvaznija tacka dnevnog reda skupstinskog zasedanja bude u zizi, krajem ove ili pocetkom naredne sedmice. PODSETNIK PREDSEDNIK Vrhovnog suda Crne Gore Ratko Vukotic, obrazlazuci kvalitete predlozenih sudija, poslanike je podsetio da niko od njih (posebno iz jugoslovenske koalicije) pre nekoliko meseci nije pravio problem oko izbora sudije, inace supruge Srdje Bozovica, visokog funkcionera SNP Crne Gore "pa se cudim otkud sada tolika opstrukcija". Dodao je: - Sada smo predlozili takodje sjajnog sudiju - Anu Kolarevic, koja ima 15 godina sudijskog staza i podrsku 21 sudije Vrhovnog suda. ODVOJITI ZITO OD KUKOLJA NOVI SAD - Ovih dana bice obznanjen spisak sudija za prekrsaje za koje cu republickoj Vladi predloziti da ih razresi, i sudija u sudovima za koje cu pokrenuti inicijativu pred Vrhovnim sudom Srbije. Ako Vrhovni sud prihvati tu inicijativu prosledicu Narodnoj Skupstini, koja jedino moze da razresi ove sudije. Prilikom jucerasnje posete novosadskom Okruznom zatvoru, ovo je izjavio Vladan Batic, ministar pravde i lokalne samouprave, isticuci da ce to biti ucinjeno bez obzira na negativne konotacije opozicije ili nekog drugog, jer se postojece stanje ne moze konzervirati. - Moramo ocistiti zito od kukolja i osloboditi se usluga onih koji su zloupotrebljavali zakon ili krsili elementarne, eticke norme - rekao je Batic. - Pravo da pokrene inicijativu za razresenje sudija imaju i predsednici sudova, ali iz solidarnosti i kolegijalnosti, verovatno je to njima teze, pa ce taj neprijatni deo posla, bar u pocetku preuzeti ministar pravde. Svi koji su, prema Baticevim recima, sudili po zakonu o informisanju, ucestvovali u izbornim komisija koje su falsifikovale politicku volju gradjana, oni koji su vodili montirane politicke procese, oni koji su se obogatili deleci pravdu, i ciji su rezultati skromni, jednostavno nemaju sta da traze u pravosudju. LJ. P. MILOSEVICEVI ADVOKATI O TRECEM POJAVLJIVANJU SVOG KLIJENTA PRED SUDOM U HAGU ZATAJILI "PRIJATELJI SUDA" Uvek kada je bilo znacajno da saopsti nesto krucijalno, Miloseivc je upravo tada prekidan iskljucivanjem mikrofona SVE sto se odigralo na statusnoj konferenciji suda u Hagu moglo je da se ocekuje. Ono sto nismo ocekivali i sto nas je kao pravnike znatno razocaralo je nastup pripadnika "amikus kurije". Ovako su beogradski advokati Slobodana Milosevica (koji su ovonedeljnu statusnu konferenciju posmatrali u sudnici iza staklenog zida) Zdenko Tomanovic i Dragoslav Ognjanovic i holandski clanovi "Medjunarodnog komiteta za odbranu Slobodana Milosevica" Niko Varkevisir i Niko Stajnen, posle dvodnevne haske sesije, na konferenciji za stampu u hotelu "Eskvajer" u Seveningenu, sazeli svoja osnovna zapazanja Milosevicevog treceg pojavljivanja pred sudskim vecem. Ognjanovic smatra da su ovi "prijatelji suda" imali vise prilika i pravnih momenata da "poentiraju", sto oni nisu ucinili. - Iznenadjujuce je njihovo neraspolaganje elementarnim cinjenicama o nacinu hapsenja naseg klijenta i nepoznavanje pozitivnih pravnih propisa, ili njihovo prenebregavanje, jer sam ubedjen da su im veoma dobro poznati. Za nemogucnost, odnosno "davanje uslovne vremenske prilike" njihovom klijentu, da se izjasni, Ognjanovic objasnjava da ona to prati tokom svih dosadasnjih statusnih konferencija: - Uvek kada je bilo znacajno da saopsti nesto krucijalno,Milosevic upravo tada bude prekinut iskljucivanjem mikrofona. Tako je to bilo i sada, kada je zeleo da ukaze na odredjene veze ranije americke administracije sa terorizmom. Advokat Zdenko Tomanovic je, takodje, istakao da "niko ne dovodi u pitanje cinjenicu da gospodinu Milosevicu nije moguce fer sudjenje pred haskim tribunalom". On se osvrnuo i na "prijatelje suda" i postavio pitanje njihove uloge i domasaja: - ONI MISLE da treba samo da komentarisu sporne stvari koje je izneo gospodin Milosevic. Imajuci u vidu resenje suda, to ne bi trebalo da bude tako. Oni moraju da preduzimaju sve radnje koje su u interesu optuzenog. Na to je, tokom poslednje sesije, kolegi iz Engleske ukazivao i sudija Robinson. Tim pre sto se namece dilema: kojom prilikom je gospodinu Milosevicu dozvoljeno da ukaze na pojedine sporne stvari? U svim dosadasnjim njegovim nastupima, on bi redovno bio iskljucivan, cim bi nesto progovorio. Tomanovic je objasnio da je "druga stvar sto prijatelji suda u ovakvoj situaciji nisu ni mogli da budu imenovani": - Ne