O Savetu Evrope (SE) se relativno malo zna, jer su zlocini ove organizacije protiv Jugoslavije i srpskog naroda bili u senci zlocina EU, SAD, NATO, Nemacke, Vatikana i drugih. A ona nije nista zaostajala u svojim zlocinima protiv nas. Prilozeni dokument, nasumce uzet sa sajta tog monstruma, ce ponesto reci o tome. Zato je ocena da je to banda "zlikovaca koji su nam unistili zemlju sankcijama, embargom, ucenama, pretnjama, bombardovanjem i ostalim grozotama iz njihovog arsenala" prava rec. Njegova uloga u razaranju bica srpskog naroda je u prvom planu nakon petooktobarskog puca. I danas boravi ovde velika grupa njihovih strucnjaka, a profesor Stojanovic i "Politika" nisu nista drugo do njegove sluge.
Sef te organizacije je neki Lodr Rasel, metuzalem od mislim preko 85 godina, jedva se krece, ali pokazuje mladalacku vitalnost u mrznji prema srpskom narodu. Ta organizacija cak prevazilazi u svom antisrpstvu i Evropsku uniju.
A sta o njoj reci? Verovatno u istoriji nije postojala slicna organizacija, bar kada je rec o srpskom narodu, koja je tako dosledno vodila zlocinacku politiku prema jednoj drzavi i jednom narodu. Od 1. jula 1991, kada je njena cuvena "trojka" u sastavu Zak Pos, Djani de Mikelis i Hans van den Bruk u sred Beograda, na sednici tadasnjeg Predsednistva SFRJ, instalirala Stjepana Mesica za predsednika tog Predsednistva, do dana danasnjeg, kada njen predstavnik zlocinac Solana "spasava" Saveznu Republiku Jugoslaviju - na poziv petooktobarskih kvislinga - to je serija zlocina protiv srpskog naroda u tom deset i po godina dugom periodu. To je svakome jasno ko zeli da zna istinu. A taj SE, rekoh, u tome nista ne zaostaje za EU. Ustvari, SE je starija organizacija od EU (EZ), i EU je rodjena i razvijala se pod okriljem SE.
----- Original Message -----
To: minja
Sent: Thursday, December 20, 2001 5:30 AM
Subject: Re: uslovi za prijem SRJ u savetb evrope

MINJA
 
Ovaj clanak politike o uslovima za prijem u evropsku zajednicu, koji sam  plasirao na NSP ne smatram nikakvim glasnogovornim ciljem,vec povod za diskusiju veoma vazne teme, koja treba da rasvetli zablude o prijemu Jugoslavije u clanstvo Evrope i pokaze koliko smo daleko od tog cilja. Sam autor clanka profesorDr Radoslav Stojanovic vidi koliko  je taj put dalek na primeru Hrvatske navodeci usllove sadrzane u 18 tacaka. Sam se tesi ,kad kaze da se od Jugoslavije  nece traziti ono sto se trazi od Hrvatske. Po cemu ce i u cemu Jugoslavija biti izuzetak, pogotovo kad nema za prijatelja Nemacku, Vatikan i druge evropske drzave, koje Hrvatska ima i opet mora da se povije do zemlje.Stojanovic izbegava ,da kao strucnjak za medjunarodno pravo iznese neke najvaznije uslove koji ocekuju Jugoslaviju. Na protiv prepusta to nekom drugom, pa i citaoce da  o tome nagadjaju.
 Nas Djindjic jos uvek nije javno propevao DANKE DOJCLAND, pa ce mu u toliko biti teze da sprovede ono sto evropski komitet bude trazio od njega.Jes da je i on  veliki zapadni puzavac, beskicmenjak, ali se bar do sada na pesmu odlucio nije.Valjda jadnik ne moze kad mu narod place od"dobrote i demokratije"
Vidanovic
 
 
Savo,
Zasto nam saljete reklamni pamfet najboljih, najpametnijih,
najdemokratskijih
najhumanijih najpostenijih zlikovaca koji su nam unistili zemlju
sankcijama,
embargom, ucenama, pretnjama, bombardovanjem i ostalim grozotama iz
njihovog arsenala.
Lista je protiv NSP a ne glasnogovornik NSP
Tekstovi Politike su vrlo vesto sroceni sa ciljem masovnog pranja mozga.

