B I L T E N    V E S T I 
04. JANUAR 2002.



SR JUGOSLAVIJA


MICUNOVIC: VJ SKORO UOPSTE NIJE REFORMISANA  
        BEOGRAD, 3. januara 2002. (Beta) Predsednik Veca gradjana
Skupstine SRJ Draguljub Micunovic ocenio je da Vojska Jugoslavije "skoro
uopste nije reformisana".  
        Vojsku, prema Micunovicevim recima, treba "svesti na pravu meru,
ali da istovremeno ne ostetimo nasu bezbednost".  
        "Pitanje odbrane resavace se i kroz pristupanje Partnerstvu za
mir", kazao je Micunovic za sutrasnji "Blic" i dodao da "sa NATO moramo
saradjivati bez obzira na nasu istoriju odnosa".  
        Micunovic je rekao da ocekuje kompromis u DOSu i najavio a ce
uskoro otpoceti razgovori o krizi u vladajucoj koaliciji.  
        "Nisam hteo da zakazem novu sednicu Predsednistva DOS u vreme
vrlo zaostrenih odnosa. Sveli smo to na direktne kontakte. Razgovarao
sam i sa jednima i sa drugima", kazao je Micunovic i dodao da ce sednicu
zakazati kada bude imao uvid da "kriticka vecina DOS zeli sednicu i
kompromis".  
        On je kazao da ce, "ukoliko DS i DS i dalje budu ignorisale sve
ostale stranke, one dici svoj glas i trrazice da se njihov glas cuje".

KINESKI MIP:POSETA KOSTUNICE DOPRINOSI BOLJIM ODNOSIMA  
        PEKING, 4. januara 2002. (Beta) Kina ocekuje da ce poseta
predsednika SR Jugoslavije Vojislava Kostunice doprineti daljem
unapredjivanju odnosa dve zemlje, receno je agenciji Beta u kineskom
Ministarstvu inostranih poslova.  
        Neimenovani kineski funkcioner u MIPu izjavio je da je to prva
poseta jugoslovenskog predsednika posle demokratskih promena u oktobru
1999. godine, koje je Kina podrzala.  
        Jugoslovenska delegacija, u kojoj ce pored Kostunice biti i
potpredsednik savezne vlade Miroljub Labus i ministar inostranih poslova
Goran Svilanovic, boravice u zvanicnoj poseti Kini od 9. do 11. januara.
Oni ce posetiti Peking i Sangaj. 
        Kostunica ce voditi odvojene razgovore sa trojicom vodecih
kineskih politicara, kineskim predsednikom Djiangom Ceminom, na ciji
poziv i dolazi u Kinu, a zatim sa premijerom Dzuom Zungdjijem i
predsednikom kineskog nacionalnog kongresa (parlamentom) Lijem Pengom.  
        Labus ce imati odvojene razgovore sa kineskim finansijskim i
privrednim funkcionerima, dok ce se Svilanovic sastati sa kineskim
ministrom inostranih poslova Tangom.  
        Ocekuje se da predstojeci jugoslovenskokineski susret na vrhu
potvrdi kontinuitet prijateljskih odnosa dve drzave i njihove
bilateralne saradnje na politickim, ekonomskim i drugim poljima.  
        Tokom boravka u Pekingu, predsednici Kostunica i Djiang Cemin
potpisace Zajednicku izjavu u kojoj ce biti osnazeni osnovni principi
buduce saradnje, zasnovane na punoj ravnopravnosti, postovanju
suvereniteta i uzajamnim interesima.

MORENO: FOND OD 25 MILIJARDI LIRA ZA RAZVOJ SARADNJE  
        BEOGRAD, 4. januara 2002. (Beta) Direktor Direkcije za Evropu
Ministarstva inostranih poslova Italije Mauricio Moreno najavio je danas
da ce Italija formirati nove fondove za podsticaj saradnje sa SRJ od 25
milijardi lira (oko 12,5 miliona evra).  
        "Kroz nove fondove koji ce biti usmereni ka Jugoslaviji, razvoj
privrednih i trgovinskih odnosa dveju zemalja bice unapredjen", kazao je
Moreno na sastanku sa predstavnicima Privredne komore Jugoslavije (PKJ).