moze "amikus kurija" da dobije nadleznost branioca, odnosno da bude ovlascen da preduzima one procesne radnje koje su u iskljucivoj nadleznosti optuzenog i njegovog advokata. A oni ponekad preuzimaju ingerencije branioca. To nije psao prijatelja suda. On je naglasio da "prijatelji suda" imaju mnogo razloga da uloze formalni prigovor na optuznicu, koja je manjkava i ne sadrzi ono sto prema sintezi mora da sadrzi svaka optuznica: - Svugde u svetu je potreban veci stepen verovatnoce da je neko izvrsio krivicno delo, da bi se pokrenuo postupak. Goran CVOROVIC TRI GODINE CIM sudija Mej bude potvrdio najavljenu optuznicu za Bosnu, Karla del Ponte ima rok od nedelju dana da zatrazi spajanje tri optuznice, sto ce i uciniti. Posto je sama izjavila da joj za pripremu pocetka sudjenja po hrvatskoj optuznici treba jos "cetiri do pet meseci", a da bosanska jos nije ni obelodanjena, rok od 12. februara se vec na prvi pogled cini nemogucim. Sto se tice duzine sudjenja, ni tu stvari nisu nacisto. Karla del Ponte je trazila po 170 dana za "kosovsku" i "hrvatsku" optuznicu, cemu treba dodati i novu, "bosansku", verovatno u istom obimu, sto pretpostavlja godinu i po dana, samo kada je u pitanju tuzilac. Isto toliko vrmena bi, otprilike, trebalo uracunati i za svedoke odbrane, koje Slobodan Milosevic ima pravo sam da pozove, posto ne postoje advokati odbrane. Tako se dolazi do vremenskog trajanja od tri godine, na sta je ukazao i clan sudskog veca Robinson. PREMIJER SRBIJE ZORAN DJINDJIC JUCE U TOPLICKOM OKRUGU DOBAR PLAN VRTI PARE Vlada moze da pomogne samo onima koji imaju ideju sta stvarno mogu da proizvode i prodaju. Kljucni trenutak - pregovori sa Pariskim klubom KURSUMLIJA - Premijer Srbije Zoran DJindjic juce je posetio Kursumliju i Prokuplje, naglasivsi da ovaj kraj mora ekonomski brze da krene napred i da prestane iseljavanje stanovnika zbog blizine Kosova. - U Toplici postoje samo dva ili tri preduzeca koja imaju jasnu viziju o buducem razvoju - naglasio je premijer. - Vlada moze da pomogne samo one koji imaju ideju o tome sta mogu da proizvedu i prodaju, a ne i one koji cekaju da sve uradimo za njih. Premijer je zatim kazao da je lane cak 40 odsto hrane u Jugoslaviji uvezeno, i da je to neverovatan podatak, i napomenuo da je ovo upravo region koji moze da se oporavi ulaganjem u poljoprivredu. Premijer DJindjic je u Kursumliji obisao i crkvu Svete Trojice kao i Dom zdravlja, a poseta Toplici zavrsena je u Prokuplju gde je odrzan sastanak sa celnicima ovog okruga. - Sustina je da svi zele i traze pomoc - rekao je DJindjic. - Medjutim, ova privreda veoma malo novca moze da upotrebi i oplodi. Morate planski da se usredsredite na proizvode koji donose profit. Premijer je, objasnjavajuci aktuelni politicki trenutak, naglasio da je kljucni momenat nase politike u pregovorima sa Pariskim klubom. Mi smo, dodao je, jedina zemlja u tranziciji, koja je u potpunoj investicionoj blokadi, ali ipak ukoliko se pregovori zavrse pozitivno po nas, mozemo da ocekujemo i prve kredite. - To ujedno znaci, da cemo morati da pocnemo i sa vracanjem dugova, koje je jos Broz napravio - kazao je on. - Tako ce vec iz budzeta za narednu godinu morati da bude izdvojena milijarda maraka za njihovo vracanje. Z.N.-D.Z. TRI PREMA JEDAN KOMENTARISUCI buduci referendum u Crnoj Gori, premijer DJindjic je rekao da su protiv otcepljenja svi Srbi, polovina stanovnika Crne Gore, kao i medjunarodna zajednica. Za otcepljenje su, rekao je, samo politicki sledbenici Mila DJukanovica. Odnos je, dakle, 3:1. - Ukoliko do otcepljenja ipak dodje, Crna Gora ce imati problema da se oporavi najmanje deset narednih godina - naglasio je premijer. VEROUCITELJI JUCE POCELI DA DOLAZE U OSNOVNE I SREDNJE SKOLE DAJ NAM, BOZE, ZNANJA Predavaci verske nastave, koja zvanicno pocinje u ponedeljak, pojavili se u skolama u manjem broju od ocekivanog BEOGRAD - U osnovnim i srednjim skolama juce su, s nestrpljenjem, iscekivali najavljene posete veroucitelja, ali su se oni po svemu sudeci, pojavili u mnogo manjem broju od ocekivanog. U skolama se, doduse, nadaju da ce predavaci verskog vaspitanja doci danas, ili sutra, kako bi se konacno odredio raspored casova iz ovog predmeta koji ce djaci pohadjati od sledeceg ponedeljka. U skole je pocelo da stize i uputstvo o anketiranju, koje ce biti ponovljeno sledece nedelje, da bi deca, posle susreta sa verouciteljem, mogla