Njihov cilj je da nauce narod da mirno pase travu kao i u Kanadi i SAD

Minja
----- Original Message -----
Sent: Wednesday, December 19, 2001 1:00 AM
Subject: uslovi za prijem SRJ u savetb evrope


O USLOVIMA ZA PRIJEM SRJ U SAVET EVROPE


Detaljni spisak obaveza

Jugoslavija će dobiti tačan spisak uslova koje mora da ispuni


Piše: prof. dr Radoslav Stojanović* [*]

Ovih dana u Beogradu se nalaze izvestioci Odbora za politička pitanja i Odbora za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Saveta Evrope. Izvestioci imaju zadatak da svojim odborima daju mišljenje koje će uticati na Skupštinu kada bude raspravljala o prijemu SRJ u članstvo u ovu najstariju evropsku instituciju. U ovom trenutku SRJ ima status specijalnog gosta u Parlamentarnoj skupštini.

Savet Evrope je osnovan 1949. godine, mesec dana posle osnivanja NATO. Ova organizacija je na prvom mestu imala zadatak da doprinosi razvoju demokratije, vladavine prava i prava čoveka. To opredeljenje izdvaja ovu organizaciju kao novinu u međunarodnom organizovanju. Zbog toga članovi Saveta nisu mogle postati zemlje sa diktatorskim režimima. Tu su se podrazumevale sve komunističke zemlje i u tom smislu Savet je ideološki bio opredeljen protiv komunizma.

S druge strane, odbacivanje Španije i Portugalije, tada država sa diktatorskim režimima, daje legitimitet Savetu Evrope i njegovim ciljevima razvoja demokratije, vladavine prava i prava čoveka.

Prava čoveka su u sistemu UN učvršćena kao pravila međunarodnog prava, i time, u međunarodne odnose i spoljnu politiku država, značaj politike Saveta Evrope u toj oblasti veoma je veliki. Već na samom početku svoga rada, Savet je izradio Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (1950). Na osnovu ove konvencije ustanovljeni su organi za njeno sprovođenje u život. Tako je formirana Evropska komisija, kao politički organ, i Evropski sud za ljudska prava, kao sudski organ.

To je prvi međunarodni sudski organ pred kojim su mogli da se pojave pojedinci sa svojim tužbama protiv svoje države ukoliko im je ona uskratila neka prava.

Savet Evrope je tokom svog postojanja sticao sve veći autoritet. Tako je od početnih 10 članova, pred pad Berlinskog zida, imao 1989. godine 23 člana. Posle urušavanja komunizma, sve do naših dana, taj broj je porastao na više od četrdeset.

SRJ sada ima ponovo status specijalnog gosta koji je imala SFRJ od 1989. do 1991. godine. U ovoj godini SRJ je povratila status specijalnog gosta čime je započeta procedura za prijem u stalno članstvo. Za prijem jedne države u članstvo neophodno je, prvo, da je reč o evropskoj zemlji, i drugo, da je iskazala želju da postane član i da poštuje demokratske principe organizacije vlasti, vladavinu prava i prava čoveka.

Procedura prijema počinje tako što Komitet ministara, kao glavni organ Saveta, uz prethodno konsultovanje sa Skupštinom, poziva kandidata za članstvo da se pridruži Savetu Evrope. Prijemu u članstvo prethodi svestrana analiza političkog i pravnog sistema države kako bi se ustanovilo da ona zadovoljava kriterijume za prijem.

