U Srbiji je trenutno bez posla 780 hiljada ljudi. Najveći procenat
nezaposlenih u Evropi i dalje će se povećavati, jer pristižu novi nezaposleni,
kaže za "Glas" Svetozar Krstić, direktor Republičkog zavoda za tržište rada.
U 2002. godini očekuje se nov priliv nezaposlene radne snage. Prema
prognozama treba očekivati da će biti otpušteno još 50-60 hiljada ljudi, kaže
Svetozar Krstić. Ali najjači talas otpuštanja radnika sa posla se očekuje tek
2003. i 2004. godine, kada će najverovatnije biti otpušteno preko 300 hiljada
radnika u Srbiji. Dakle možemo očekivati zvanično preko milion radno
sposobnih, a nezaposlenih.
Trenutno je manji broj otpuštenih radnika upravo zato što je privatizacija
tek počela. Kada se bude ispunio plan koji zahteva da se privatizuje 75 odsto
društvenog kapitala, možemo očekivati veća otpuštanja, kaže Krstić.
Otpušteni bankarski radnici kojih je nešto oko 8,5 hiljada u Srbiji samo su
kap u moru. Trenutno ih "tehnički" obrađujemo, kasnije ćemo angažovati i
stručne timove različitih profila, kaže Krstić.
Ono što posebno otežava
položaj bankara je starosna struktura.
Među otpuštenima je prosek godina veći od pedeset. Otežavajuća okolnost je
i kavalifikaciona struktura jer je veliki broj sa završenom gimnazijom, dakle
bez posebnih znanja o bankarskom poslovanju. Ova kategorija nezaposlenih nema
poseban status u odnosu na sve druge nezaposlene.
Oni koji su uzeli novac su takođe na tržištu, kao i oni koji su se odlučili
da primaju nadoknadu sa biroa kojih ima svega osamnaest.
Pravo na novčanu
nadoknadu imaju nezaposleni koji su minimum devet meseci bili zaposleni u
kontinuitetu, pod uslovom da rad nije prestao krivicom ili voljom samog
radnika. Dužina primanja nadoknade iznosi od tri do 24 meseca u zavisnosti od
dužine prethodnog staža. Visina naknade maksimalno može iznositi 80 odsto
proseka u privredi Republike Srbije.
Nezaposleni imaju pravo da učestvuju u nekima od programa osposobljavanja,
dokvalifikacije i prekvalifikacije kao što su osposobljavanje za prvi i drugi
stepen stručne spreme, dokvalifikacija za viši stepen stručne spreme,
prekvalifikacija za isti ili niži stepen stručne spreme. Zatim programi
sticanja posebnih znanja i veština.
Zavod podržava osnivanje malih i
srednjih preduzeća, otvaranje novih radnih mesta, zapošljavanje invalida,
samohranih radnika, korisnika novčane pomoći i drugih koji se otežano
zapošljavaju.
Ali su kapaciteti za ove programe ograničeni tako će u toku 2002. godine 10
hiljada nezaposlenih moći da pohađa kurs računara a dve hiljade kurs stranih
jezika. Materijalne mogućnosti su nam veoma ograničene, kaže Krstić, tako da
mnogo toga nećemo moći da realizujemo.
Ono što će biti prioritetan zadatak Zavoda je osposobljavanje nezaposlenih
za samozapošljavanje i pružanje svake vrste pomoći svim zainteresovanim, jer u
narednom periodu sigurno privreda neće moći da apsorbuje milion nezaposlenih.
Stvorićemo inkubacione centre koji će se baviti mogućnostima razvoja malog
biznisa, reklamiranje, obaveštavanje , konsaltinga. Organizovaćemo sajmove za
nezaposlene i poslodavce gde će i jedni i drugi dobijati prave informacije.
Pokrećemo od februara meseca list za oglašavane koji će biti besplatan kako za
radnike tako i za poslodavce kaže Svetozar Krstić.
Zorica Vuletić