da preispitaju svoju odluku, cak i u slucaju da se nisu opredelili ni za jedan predmet. Tokom jucerasnjeg dana direktori skola jos nisu dobili ni zvanicnu potvrdu da verska nastava pocinje u ponedeljak. Veroucitelji su juce bili u Prvoj beogradskoj gimnaziji, Zemunskoj gimnaziji i Trecoj beogradskoj gimnaziji, ali nisu razgovarali sa djacima, vec kolektivima skola. Nisu se pojavili u Jedanaestoj Beogradskoj gimnaziji, Arhitektonskoj skoli, Osnovnim skolama "Marija Bursac", "Maksim Gorki", "Majka Jugovica", "Sonja Marinkovic", "Branko Copic"... Slicna situacija je i u Nisu, gde su direktori informaciju o pocetku veronauke dobili preko televizije, a nemaju nikakve podatke i o verouciteljima. Ovde se, od 4.624 srednjoskolca, za versku nastavu prijavilo 538, za gradjansko vaspitanje 379, a za oba predmeta 28. Medju 3.310 osnovaca veronauku ce izucavati 959, a gradjansko vaspitanje 1.032 djaka. Pocetak verske nastave juce je u Novom Pazaru obelezen simbolicnim ulaskom predstavnika Islamske verske zajednice i Srpske pravoslavne crkve u jedno odeljenje Ekonomsko-trgovacke skole. Ovde se za pohadjanje veronauke izjasnilo vise od 90 odsto ucenika prvih razreda osnovnih i srednjih skola, a predstavnici verskih zajednica izrazili su nadu da ce ovaj predmet, koji bi trebao da bude obavezan, pomoci u zblizavanju ljudi. Prvi cas veronauke odrzan je juce u uzickoj Osnovnoj skoli "Andrija DJurovic", a veroucitelji prota Dragoljub Kostic i djakon Vladimir Stojanovic, posvetili su ga Svetom Luki. E. V. N. ALEKSANDAR KRAVIC (DO)SADASNJI V.D. DIREKTORA RTV NS, NECE U UPRAVNI ODBOR RTS-A, ALI NECE NI DA USTUPI MESTO PETRU JOVANOVICU SLUSAM SVOJU SKUPSTINU Necu se povinovati odluci Upravnog odbora RTS, sve dok Skupstina APV koja me je postavila, ne odluci drugacije - kaze Kravic. Crkvenjakov mu zabranio da bilo sta potpisuje u ime RTV NS. Ni novi direktor Petar Jovanovic nista ne potpisuje dok se pat-pozicija ne razresi NOVI SAD - Uprkos odluci Upravnog odbora RTS-a da za direktora RTV Novi Sad imenuje Petra Jovanovica, dosadasnji v.d. Aleksandar Kravic nece napustiti tu funkciju, sve dok, eventualno, Skupstina AP Vojvodine, ne odluci drugacije. Kravic takodje demantuje i vest da je upravo on novi clan Upravnog odbora RTS-a. - To je besmislica - kaze za "Novosti" Kravic, inace pokrajinski poslanik Cankove Lige socijaldemokrata i basista pratece muzicke grupe DJordja Balasevica. - Nije mi to nudjeno, a i da jeste, ne bih prihvatio, jer mi se kompletna prica o RTS-u ne dopada. Kravic je, naime, zgovornik ideje Mileta Isakova da se RTS sa ukupno 7.800 zaposlenih (od kojih su njih 1700 u RTV Novi Sad), rasformira i ponovo oformi. Prethodno bi trebalo precizno definisati njenu ulogu i status. Ali, ta ideja nije naisla na sire odobravanje u DOS-u, ni onih dana posle 5. oktobra prosle godine. Dok se o sudbini RTS-a usput samo pricalo, Skupstina AP Vojvodine, ne cekajuci taj rasplet i uz nezvanicno zeleno svetlo u DOS-u proslog 22. novembra postavila je Kravica za v.d. direktora RTV Novi Sad. Pitanje zasebnog racuna RTV Novi Sad, pominjano je nekoliko puta i sa novosadske i sa beogradske strane, ali "pravi pozar" buknuo je 9. oktobra, kada je stigla vest da je Upravni odbor RTS-a umesto Kravica, kako se ocekivalo, za prvog coveka novosadske RTV imenovala Petra Jovanovica. Usledila je zestoka reakcija Kravicevog partijskog lidera Nenada Canka, i na njegovu inicijativu sa programa ove TV-kuce skinut je znak RTS-a. Od pre desetak dana, odlukom generalnog direktora RTS-a, Aleksandra Crkvenjakova, Kravicu je ukinuto pravo da potpisuje odluke vezane za ovu medijsku kucu i da koristi pecat. To je, takodje odlukom Crkvenjakova, omoguceno Jovanovicu. - Ni jedan ni drugi nista ne potpisujemo, pa bi se moglo reci da se RTV Novi Sad trenutno nalazi u nekoj vrsti blokade - kaze Kravic. - Ovde nije rec o sukobu izmedju mene i Jovanovica. On nije ni pokusao silom da se useli u moju kancelariju. Jednostavno, ovo je sukob institucija - Skupstine APV koja je mene legitimno postavila na ovo mesto i UO RTS-a koji je sasvim legalno imenovao "svog coveka". Ovakva "pat pozicija", po misljenju Kravica, trajace jos neko vreme, a onda ce se sve, prognozira on, resiti dogovorom. Uostalom, na nastavku zasedanja vojvodjanskog parlamenta, ovih dana, i poslanici ce se izjasniti o imenovanjima Upravnog odbora RTS-a. J. SIMIC >PETAR