Prvi uslov za prijem jeste da su obavljeni slobodni i demokratski izbori što potvrđuju posmatrači svojim izveštajima. Zatim, dva uvažena pravnika (uglavnom sudije Evropskog suda za ljudska prava) daju mišljenje o pravnom sistemu države kandidata. U isto vreme, izvestioci dva odbora Parlamentarne skupštine posećuju zemlju kandidata kako bi se na licu mesta upoznali sa činjenicama relevantnim za prijem. (Takvi izvestioci su ovih dana u Beogradu.) Konačno, Komitet ministara donosi rezoluciju o prijemu. Ako ima primedbi, tada Komitet upozorava državu - kandidata tražeći od nje da otkloni nedostatke.

Interesantno je da se vidi kakve je primedbe dobila Hrvatska u toku ovog postupka. Parlamentarna skupština Saveta je odlučila da preporuči Hrvatsku za prijem u članstvo ukoliko ona postupi po sledećim primedbama: 1. da potpiše Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, 2. da ratifikuje ovu konvenciju i njene protokole, 3. da prizna obaveznu nadležnost Evropskog suda za ljudska prava, 4. da potpiše protokol o ukidanju smrtne kazne, 5. da potpiše Evropsku konvenciju o sprečavanju torture, 6. da potpiše dokumenta Saveta Evrope o zaštiti nacionalnih manjina, kao što su Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina i Povelja o regionalnim i manjinskim jezicima, 7. da prihvati preporuke Evropske komisije za demokratiju putem prava o ustavnom položaju nacionalnih manjina, 8. da prouči Evropsku socijalnu povelju kako bi je potpisala, 9. da garantuje bezbednost Srbima u Hrvatskoj, 10. da potpiše evropske konvencije o saradnji u oblasti krivičnog prava, 11. da međunarodne sporove rešava mirnim putem, 12. da sarađuje u primeni Dejtonskog ugovora, 13. primeni sporazuma o istočnoj Slavoniji, 14. da sarađuje sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, 15. da rešava probleme granica u skladu sa principima međunarodnog prava, 16. da primeni preporuke Saveta Evrope u domenu medija, 17. da poštuje odredbe međunarodnog humanitarnog prava, 18. da postupak oko izbora gradonačelnika Zagreba uskladi sa standardima Saveta Evrope.

Ovi uslovi ukazuju na ozbiljnost naših nastojanja da postanemo članovi Saveta Evrope. Ta nastojanja, međutim, mogu biti sporna za domaće "patriote" ksenofobičare koji će sve ovo protumačiti kao atak na "našu suverenost" ili naše "nacionalne interese". Izgleda da je neophodno po hiljaditi put podsetiti da su nacionalni interesi ono što suštinski doprinosi dobrobiti nacije, a da je suverenost ono što država prihvata kao svoje obaveze u međunarodnom pravu.

Svakako da SRJ neće dobiti iste uslove kakve je dobila Hrvatska. Ali, mnoge od ovih primedbi čekaju i SRJ. Mada bi se već sada moglo znati šta će se od nas tražiti za članstvo u Savetu Evrope, ostavimo da to izvestioci izričito postave kako bismo o tome mogli raspravljati.

Mora se imati u vidu da prijemom u članstvo ne prestaje nadzor organa Saveta Evrope nad izvršenjem obaveza članica. Svaka država članica mora ispunjavati svoje obaveze po Statutu Saveta i po konvencijama koje potpisuje u okvirima Saveta Evrope. Ako država krši te svoje obaveze, Komitet ministara može isključiti datu državu uz konsultaciju sa Parlamentarnom skupštinom. U ovom smislu je markantan primer Grčke kada je u njoj izvršen državni udar i zavedena vojna diktatura (1967). Tada je Grčka morala da se povuče iz Saveta Evrope što je ukinuto tek kada je u Grčkoj ponovo zavedena demokratija 1974. godine.