        On je istakao da ce 25 milijardi lira, u dogovoru sa Vladom
Srbije, biti iskorisceno kao vrsta robnog kredita za projekte u oblasti
agrara, zdravstva, infrastrukture i ekologije.  
        Moreno je predlozio danas da bude formirano posebno telo za
unapredjenje privrednih odnosa Jugoslavije i Italije. "Zelimo da damo
institucionalni okvir spoljnotrgovinskim i privrednim odnosima i da ih
regulisemo kroz trgovinske ugovore", rekao je Moreno, ukazujuci na
veliki interes italijanskih malih i srednjih preduzeca za ulazak na
jugoslovensko trziste kroz zajednicka ulaganja i privatizaciju.  
        Moreno je istakao da Italija podrzava brze ukljucivanje SRJ u
evropske integracije i regionalne organizacije. "Italija sa paznjom i
interesom prati odnose Podgorice i Beograda i smatra da je pravo resenje
formula autonomne demokratske Crne Gore u okviru federalne Jugoslavije",
rekao je Moreno, isticuci da je regionu potrebna stabilnost i da sve
sporove treba resavati dijalogom.  
        Potpredsednik PKJ Pavele Pasajlic rekao je da je Italija drugi
spoljnotrgovinski partner SRJ, ali je prva medju izvoznim trzistima SRJ.

        Za 11 meseci prosle godine SRJ je izvezla robu vrednu 254,6
miliona dolara, a uvezla 406,5 miliona dolara. Najveci interes
italijanske firme imaju za poljoprivredu i prehramebenu industriju,
tekstilnu i drvnu industriju, kao i segmente proizvodnje obojenih metala
i opreme za energetiku.  

LABUS:KRAJ "POLITICKOG BANKARSTVA"  
        BEOGRAD, 3.januara (Tanjug) - Danas je doneta odluka o  stecaju
Beobanke, Investbanke, Jugobanke i Beogradske banke, izjavio  je
predsednik Saveta Agencije za sanaciju banaka i potpredsednik  Savezne
vlade Miroljub Labus.  On je na konferenciji za novinare u Palati
federacije istakao  da je odluka o stecaju cetiri velike drzavne banke
doneta zbog  prevelikih i nenaplativih dugova od 3,5 milijardi maraka
prema  poveriocima u inostranstvu, koji su napravljeni u proteklih 10
godina, zbog cega ce bez posla ostati ostati oko 8.500 zaposlenih.
Prema njegovim recima, te cetiri banke su u poslednjoj  deceniji
napravile oko 3,5 milijardi maraka negarantovanog duga, za  koje su
poverioci podneli tuzbe za naplatu, od cega u inostranstvu  vec postoje
tuzbe za naplatu oko 1,73 milijardi maraka. "Jedini nacin je da se
pokrene stecaj", rekao je Labus,  ocenjujuci da ta odluka nece imati
negativne posledice po ostale  domace banke sa A i B rejtingom " i
njihove pare su sigurne".  
        Labus je izrazio bojazan da ce biti negativnih posledica po
privredu Srbije, ali nije moga sa sigurnoscu da proceni razmere
eventualne stete.  "Doneli smo neke teske odluke. Nadamo se da ove
godine nece  biti vise teskih odluka", rekao je Labus, dodajuci da ce
zbog  stecaja te cetiri banke bez posla ostati oko 8.500 zaposlenih u
tim finansijskim inastitucijama, a brigu o njima preuzece budzet
Srbije, kroz socijalne i programe prekvalifikacije.  "Danas pocinje
prekid sa politickim bankarstvom", naglasio  je Labus i precizirao da je
u proteklih sest meseci, dok je trajao  postupak sanacije, svaki
zaposleni u te cetiri banke mesecno kostao budzet Srbije oko 500
nemackih maraka, sto je ukupno  iznosilo oko milijardu i 184 miliona
dinara.  Potpredsednik Savezne vlade je izrazio ocekivanje da ce
pravosudje uskoro pokrenuti postupke protiv odgovornih rukokovodilaca  u
tim bankama, koji su prenosili obaveze banke na neke buduce  generacije,
posebno ukazujuci na slucaj bivseg direktora  Beogradske
banke Borke Vucic, koja je bila bliska bivsem rezimu.   Na pitanje da li
ocekuje da Savezni sud ponisti danasnje  odluke, Labus je ogovorio da je
u ovom slucaju u potpunosti  postovana pravna procedura, tako da nema
razloga za negativnu ocenu  te savezne pravosudne instance.  