JOVANOVIC, NOVOIMENOVANI DIREKTOR RTV NS: NEPRIJATNO MI JE< Ovo je strasno neprijatna situacija za mene i u ljudskom i u profesionalnom smislu - kaze Jovanovic u izjavi za "Novosti" - Ucinicu sve da pronadjem najbolje resenje za sebe, ali i za zaposlene u RTV Novi Sad. >UPRAVNI ODBOR RTS OSTAO PRI SVOME: NOVI JE - OVLASCEN< Ovo je strasno neprijatna situacija za mene i u ljudskom i u profesionalnom smislu - kaze Jovanovic u izjavi za "Novosti" - Ucinicu sve da pronadjem najbolje resenje za sebe, ali i za zaposlene u RTV Novi Sad. UPRAVNI ODBOR RTS OSTAO PRI SVOME: NOVI JE - OVLASCEN NOVI direktor Televizije Novi Sad je stupio na duznost, dobio je sve ingerencije koje mu po zakonu pripadaju, pravo na potpis - kaze Dejan Mijac, predsednik Upravnog odbora RTS. Koliko ja znam, on je cak razgovarao sa Nenadom Cankom i nije bilo nikakvih problema oko preuzimanja njegovih novih duznosti. Mi nikoga nismo razresili duznosti direktora, jer bivsi v.d. nije bio ni zaposlen na televiziji. Nema ni pomena o tome da Upravni odbor menja svoju odluku o postavljenju, niti za to ima razloga. Sad je na redu samo procedura. Ja ne znam da oko toga ima bilo kakvih problema. D. T. S. PETAR JOVANOVIC, NOVOIMENOVANI DIREKTOR RTV NS: NEPRIJATNO MI JE Ovo je strasno neprijatna situacija za mene i u ljudskom i u profesionalnom smislu - kaze Jovanovic u izjavi za "Novosti" - Ucinicu sve da pronadjem najbolje resenje za sebe, ali i za zaposlene u RTV Novi Sad. UPRAVNI ODBOR RTS OSTAO PRI SVOME: NOVI JE - OVLASCEN NOVI direktor Televizije Novi Sad je stupio na duznost, dobio je sve ingerencije koje mu po zakonu pripadaju, pravo na potpis - kaze Dejan Mijac, predsednik Upravnog odbora RTS. Koliko ja znam, on je cak razgovarao sa Nenadom Cankom i nije bilo nikakvih problema oko preuzimanja njegovih novih duznosti. Mi nikoga nismo razresili duznosti direktora, jer bivsi v.d. nije bio ni zaposlen na televiziji. Nema ni pomena o tome da Upravni odbor menja svoju odluku o postavljenju, niti za to ima razloga. Sad je na redu samo procedura. Ja ne znam da oko toga ima bilo kakvih problema. D. T. S. PETAR TRAJANOVIC POTVRDIO PRETRESEN INSPEKTORAT BEOGRAD - Petar Trojanovic, savezni ministar privrede i unutrasnje trgovine, potvrdio je "Novostima" da je njegova komisija okoncala kontrolu rada Saveznog trzisnog inspektorata, podnevsi pisani izvestaj. Inspektorat je - podsecamo - bio u barazu optuzbi da su pojedini inspektori, zajedno sa nekim laboratorijama i uvoznicima, krseci propise pustali u zemlju nepropisno deklarisane, cak i neispravne poljoprivredno-prehrambene proizvode. Zato je ministar i oformio komisiju u kojoj su dva njegova pomocnika i jedan savetnik. - Izvestaj komisije dobio sam pred kraj radnog vremena i prosledio ga glavnom saveznom trzisnom inspektoru (Dragoslav Femic) - dodaje ministar Trojanovic. Izvestaj komisije bice razmotren i ozvanicen iduce sedmice na kolegijumu Ministarstva koji ce biti odrzan iduce sedmice. D. P. V. OBNOVA NISKE SABORNE CRKVE POMAZE I AMERIKA NIS (Tanjug) - Americka ambasada u Jugoslaviji pomoci ce obnovu Saborne crkve u Nisu, koja je nedavno izgorela, sa 20.000 maraka, izjavila je juce supruga ambasadora SAD u Beogradu Lin Montgomeri. Ona i predstavnici americke ambasade posetili su juce Sabornu crkvu izgorelu u pozaru 12. oktobra i razgovarali s predstavnicima Skupstine grada i niskog Univerziteta. ALEKSANDAR RADOVIC, DIREKTOR REPUBLICKE UPRAVE JAVNIH PRIHODA OPOMENE PRE DOBOSA Astra banci i Simpu umanjen porez na ekstra profit i odobreno placanje na rate Ko zakasni sa placanjem sledi prinudna naplata - zaplena imovine BEOGRAD - "ASTRA banci" i kompaniji "Simpo" odobreno je placanje poreza na ekstra profit na tri tromesecne rate. "Simpu" je uvazena i zalba: sa 24,9 miliona maraka porez je smanjen na sedam miliona. "Astra banci" iznos ostaje 67,8 miliona maraka. Zalba "Stankoma", koji se duzi sa 20,4 miliona maraka se jos razmatra, a pokrenut je i prvi postupak prinudne naplate ovog poreza i to protiv firme "Dibek". "Di-beku" je, kako je u jucerasnjem susretu sa novinarima precizirao direktor RUPJ Aleksandar Radovic, resenje o pokretanju postupka prinudne naplate upuceno 29. oktobra, sto znaci da ukoliko za osam dana ne izmire ovu obavezu i to sa kamatom i troskovima pokretanja ovog postupka, sledi zaplena. Prvo se blokira racun firme i racuni njenih povezanih lica (firmi), a onda ide popis