U Savetu Evrope postoji procedura nadzora nad izvršenjem obaveza. Za poštovanje konvencija merodavan je Evropski sud za ljudska prava i izveštaji sa terena koji se razmatraju u nadzornim odborima. Odbor za političke poslove Parlamentarne skupštine razmatra izveštaje novih država članica svakih šest meseci. Da bi se uputio predlog za nadzor neophodno je da iza njega stoji najmanje deset poslanika.

Komitet ministara vrši nadzor po službenoj dužnosti preko generalnog sekretara Saveta Evrope, ili na inicijativu bilo kog člana. Dakle, nije moguće prihvatiti uslove prilikom prijema, pa posle nastaviti po svome - "lako ćemo".

[*] Profesor međunarodnog prava

Back

NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================
This email was sent to: archive@jab.org

EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email to: [EMAIL PROTECTED]

T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================

Attachment: vrati.gif
Description: GIF image

Title: Situation of deserters from the Federal Republic of Yugoslavia


Situation of deserters from the Federal Republic of Yugoslavia

 

Doc. 8795

6 July 2000

 

Motion for a resolution

presented by Mr Lippelt and others

 

This motion has not been discussed in the Assembly and commits only the members who have signed it

 


1.         The Assembly recalls its Resolution 1042 (1994) on deserters and draft resisters from the republics of the former Yugoslavia, in which it invited, in particular, the member states:

  • to examine all applications for asylum submitted by deserters and draft resisters from the former Yugoslavia with reference to the United Nations Convention relating to the Status of Refugees and the recommendations of the Office of the United Nations High Commissioner for Refugees as set out in the "Handbook on procedures and criteria for determining refugee status"

  • to refrain from deporting, or even from threatening to deport, deserters and draft resisters from the former Yugoslavia until such time as an amnesty has been declared and they can return home in complete safety;

  • to consider each case involving the return of deserters and draft resisters in the light of Article 3 of the European Convention on Human Rights.

2.         It now draws attention to the situation of deserters from Yugoslavia who left their country during the NATO campaign in March 1999.  Many of those deserters were politically active against the regime of Mr Milosevic before that and left Serbia in order to avoid being incorporated in the Serbian army.

3.         In addition, it should be noted that NATO encouraged soldiers in the Serbian army to desert by throwing pamphlets from planes.

4.         The Assembly considers that the member countries of NATO should now help those who deserted by providing them with a legal status.  In so doing they would be coherent with their previous incitation to desertion and they would enable those deserters to live where they are as long as the situation in the Federal Republic of Yugoslavia is not safe for them to return.  In addition, as was mentioned in its Resolution 1042 (1994), it is aware that deserters and draft resisters will play an important role in re-establishing democracy once the regime in their country has changed.

5.         Accordingly, the Assembly invites member states

a.                   to grant to deserters from the Federal Republic of Yugoslavia the status of refugee;

b.                  to refrain from deporting, or threatening to deport deserters from the Federal Republic of Yugoslavia;

c.                   to consider each case involving the return of deserters in the light of Article 3 of the European Convention on Human Rights, which states that “no one shall be subjected to torture or inhuman or degrading treatment or punishment”.

 

Signed[1] :

Lippelt, Germany, LDR

Err, Luxembourg, SOC

Frunda, Romania, EPP/CD

Gross, Switzerland, SOC

Hadjidemetriou, Cyprus, SOC

Jaskierna, Poland, SOC

Jurgens, Netherlands, SOC

Nabholz, Switzerland, LDR

Spindelegger, Austria, EPP/CD

Vermot-Mangold, Switzerland, SOC

 


[1]                      SOC: Socialist Group

EPP/CD: Group of the European People’s Party

EDG: European Democratic Group

LDR : Liberal, Democratic and Reformers’ Group

UEL: Group of the Unified European Left

NR: not registered in a group

Одговори путем е-поште