REPUBLIKA SRBIJA


NEGATIVNI EFEKTI STECAJA CETIRI VELIKE BANKE-KRATKOROCNI  
        BEOGRAD, 3. januara (Tanjug) - Srpski ministar za privredu i
privatizaciju Aleksandar Vlahovic odbacio je danas mogucnost da  stecaj
cetiri velike drzavne banke moze dovesti do gubitka novca  njihovih
deponenata i "domino efekta" na domacu privredu u vidu  stecaja 50
velikih preduzeca u Srbiji.  Vlahovic je na konferenciji za novinare u
Palati federacije,  objasnio da je u budzetu Srbije planirano oko 4,1
milijardi dinara  sa obezbedjenje tekuce likvidnosti tih banaka, tako da
gradjani ne bi trebalo da brinu za svoje depozite.  Sto se tice
dugorocnog efekta stecaja "Investbanke",  "Beobanke", "Jugobanke" i
"Beogradske banke", Vlahovic je da  procenio da su u opasnosti oko 50
velikih preduzeca, deponenata tih  banaka, koja imaju rok od 18 meseci
da ponovo nadju svoje mesto na  trzistu i budu profitabilna.  "Nije
realno ocekivati da ce 'domino efekat' (stecaja  banaka) imati negativne
posledice na privredu Srbije",
ocenio je  Vlahovic.   Srpski ministar finansija Bozidar Djelic potvrdio
je
da je  odluka o stecaju cetiri velike banke rezultat konsenzusa
republicke i savezne vlade, ukazujuci da je danas prakticno  pocela
treca faza "odgovornog i trzisnog bankarstva".  Djelic je istakao da
niko od deponenata te cetiri banke  nece izgubiti svoj novac, jer je
budzet Srbije obezbedio oko 4,1  milijardi dinara za tu namenu, da ce
oko 8.500 zaposlenih u tim bankama biti zbrinuti socijalnim programima
republicke vlade, a  konsenzusom savezne i republicke vlade do 31.
januara bice uradjen  novi koncept nacionalnog bankarstva. 

FAZLIJU: RANO ZA ULAZAK ALBANACA U VLADU SRBIJE  
        PRESEVO, 3. januar 2001. (Beta) Predsednik Partije za
demokratsko ujedinjene Albanaca i potpredsednik Skupstine opstine
Presevo Zeciri Fazliju izjavio je danas da smatra da "preuranjena"
ponuda potpredsednika Vlade Srbije Nebojse Covica da Albanci sa juga
Srbije udju u republicku vladu.  
        Fazliju je, u izjavi za Betu, kazao da su i dalje "ostali
nereseni problemi" u ovom regionu, kojima prema njegovim recima "treba
dati prioritet".  
        "Ti problemi su bili obuhvaceni platformama politickih
predstavnika Albanaca i platformom Nebojse Covica, i mi mislimo da prvo
treba da stvore uslovi za eventualno ucesce Albanaca u republickoj
vladi", naglasio je Fazliju.  
        Kao neresene probleme na jugu Srbije, Fazliju je naveo
"nepriznavanje diploma sa pristinskog univerziteta, demilitarizaciju
regiona i oslobadjanje objekata od strane Vojske Jugoslavije".  