pokretne i nepokretne imovine... Porez na ekstra profit "Di-beku" je utvrdjen u iznosu 1,1 milion maraka. Zalba im je odbijena, a za razliku od drugih obveznika oni nisu podneli zahtev za placanje na rate. Na pitanje da li je poreska administracija evidentirala ko su vlasnici "Di-beka", s obzirom na demantije koji iz te firme stizu na pominjanje imena Milana Beka (bivsi ministar za privatizaciju u Vladi Mirka Marjanovica) odgovor Radovica je: - Nas zadatak je da taj porez naplatimo, a u tom postupku naplate nebitno je da li je vlasnik Dimitrijevic ili Beko. Umanjenje poreza na ekstra profit kompaniji "Simpo" sa 24,9 na sedam miliona maraka usledilo je, po objasnjenju Radovica, uvazavanjem dostavljenog dokaznog materijala, da su pare od primarne emisije koriscene za investiranje u proizvodnju. Sva dokumentacija "Simpa", "debela nekoliko hiljada strana", bice, po ukazivanju Radovica, prosledjena i vladinoj nadleznoj komisiji i Skupstini Srbije. Na opasku "Novosti" da li postoji koincidencija izmedju iznosa ovog sada svedenog poreza na ekstra profit "Simpa" i iznosa racuna u Svajcarskoj celnika ove kompanije, Radovic je naveo da ne zeli da daje komentar. Porez na ekstra profit "Simpa", nece, predocio je, ici na teret radnika. Kada je rec o dinamici placanja ona je i za "Simpo", "Astra banku" i "Stankom" ista: rok za placanje prve rate je do 15. novembra, druga rata do 15. januara i treca i ujedno poslednja rata 15. mart. "Astra banka", kako je objasnio Radovic, na ime prve rate treba da plati 22,7 miliona maraka, odnosno 17 miliona maraka jer joj je priznato 5,2 miliona maraka ulozenih u Fond za razvoj. - Problem sa obezbedjenjem jemstva da ce dug biti izmiren kod "Astra banke" je bio u tome sto im je sva imovina vec zalozena kod NBJ, tako da smo kao garanciju uzeli akceptne naloge "Mobtela", koji, inace, ima mesecni obrt u iznosu od oko 20 miliona maraka - naveo je Radovic, isticuci da poreskoj administraciji nije, pritom, cilj da realizuje garancije, vec da privoli gospodu da plate porez. Garant placanja poreza na ekstra profit "Simpa" su njihove nepokretnosti u Srbiji. Prilozene garancije, predocio je Radovic, podrazumevaju aktiviranje ukoliko se odocni u placanju vec prve rate. Ako, naime, do 15. novembra ove firme ne plate prvu ratu, aktivira im se celokupan iznos poreza (ukidaju se i naredne dve rate) i to kroz postupak prinudne naplate. S. VUKOVIC NAPLACENO OKO 4,5 miliona maraka je iznos do sada naplacenog poreza na ekstra profit. Uprava prihoda je, inace, uputila oko 350 resenja obveznicima ovog poreza, a zbirni iznos koji bi trebalo da se naplati je oko 120 miliona maraka. Za slanje su pripremljena resenja i za oko 30 potencijalno velikih obveznika, poput "Beopetrola", "Hemofarma", "Vitala"... Aleksandar Radovic je potvrdio da uredno utvrdjene obaveze izmiruju "Komercijalna banka" i "Lutra", a na pitanje o kolikim iznosima je rec, Radovic je naveo: - Precizne podatke nemam, ali znam da je "Komercijalnoj banci" osnovica bila oko 600-700 hiljada maraka. "Lutra vadin" i "Lutra Ad" su imale porez od stotinak hiljada maraka i vec su ga u celosti izmirile. "Lutri agrar" se jos utvrdjuje porez i osnovica bi trebalo da bude oko 100.000 - 200.000 maraka. PINK - NI Karici ni TV Pink jos nisu podneli zalbe na utvrdjeni porez na ekstra imovinu za objekte na Dedinju. Familiji Karic zbirni porez je 8,6 miliona maraka i rok za podnosenje zalbe istice danas, a TV Pink porez je 2,6 miliona maraka, a krajnji rok da podnesu zalbu je petak (2. novembar) - ukazao je direktor Republicke uprave javnih prihoda. KARICI - KARIC je jos od 23. juna znao da treba da plati ovaj porez i to tada ocito nije ozbiljno shvatio. Niti sam se kada bavio Karicima, niti imam ista protiv njih. Moja obaveza je da obezbedim naplatu poreza, a Karicu sam svojevremeno kada me je pitao kako da postanemo prijatelji rekao: platite porez, navodi Aleksandar Radovic, napominjuci da se sa Karicem poslednji put video pre mesec i po dana. - Uveren sam da ce Karici naci nacina da vrate pare sa Kipra, obestete svoje stedise, plate porez na ekstra profit i ekstra imovinu i daju odgovor na sva svrsishodna pitanja koja im budu postavljana - kaze Radovic. KO STOJI IZA "DiBeka", KOJI NEMA PARA DA PLATI POREZ NA EKSTRAPROFIT POREZ STIZE SA BAHAMA? DiBek je 100 odsto strana kompanija, a osnivaci su Medtrejd internesenel iz Liberije i sa Bahama sa ulogom od 5.000 dolara 600 maraka i 8.000 dinara iz 1991. godine. Milan Beko bio prvi direktor, ali je pre dve godine prodao sve akcije BEOGRAD - "DiBek" - jedna od najmocnijih trgovinskih kuca s pocetka devedesetih godina, koja se bavila uvozom i prodajom svega i svacega, danas prebira teske dane. Bankrot kuca na vrata ove firme, a poreznici se spremaju da prinudno naplate dazbine na ekstraprofit od 1,1 miliona maraka i tako je verovatno gurnu u jos vecu dubiozu. Ali, sad je doslo vreme da se plate sve privilegije, koje su "DiBeku" pomogle da bude "uspesno" preduzece. Kako nezvanicno saznajemo, "DiBek" nesto vise od milion maraka za porez - nema. Prema zakonu to znaci da ce ovaj iznos biti uzet od vlasnika, drugih preduzeca i ljudi, ukoliko se utvrdi da su novac iz primarne emisije i kupljene devize po zvanicnom kursu isle na njihove racune. Inace, "DiBek" je 100 odsto strano preduzece. Osnovao ga je "DiBek Spektra holding" iz Irske pre deset godina sa 8.000 dinara ali mu je oduzeta dozvola za rad zbog krsenja sankcija koje su bile uvedene Jugoslaviji. Tako je 1994. godine promenjen osnivac "DiBeka" i upisana je nova firma "Dibek holding LTD" takodje iz Irske. Tri godine kasnije prikljucuje se i "Medtrejd internesenel" iz Liberije, a osnivacki ulog se uvecava za 600 maraka i 5.000 dolara, koliko je iznosio zakonski minimum. Mesec dana pre bombardovanja SRJ - 22. februara 1999. godine, kao osnivaci "DiBeka" se pojavljuju "Medtrejd internesenel" iz Liberije i firma sa istim imenom sa Bahama. Ko su vlasnici ovih kompanija nije poznato. Prvi direktor "DiBeka" bio je Milan Beko, a firma je u zizu javnosti dospela njegovim ulaskom u vladu Srbije, na mesto ministra za privatizaciju. Opste je misljenje da je "DiBek" u to vreme kupovao devize po zvanicnom kursu, ali zaposleni u ovoj firmi tvrde suprotno - da je za "DiBek" nastupio najgori period ulaskom Beka u politiku. Zapravo u to vreme je ova trgovinska kuca krenula nizbrdicom, a Beko je pre dve godine prodao sve akcije u ovoj firmi i "Rapidu" i napustio brod koji je brzo tonuo. Kako u kasi "DiBeka" nema para za porez na steceni ekstraprofit, obaveze prema drzavi mogu da se namire iz "Rapida", jer je "DiBek" vlasnik 37 odsto ove trgovinske kuce sa oko 50 miliona dinara. Osnivaci - "Medtrejd internesenel" iz Liberije i Bahama se jos nisu oglasili. S. MORAVCEVIC KRIS DONELI, POMOCNIK GENERALNOG SEKRETARA NATO: TRI SAVETA BEOGRADU Ako zelite punu saradnju, onda postujte evropske standarde - uvedite civilnu kontrolu nad Vojskom, ne uplicite se u stvari suseda, i sredite odnose u federaciji Srbije i Crne Gore EVROPA se sprema u narednoj deceniji za stvaranje Sjedinjenih Evropskih Drzava, nalik na SAD, a Balkan je i dalje "crna rupa Evrope" ciji etnicki problemi najvise opterecuju "staru damu". Ovo je size brojnih brifinga za novinare koji su odrzani u Briselu uoci proslonedeljne proslave desetogodisnjice Partnerstva i saradnje, zapocetog "Padom Berlinskog zida". Zemlje Balkana posle visegodisnjeg rata u prosloj deceniji suocene su sa velikim i relativno razlicitim problemima koje moraju same da rese kako bi zauzele svoje mesto u Evropskoj porodici - rekao je Kris Doneli, pomocnik generalnog sekretara NATO u susretu sa novinarima sa Balkana u Briselu. Gradirajuci teskoce sa kojim su se nove demokratski izabrane vlasti u zemljama Balkana susrele, on je naglasio da je problem broj 1 - uspostavljanje civilne kontrole nad svojim vojskama, zatim promena mentaliteta u glavama ljudi (ukljucujuci naravno i oficire koji su na bojnom polju imali odlucujucu rec) a sto je jos komplikovanije za same balkanske drzave, sve ovo ce se odvijati u uslovima ekonomske krize, secesija i socijalnih lomova. Sta vlasti SRJ konkretno treba da ucine da bi se ukljucile u evropske i svetske integrativne procese na vreme - pitali smo gospodina Donelija. - Ako vasa zemlja zeli saradnju, onda mora da postuje evropske standarde sto podrazumeva civilnu kontrolu nad vojskom, prestanak uplitanja u stvari susednih zemalja i naravno, sredjivanje odnosa u federaciji Srbije i Crne Gore. Sve strateske odluke vase vlasti moraju doneti samostalno, bez uplitanja NATO i drugih evropskih svetskih institucija. Po Vama, gospodine Doneli, koja je od navedenih teskoca pri integraciji SRJ, kljucni problem za vlasti u Beogradu? - Mislim da je to uspostavljanje civilne kontrole nad Vojskom. Smatramo