KOSOVO METOHIJA


GUENO POZVAO POLITICARE DA KRIZU PREVAZIDJU KOMPROMISOM  
        PRISTINA, 3.januara 2002. (Beta) Podsekretar Ujedinjenih nacija
(UN) za mirovne operacije Zan Mari Gueno pozvao je danas u Pristini
politicke predstavnike na Kosovu da kompromisom pronadju izlaz iz
sadassnje parlamentarne krize, najavljujuci da ce generalni sekretar UN
uskoro imenovati novog izaslanika u pokrajini.  
        Gueno je na konferenciji za novinare rekao da ce UNMIK i njegov
buduci sef na Kosovu i dalje imati puno posla, isticuci da je
medjunarodna zajednica okrenuta Kosovu i da je njegova danasnja poseta
demonstracija podrske koju narod u pokrajini uziva u medjunarodnim
krugovima.  
        Visoki zvanicnik UNa je medjutim upozorio da priblizavanje
pokrajine Evropi zavisi pre svega od ponasanja zitelja Kosova, sto ce u
krajnjem ishodistu biti i test za odredjivanje statusa jugoslovenske
pokrajine.  
        Gueno se danas u Pristini sastao sa najvisim predstavnicima
UNMIKa, Kfora, predsednikom kosovskog parlamenta Nedzatom Dacijem i
politickim liderima Albanaca i Srba.  
        "Tokom razgovora sa predsednikom Skupstine i politickim
predstavnicima Kosova dobio sam utisak i nadam se da ce stvari krenuti
ka boljem", izjavio je novinarima visoki zvanicnik UNa, dodavsi da je
politickim predastavnicima u pokrajini sugerisao potrebu privhatanja
kompromisa, kao temelja demokratije.  
        Gueno je izrazio nadu da ce narod Kosova dokazati svetu da na
tom prostoru mogu ziveti sve zajednice, angazujuci se na izgradnji
demokratskih institucija.  
        Politicki predstavnici kosovskih Albanaca izjavili su da su od
zvanicnika UNa zatrazili vecu saradnju izmedju UNMIKa i kosovskih
institucija.  

VALENTEN SMATRA DA JE VREME ZA FORMIRANJE VLASTI NA KOSOVU  
        PRISTINA/ORAHOVAC, 3.januara 2002. (Beta) Komandant Kfora,
francuski general Marsel Valenten izrazio je nadu da ce 10. januara, u
nastavku zasedanja Skupstine Kosova, biti prevazidjene nesuglasice
vodecih stranaka u pokrajini i formirane institucije vlasti.  
        Valenten je danas posetio Orahovac, opstinu na jugozapadu
Kosova, gde je u razgovoru sa tamosnjim zvanicnicima medjunarodnih
misija i predstavnicima lokalne vlasti istakao da je vreme da se na
Kosovu pokrenu konkretni potezi, pre svega u borbi za mir i sigurnost.  
        Komandant Kfora je ponovio da medjunarodna zajednica "cini sve
da gradjanima Kosova obezbedi normalan zivot", upozorivsi medjutim da je
"sudbina Kosova pre svega u rukama samih gradjana pripadnika svih
zajednica".  
        General Valenten je u tom kontekstu naveo da medjunarodna
zajednica i NATO nece ostati vekovima na Kosovu i da stoga zitelji
pokrajine treba da odgovornost preuzmu u svoje ruke.  

NSP Lista isprobava demokratiju u praksi

==^================================================================
This email was sent to: archive@jab.org

EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email to: [EMAIL PROTECTED]

T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================

Одговори путем е-поште