da civilne vlasti nemaju dovoljno kontrole nad vojnim poslovima sto se najbolje ogleda u nacinu "pomaganja" Vojske Jugoslavije vojsci RS koje se odvija na nacin koji nije prihvatljiv za Zapad. Kako vidite problem na relaciji Srbija - Crna Gora i koliko su ti nereseni odnosi znacajni za integraciju SRJ u evropsku familiju. - To je unutrasnja stvar SRJ i moje je misljenje da cete vi sami prebroditi krizu bez vecih lomova. NATO nece arbitrirati u tim poslovima, jer to nije u NATO kompetenciji. Ipak, moje je misljenje da je to manji i laksi problem sa kojim se suocava Vasa zemlja. I Kosovo kao deo Srbije i SRJ, treba da udje u "evropsku familiju". kako vidite situaciju u toj srpskoj pokrajini? - Kosovo je posebno i tesko pitanje i mislim da ce kroz dvadesetak godina kroz ekonomske integracije regiona i Kosovo postati stabilno podrucje. D. VUJICIC >AMERIKANCI< SAD, uprkos velikim ratnim naprezanjima kojima je izlozena njihova zemlja zbog napada terorizma, nece se definitivno povuci sa Balkana vec ce ostaviti jedan broj vojnika u bazama na prostoru bivse SFRJ - rekao je Doneli. Procena je da SAD (sada imaju izmedju 7.000 i 9.700 vojnika na Balkanu) da ce lidersku ulogu u misijama na Balkanu na sebe morati da preuzme neka druga evropska zemlja, ili koalicija evropskih clanica NATO, dodao je on. DELTA BANKA PROSIRUJE POSLOVE SA STANOVNISTVOM PRVO STEDNJA PA KREDITI Za kreditiranje gradjana Delta banka izdvojila 10 miliona maraka. Pozajmice na 12 i 18 meseci sa deviznim depozitom. "Europej" kartice u prometu krajem decembra BEOGRAD - Delta banka je za kreditiranje gradjana izdvojila deset miliona maraka. Pozajmice se odobravaju za kupovinu trajnih potrosnih dobara i robe siroke potrosnje, uz depozit po osnovu devizne stednje, koji iznosi od 20 do 40 odsto, zavisno od roka orocavanja novca. Krediti se daju na godinu, godinu i po, a kamata je 1,25 odsto mesecno. Ovo je receno na jucerasnjoj konferenciji za novinare, koju je Delta banka organizovala povodom Svetskog dana stednje. - Krediti se vracaju u dinarima, a iznos pozajmice zavisi od plateznih mogucnosti korisnika - rekao je Vladan DJordjevic, direktor Delta banke. - Nakon otplate kredita, devizini depozit se vraca sa kamatom od dva odsto godisnje. Prednost kod odobravanja kredita imace zaposleni u firmama koji su deponenti banke. Prema recima DJordjevica, Delta banka omogucava razne pogodnosti za deviznu stednju gradjana. To su pre svega sigurnost, jer je na racunu banke 260 miliona maraka, kamate su od 0,5 do jedan odsto vece od zapadnoevropskih, menjace strane valute u evro bez provizije, nude ino-cekove i platne kartice koje vaze u inostranstvu, Delta banka ce menjati devize u evro u saradnji sa NBJ i samostalno sa vodecim nemackim bankama, a postovace usvojeni Kodeks Udruzenja banaka Jugoslavije. - Prilikom zamene deviza za evro, naplacivacemo proviziju od 0,9 odsto, a bez ikakvih troskova konvertovacemo oroceni novac - naveo je DJordjevic. - Devizna sredstva svojih komintenata koja su na racunima prevescemo u evro bez naknade. Delta banka svojim komitentima nudi travelers cekove Ameriken ekspresa koji glase na dolare i evro, a mogu se kupiti za bilo koju valutu. Prednost je sto se ovi cekovi mogu unovciti i posle vise godina. Licencu za "Europej" karticu dobila je Delta banka, a u promet ce biti pustena krajem decembra. To su kreditne kartice - Master Kard (standardna, gold i biznis) i debitne kartice - "maestro", koje treba da zamene cekove. S. MORAVCEVIC PREDNOST ZAMENE U EVRO PUTEM STEDNJE DIREKTNA ZAMENA 20.000 DEM Provizija - 0,9 odsto Trosak zamene: 180 DEM. ZAMENA PUTEM STEDNJE 20.000 DM orocavanje na pola godine kamatna stopa: 3,8% kamata: Usteda za direktnu zamenu: 180 DEM UKUPNA RAZLIKA: 555 DEM KOD KOMERCIJALNE BANKE NA KNJIZICAMA 31,5 MILIONA DEM BEOGRAD - KOMERCIJALNA banka je juce zabelezila novu deviznu stednju "tesku" 31,5 miliona maraka, sto je za 14 miliona maraka vise nego 30. juna, kada su na snagu stupili novi propisi Narodne banke Jugoslavije. Prema recima LJubomira Mihajlovica, u oktobru je otvoreno 2.000 deviznih racuna na koje je polozeno 6,5 miliona maraka. Komercijalna banka trenutno ima 48.000 stedisa. Za kreditiranje gradjana izdvojeno je 328 miliona dinara. S. M. DEVIZNA STEDNJA ROK OROCAVANJA/KAMATA (GOD.) Po vidjenju/2 OROCENO/2 3 MESECA/3 6 MESECI/3,8 12 MESECI/4,8 24 MESECA/5 36 MESECI/5,3 Nacin isplate kamate: u devizama ili dinarima godisnje, kvartalno ili mesecno VLADA SRBIJE OSNIVA AGENCIJU ZA RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PREDUZECA Zamajac iz male privrede Mala i srednja preduzeca ne mogu da vrate privredu na noge, ali udruzenja, okupljena oko velike firme, mogu mnogo da ucine BEOGRAD - VLADA Srbije podrzace osnivanje malih i srednjih preduzeca na institucionalan nacin: u Skupstinu Srbije dostavila je Predlog zakona o Agenciji za razvoj malih i srednjih preduzeca, ciji ce cilj biti kada bude osnovana za nekoliko dana, da na svaki nacin pomogne privrednicima, i da ih zastiti. Posao Agencije, kako navodi ministar za privatizaciju Aleksandar Vlahovic, je da obavlja poslove menadzmenta i konsaltinga, sto znaci, da ucestvuje u pripremi strategije razvoja malih i srednjih preduzeca, da im pruza strucnu pomoc u realizaciji domacih i stranih ulaganja, da edukuje konsultante i instruktore za potrebe preduzetnistva. Agencija nece materijalno pomagati razvoj malih i srednjih preduzeca, kako se na prvi mah moze pomisliti, ali ce preduzetnik savetovati i upucivati na investicione fondove i podsticati da se i novi fondovi neprekidno stvaraju. Predlog Vlade da se zakonom formira Agencija za razvoj male privrede podrzavaju preduzetnici u zemlji, kaze predsednik Odbora za industriju Skupstine Srbije Zivica Predojev, jer su svesni da bez ozivljavanja male privrede nema koraka napred. Privrednici u Severnobanatskom okrugu otisli su i dalje od ovog predloga, premijeru Zoranu DJindjicu predlozili su da pomogne stvaranje akcionarskog drustva koje ce se baviti sudbinom tehnoloskog viska, koji je nasa neminovnost. - Privrednici su svesni cinjenice da strani ulagac nece doci na nase podrucje sa namerom da nesto ulozi u firmu sve dok ona ima tehnoloskog viska, istice Predojev. Zato i predlazemo da formiramo akcionarsko drustvo u kojem ce akcionari biti svi zainteresovani privrednici, ministarstva poljoprivrede, privrede, industrije, a posao ce im biti da obucavaju radnike koji su postali tehnoloski visak za neka druga zanimanja koja ce obavljati u akcionarskom drustvu, ili da ih osposobe da krenu u neki privatni biznis. Da mala i srednja preduzeca mogu da budu pravi lek za privredu shvatili su jos pocetkom devedesetih u Simpu kada su poceli sa osnivanjem malih fabrika, koje su ozivele pasivne krajeve na jugu Srbije, snimile nezaposlenost. Mala i srednja preduzeca, kako napominje Predojev, ne mogu samostalno da podignu privredu na noge. Ona moraju da se vezu za nekog privredog giganta. I u Simpu, koji je taj recept prvi primenio, male fabrike se vezuju za glavnog proizvodjaca. To je zapadnjacki koncept, koji uveliko daje rezultate i nema razloga da mi izmisljamo toplu vodu. Osim sto malo preduzetnistvo "leci" nezaposlenost i ozivljava proizvodnju ono, naravno, i profitira. Tri puta se brze oplodi kapital ulozen u razvoj malih preduzeca nego sto se to postize finansijskim kreditima. Kada Skupstina Srbije usvoji Zakon o Agenciji za razvoj malih i srednjih preduzeca (koji ce stupiti na snagu osam dana od objavljivanja u Sluzbenom glasniku Srbije) privrednici u Srbiji i oni koji zele da se bave biznisom imace podrsku Vlade Srbije i Agencije koja ce ih strucno savetovati. Sto se neophodnog kapitala tice, on ce polako, smatraju u Ministarstvu za privatizaciju preko banaka, omoguciti obicnim gradjanima da putem kredita ulazu u mala i srednja preduzeca. D. D. - I. L. U NARODNOJ BANCI JUGOSLAVIJE PREGOVORI SA MMF DOGOVOR O TRECOJ RATI BEOGRAD, (Tanjug) - U NARODNOJ banci Jugoslavije juce su poceli pregovori sa predstavnicima Medjunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji se u Beogradu nalaze u okviru svoje redovne misije, saopstio je Kabinet guvernera Mladjana Dinkica. U toku pregovora, koji ce trajati do 9. novembra, obavice se provera uslova za odobrenje trece transe kredita po osnovu stend-baj aranzmana, istice se u saopstenju. Jugoslovensku delegaciju predvodi potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus, a misiju MMF-a Emanuel Zervoudakis. U jucerasnjim razgovorima sa predstavnicima MMF-a ucestvovali su i guverner Dinkic, srpski ministar finansija Bozidar DJelic i predstavnici Ministarstva finansija Crne Gore. NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: archive@jab.org T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================